mikisimrak
Početnik
- Poruka
- 13
Radi se o podjeli ljudi po principu uskog i širokog razmišljanja, i određivanju toga pomoću facijalnih ekspresija. Jako zanimljivo mada dosta diskutabilno.
Šta je to uskost ?
Uskost je riječ koja nam služi kao opis čovjekovog ograničenog poimanja sebe, i svega oko sebe. Uskost nije konstanta i može da se mjenja tokom vremenom i pod raznim uticajima. Koliko puta smo svi čuli rečenice „uzak je u razmišnjanju“, „razmišlja usko“ , ili jednostavno „uzak je“. Ljudi oduvijek koriste te rečenice da opišu ovaj fenomen. Svi smo mi uski, neko manje neko više. Koliko ste uski u razmišljanju, ima presudnog uticaja na vaš život i način na koji živite. Uskost se može posmatrati kao obrnut pojam Svjesnosti. Kao mjeru uskosti uzimamo varijablu koju nazivamo koeficijent uskosti.
Zanimljivo je da obično, što je koeficijent uskosti veći, čovjek se osjeća lagodnije i srećnije živi. To se objašnjava na način da što je čovjek uži, to jest što uže razmišlja, to znači da postoji više stvari kojima se raduje odnosno koje smatra vrijednim, jer nije sposoban da (kritički) misli to jest da uviđa besmisao i bezvrijednost stvari ili pojava. Što je čovjek širi, koeficijent uskosti se smanjuje, i čovjek uviđa da nametnute vrijednosti nemaju smisao.
Onaj koji negira sve vrijednosti i iskreno ih stavlja pod sopstveni kritički sud i to u svim momentima, smatra se da pripada grupi najširijih, onih sa najmanjim koeficijentom uskosti takozvanim „torentima“. Međutim, njih je samo oko 0,2% u ljudskoj populaciji, što predstavlja otprilike jedan u pet stotina ljudi. Odmah ispod njih su „brokeri“ kojih je nešto više, 0,8% populacije, ali oni nisu u potpunosti široki i koeficijent im se kreće od 10-20. Za ostale grupe i detaljnije opise pogledajte dio sajta pod nazivom Tabela Uskosti. Napomenimo da ovi nazivi nemaju veze sa stvarnim značenjem tih riječi , nego su čisto uzeti po zvučnosti, kao naprimjer što kod Masona imate članove mali zidari, veliki zidari itd. , pa ti ljudi nisu stvarno zidari koji rade na gradilištu.
Koeficijent uskosti obično se formira do ranog odraslog doba, tačnije do 20-tih godina dobne starosti. Do tog doba, osoba može da prođe kroz razne grupe to jest nivoe uskosti ali ona u kojoj se nađe tih 20-tih obično ostaje za cjeli život. Kasnije oscilacije nisu nemoguće ali do njih dolazi znatno teže uslijed nekih naglih „otriježnjenja“ i „buđenja“.
Količina informacija obično ima smanjujući uticaj na koeficijent, ali obično ljudi sa visokim koeficijentom uskosti nemaju potrebu za takvim informacijama tako da se vrlo rijetko dešava da posežu za njima.
Koeficijent uskosti ne treba brkati sa koeficijentom inteligencije. Oni nisu u korelaciji, koeficijent inteligencije može ljude da učini manje uskima, ali ponekad i da ima suprotan efekat.
Koeficijent uskosti računa se testom . Potrebno je da iskreno odgovorite na deset pitanja nakon kojih određujete koeficijent uskosti tako što ukupan broj bodova pomnožite sa 2. Nakon toga svrstani ste u jednu od grupa ljudi po uskosti.
Šta je to uskost ?
Uskost je riječ koja nam služi kao opis čovjekovog ograničenog poimanja sebe, i svega oko sebe. Uskost nije konstanta i može da se mjenja tokom vremenom i pod raznim uticajima. Koliko puta smo svi čuli rečenice „uzak je u razmišnjanju“, „razmišlja usko“ , ili jednostavno „uzak je“. Ljudi oduvijek koriste te rečenice da opišu ovaj fenomen. Svi smo mi uski, neko manje neko više. Koliko ste uski u razmišljanju, ima presudnog uticaja na vaš život i način na koji živite. Uskost se može posmatrati kao obrnut pojam Svjesnosti. Kao mjeru uskosti uzimamo varijablu koju nazivamo koeficijent uskosti.
Zanimljivo je da obično, što je koeficijent uskosti veći, čovjek se osjeća lagodnije i srećnije živi. To se objašnjava na način da što je čovjek uži, to jest što uže razmišlja, to znači da postoji više stvari kojima se raduje odnosno koje smatra vrijednim, jer nije sposoban da (kritički) misli to jest da uviđa besmisao i bezvrijednost stvari ili pojava. Što je čovjek širi, koeficijent uskosti se smanjuje, i čovjek uviđa da nametnute vrijednosti nemaju smisao.
Onaj koji negira sve vrijednosti i iskreno ih stavlja pod sopstveni kritički sud i to u svim momentima, smatra se da pripada grupi najširijih, onih sa najmanjim koeficijentom uskosti takozvanim „torentima“. Međutim, njih je samo oko 0,2% u ljudskoj populaciji, što predstavlja otprilike jedan u pet stotina ljudi. Odmah ispod njih su „brokeri“ kojih je nešto više, 0,8% populacije, ali oni nisu u potpunosti široki i koeficijent im se kreće od 10-20. Za ostale grupe i detaljnije opise pogledajte dio sajta pod nazivom Tabela Uskosti. Napomenimo da ovi nazivi nemaju veze sa stvarnim značenjem tih riječi , nego su čisto uzeti po zvučnosti, kao naprimjer što kod Masona imate članove mali zidari, veliki zidari itd. , pa ti ljudi nisu stvarno zidari koji rade na gradilištu.
Koeficijent uskosti obično se formira do ranog odraslog doba, tačnije do 20-tih godina dobne starosti. Do tog doba, osoba može da prođe kroz razne grupe to jest nivoe uskosti ali ona u kojoj se nađe tih 20-tih obično ostaje za cjeli život. Kasnije oscilacije nisu nemoguće ali do njih dolazi znatno teže uslijed nekih naglih „otriježnjenja“ i „buđenja“.
Količina informacija obično ima smanjujući uticaj na koeficijent, ali obično ljudi sa visokim koeficijentom uskosti nemaju potrebu za takvim informacijama tako da se vrlo rijetko dešava da posežu za njima.
Koeficijent uskosti ne treba brkati sa koeficijentom inteligencije. Oni nisu u korelaciji, koeficijent inteligencije može ljude da učini manje uskima, ali ponekad i da ima suprotan efekat.
Koeficijent uskosti računa se testom . Potrebno je da iskreno odgovorite na deset pitanja nakon kojih određujete koeficijent uskosti tako što ukupan broj bodova pomnožite sa 2. Nakon toga svrstani ste u jednu od grupa ljudi po uskosti.
Poslednja izmena od moderatora:
