Energija vetra

Mille Dragic

Ističe se
Poruka
2.163
Vetroenergetika pretvara kinetičku energiju kojom raspolaže vetar u korisnije oblike energije kao sto su mehanička i električna. Vetroenergetika ne zagađuje i neograničena je jer se obnavlja. Ona ne koristi gorivo, ne proizvodi gasove staklene bašte, od nje nema otrovnog ili radioaktivnog otpada

Energija vetra je kinetička energija koju poseduje vazduh koji struji. Količina energije uglavnom zavisi od brzine vetra, ali je takođe u manjoj meri zavisna od gustine vazuha, na koju utiču temperatura i pritisak vazduha i visina. Kod vetrogeneratora, snaga izlazne energije dramatično raste sa porastom brzine vetra. Zbog toga je većina najisplativijih vetrogeneratora locirana u vetrovitim oblastima. Na brzinu vetra utiče konfiguracija terena pa se zbog toga vetrogeneratori podižu na visokim tornjevima.

Vetrogeneratori proizvode obično 40% od nominalne snage, ali pri optimalnim vetrovima taj procenat se može popeti i do 60%.

Vetar je vazduh u kretanju. To kretanje je uslovljeno neravnomernim zagrevanjem Zemljine površine od strane Sunca. Pošto površinu Zemlje čine veoma različiti tipovi zemljišta i voda, oni na različite načine absorbuju Sunčevu toplotu. Tokom dana, vazduh iznad tla se mnogo brže zagreva nego vazduh iznad vode. Topao vazduh iznad tla se širi i podiže, a teži, hladan vazduh dolazi na njegovo mesto stvarajući vetar. Noću, vetar je obrnut zato što se vazduh iznad tla brže hladi od vazduha iznad vode.

Na isti način, snažni atmosferski vetrovi koji kruže oko Zemlje nastaju usled toga što se tlo u blizini ekvatora više greje nego tlo u blizini severnog i južnog pola. Dakle, energija vetra je samo drugi oblik energije Sunca. Računa se da se nešto manje od 3% energije Sunca koja padne na Zemlju pretvori u vetar.

Brzina vetra meri se anemometrom ili anemografom. U dosadašnjoj meteorološkoj praksi, najčešće se koristi Fusov anemograf, koji meri pravac, srednju i trenutnu brzinu vetra. Sve tri veličine se registruju neprekidno na anemografskoj traci. Detektorski deo anemografa obično se nalazi 10 m iznad tla, na stubu u krugu meteorološke stanice. U novije vreme, merenja podataka o vetru vrše se pomoću digitalnih uređaja za prikupljanje podataka jer standardni meteorološki podaci nisu dovoljno dobri za primenu u vetroenergetici.

Veoma je interesantan, pored pomenutih osnovnih veličina, i parametar koji definiše vetar, a to su udari vetra. Udar vetra je brzina vetra u trajanju od nekoliko sekundi. U Srbiji je dobro poznat severoistočni vetar, košava koji ima česte udare velikog intenziteta. Recimo, kada je srednja brzina deset metara u sekundi, udari dostižu i duplo veću vrednost. Pravac ostaje isti i pri tim udarima.

Šta je vetrogenerator ( WEG )?

Vetroturbina je mašina za konverziju kinetičke energije vetra u mehaničku energiju. Ako se mehanička energija koristi direktno u mašinama kao što su pumpe ili mašine za mlevenje žitarica, reč je mlinovima na vetar. Ako se mehanička energija pretvara u električnu, reč je vetrogeneratorima.

Vetroturbine se mogu podeliti na dva tipa, po osnovu položaja ose oko koje se turbina okreće. Najčešće se koriste horizontalne turbine. Danas su najrasprostranjeniji vetrogeneratori sa elisom od tri krila, snage od 1 kw do 6 Mw. Kod ovih vetrogeneratora se prenosni sistem - reduktor i sam električni generator nalaze na vrhu nosećeg tornja. Cela konstrukcija se, pomoću senzora pravca vetra i servomotora, pokreće tako da je elisa uvek okrenuta normalno na pravac duvanja vetra. Najsloženiji deo je menjačka kutija koja pretvara lagano i neujednačeno kretanje elise u brze okrete generatora stalne učestanosti.

Korišćenje u svetu


U periodu od 1993. do 2001. srednji godišnji rast vetroenergetskih kapaciteta iznosio je 28,56%, a u poslednjih pet godina registrovan je priraštaj novih kapaciteta od 36% godišnje. U periodu od 1999. do 2005. instalisana snaga se više nego učetvorostručila.

Više desetina hiljada vetrogeneratora su u radu, a trenutno ( na dan 20. decembra 2006) instalirani kapaciteti iznose 58.982 MW, od kojih na Evropu otpada 69%. Najviše je instalacija u Nemačkoj. Tamo je 2004. bilo instalisano 16.629 MW da bi danas naraslo na 19.267 MW. U Španiji je 2004. bilo 8.263 MW, a sada je 10.941 MW, u Velikoj Britaniji je 2004. bilo 888 MW da bi sada skočilo na 1.953 MW. Najveći skok zabeležen je u Francuskoj - sa 386 MW u 2004. sada je poraslo na 1500 MW, a u Portugalu sa 522 MW na 1.188 MW u istom periodu. Od istočnoevropskih zemalja veliki rast je u Poljskoj - od 63 MW na 107 MW, od 2004. do sada. Ne zaostaje ni Litvanija, koja ima preko 80 MW instaliranih kapaciteta.

Vetrovi i struja u Srbiji

Zbog stalne energetske krize u Srbiji, vetroenergetika se pokazuje kao idealan novi kapacitet ; ima veoma kratak period investicione izgradnje, sezonska vršna proizvodnja poklapa se sa sezonskom vršnom potrošnjom i proizvodi se struja uz minimalno narušavanje životne sredine. Sredinom osamdesetih, bilo je više istraživačkih projekata u oblasti novih i obnovljivih izvora energije. Među njima i vetroenergetike. Septembra 1987, na savetovanju o proizvodnji električne energije u okviru strategije razvoja energetike, dosta pažnje bilo je posvećeno alternativnim izvorima. Poznato je da su u našoj zemlji potencionalni lokaliteti za razvoj vetroenergetike planinski venci istočne Srbije, Vojvodina, planinske zaravni u centralnoj Srbiji i doline Dunava, Save i Morave. Trenutno se vrše sistematska merenja vetroenergetskih potencijala na više lokacija u Vojvodini, na desnim obalama Save i Dunava, a najdalje se otišlo u merenjima na Vlasini. Na izabranim lokacijama, više od godinu dana, vrše se sistematska ispitivanja a proučena je i mogućnost akumulacije električne energije preko reverzibilne hidroelektrane.

Izbor lokacije

U primorskim zemljama, uz obalu ili na planinskim prevojima uz more, stalno duvaju vetrovi pa izbor lokacije nije težak. U kontinentalnim zemljama, posebno u planinskim oblastima, na samo stotinak metara, smenjuju se zavetrine i brisani prostori, gde vetar snažno duva. Naši meteorolozi razvili su u svetu priznat metod modeliranja vazdušnih strujanja, pre svega radi tačnijih vremenskih prognoza. Međutim, modeliranje je našlo primenu i u vetroenergetici. Pomoću modela grubo su predviđene oblasti u Srbiji interesantne za vetroenergetiku. Za njih se izrađuje numerički model uz utvrdjivanje uticaja svih prepreka i određuje se merno mesto jednog ili više mernih stubova. Merni stub visine 50 m ili viši postavlja se na izabrano mesto i vrše se merenja duga više meseci ako se ona mogu korelisati sa podacima okolnih meteoroloških stanica, odnosno najmanje 18 meseci do dve godine, ako to nije moguće.

Merni stub


Stub visine 50 m košta nešto manje od 5000 eur. Opremljen je sa 4 kalibrisana merače brzine vetra, od kojih se dva postavljaju na vrhu, jedan na 40 m, a jedan na 30 m. Za tri pokazivača pravca vetra, senzor relativne vlažnosti, temperaturni senzor, uređaj za prikupljanje, primarnu obradu i skladištenje podataka, potrebne elektične i kablove za zatezanje stuba treba izdvojiti još toliko. Znači, za opremanje jednog mernog mesta treba uložiti nešto manje od 10.000 eur, ne računajući troškove transporta i postavljanja stuba.

Cena energije

Cena električne energije dobijene od vetra uporediva je sa cenom električne energije dobijene iz fosilnih goriva. Međutim, cena električne energije u Srbiji je veoma niska. Recimo, u Italiji ona iznosi 141 eur / MWh, u Portugaliji i Nemačkoj 128 eur, u većini evropskih zemalja između 84 i 91 eur, u Hrvatskoj 73 eur, a u Srbiji je nešto manja od 38 eur / MWh.

Prednosti i mane vetrogeneratora


Prednosti: vetar je slobodan i obnovljiv izvor i farme vetrogeneratora ne troše nikakvo gorivo, pri proizvodnji struje vetrogeneratorima nema nikakvih otpadaka niti se stvaraju gasovi staklene bašte, zauzete površine ovim uređajima mogu se normalno koristiti u poljoprivredi, vetroenergetske farme predstavljaju i turističku atrakciju, vetrogeneratori su dobar način da se od mreže udaljeni potrošači snabdevaju električnom energijom.

Mane: vetar je neujednačen i nema ga uvek pa tada vetrogeneratori ili ne rade ili daju manju snagu, najpogodnija mesta su obično na obalama mora i reka ili u planinama, pa je u prvom slučaju zakup zemlje skup, a u drugom je povećano ulaganje u izgradnju. Ima ljudi koji smatraju da pokrivanje terena vetrenjačama narušava izgled predela, mogu da predstavljaju opasnost za ptice, posebno ako su podignuti na pravcima njihovih seoba, rad vetrogeneratora može da ometa prijem televizijskog signala, vetrogeneratori proizvode stalan, slab i neprijatan šum.

Rad


Na snagu vetra utiču: hrapavost tla, prirodne ili veštačke prepreke i orografija. Rad vetrogeneratora može biti bitno uvećan ukoliko se WEG locira izmedju dve prepreke ili dve planinske padine ( tunel efekat ). Povećanja brzine mogu da budu i preko 30% u odnosu na okolinu. Jedan od uobičajenih lociranja WEG je na vrhovima brda gde se povećavaju gustina i brzina vazduha koji struji.

Efikasnost rada zavisi od srednje brzine vetra i učestanosti. Usled diskontinuirane prirode vetra, stepen iskorišćenja kapaciteta WEG je niži nego kod konvencionalnih elektrana i krece se između 20 i 40% u odnosu na instaliranu snagu. Vetar jako varira, pri čemu se promene brzine javljaju i usled ovog ili onog godišnjeg doba. U našim uslovima vetrovi su najjači zimi, kada je najveća potrošnja električne energije, pa WEG mogu da služe kao vršni kapaciteti.

Prof. dr Marko Popović

http://www.planeta.org.yu/22/3energija.htm
 
Iskreno, nisam procitao sve kompletno ali sustina je da srbija tesko prihavat nove tehnologije i tehniku, a kada se prihvari hvatamo se za glavu i vicemo da bez toga ne mozemo.
 
Dosta sam lutao po stranim sajtovima i sretan sam da se i kod nas nesto okrece! I ovih dana odlaze KW-ti u nepovrat, a mogli bi to iskoristiti. Mali vetrogeneratori koji se mogu izgraditi u varijanti Uradi Sam, video sam nekoliko verzija, koje se uz malo stucnosti mogu napraviti u kucnoj radionici.
 
Brojni su problemi vezani za ovu problematiku. Naime, govori se da je ovaj vid proizvodnje ekološki, što nije tačno jer velika većina sistema podrazumjeva upotrebu aku-baterija čija je proizvodnja i kasnija neutralizacija povezana sa ekološkim problemima. Takođe, količina proizvedena količina energije je stohastička veličina i za većinu aplikacija podrazumjeva predimenzionisanje sistema što značajno utiče na cijenu investicije. Podaci o ružama vjetrova i brzinama su više nego nepouzdani pogotovo sa aspekta najnovijih promjena u atmosferi. Atesti vjetrogeneratora na brzine vjetra su vrlo upitni.
 
Pozdrav
Sigurno je da ima dosta problematicnih pitanja, pod 1. akumulatori, sada se mogu nabaviti sa zeleom koji ne isparavaju i dosta su izdrzljivi, i vek trajanja je mnogo duzi od obicnih akumulatora. Problem br 2. je nabavka samog generatora. Postje razne izvedbe ali su jako skupi. Jdino sto se mozda islati je samogradnja. Ako neko ima malo smisla za hobi i ima volju za rad mogu se napraviti i u kucnoj radionici. Problem 3. Elise koje su isto problematicne ali se modu i ti problemi resiti. Problem 4. Pretvarac napona 24/220 ili 12/220 volti, i kojom snagom raspolaze. Za jednu kucu zavisno od toga sta se hoce napajati iz tih akumulatora i koliki je njihov zbirni kapacitet Ah. Sve se moze napraviti samo treba malo raditi i tu mora biti i rezultata, elektrodistribucija manji racun pa neka se jede.Uz primenu solarnih panela jos se vise udaljavamo od elektrodistribucije, nema sunca duva vetar, sija sunce ne duva vetar. Treba razmislitio ovakvim stvarima!:bye:
 
Postovanje, jovans
Posto vidim da zivis u Vrscu ili okoline tamo vetar duva skoro svaki dan. Vrsacki breg sa kulom na vrhu koja tamo stoji kao jedna kulturni spomenik, cuo sam da ce se odasiljac demontireti imacete pravu zelenu zonu. Dali je iko u Vrscu merio brzinu vetra i dane koliko ona tamo duva, nema dana da ne duva. Sto se tice vetra i pomracenja sunca, valda zato postoje akumulatori koji se planiraju za takve slucajeve. Zato treba prvo odrediti sta se nameravamo napajati iz akumulatora, koliko koji potrosac trosi struje , koliko casova ce raditi odredzeni aparati, ( naravmo ne racunamo elektricni sporet, bojler, grejanje) pa se nda odluciti dali graditi ili ne. Vrsac ima velike mogucnosti za vetrogeneratore, nekad sam ziveo u Vrscu nema dana da ne duva.
Pozdrav .
 
Poslednja izmena:
Postovanje, jovans
Posto vidim da zivis u Vrscu ili okoline tamo vetar duva skoro svaki dan. Vrsacki breg sa kulom na vrhu koja tamo stoji kao jedna kulturni spomenik, cuo sam da ce se odasiljac demontireti imacete pravu zelenu zonu. Dali je iko u Vrscu merio brzinu vetra i dane koliko ona tamo duva, nema dana da ne duva. Sto se tice vetra i pomracenja sunca, valda zato postoje akumulatori koji se planiraju za takve slucajeve. Zato treba prvo odrediti sta se nameravamo napajati iz akumulatora, koliko koji potrosac trosi struje , koliko casova ce raditi odredzeni aparati, ( naravmo ne racunamo elektricni sporet, bojler, grejanje) pa se nda odluciti dali graditi ili ne. Vrsac ima velike mogucnosti za vetrogeneratore, nekad sam ziveo u Vrscu nema dana da ne duva.
Pozdrav .

Sve si ok kazao, ali kao sto neko rece,klima se menja. Ja imam stare podatke i tabele o vetrovima u Vrscu sa fakulteta. Ali po vidjenju posto zivim u VŠ mogu da ti kazem da pretprosle godine vetar skoro da nije ni duvao u odnosu na ranije godine. To je bilo pravo cudo. Mrzi me da sada trazim podatke po knjigama ali u Bg ili u Zrenjanin (ne secam se tacno) vetar vremenski vise duva ali slabijim intenzitetom nego u VŠ. Pre dosta godina je postojao projekat za izgradnju vetrogeneratorskog sistema (mislim da je od strane Belgijanaca) koji nikada nije zaziveo zbog toga sto bi stvarali buku. Pretpostavljam da je sada i taj problem resen.
 
Pozdeav svima!
Ako je itako kako kazes sigurno da promrne nisu tako drasticne. Steta sto nema vise automackih meteoroloskih stanica koje mere brzinu i pravac vetra. Ove koje mozemo videti Pancevo, Beograd, Kolubara Ai B, je suvise malo. Na Fruskoj gori su vrsena neka merenja na visini od nekih 50m ali podaci nisu dostupni, jer su to radile neke strane firme. koga god pitas niko nista ne zna.:roll::roll:
 
Pogledao sam malo, cijena po kW mislim da nije realna data u onom radu. Ja kad bih pravio recimo za neko manje domaćinstvo/vikendicu i sl. To bi izgledalo otprilike ovako:
1. WEG 2,5 do 3,5kW
2. Ispravljačko/punjački sistem i kontroler
3. Invertor
4.Solarni panel
5. Baterije 400Ah
6. Temelj za stub
7. Stub
8. El instalacija
stavke od 1-5 bi izašle oko 10.000 eura minimalno, 6-8 bar još 3.
Snaga je grubo računata za potrebe napajanja pc, tv, rasvjete, frižidera i recimo još 100-200W za ostalu potrošnju. Oko recimo 1-1,1kW. Može da se pravi u uradi sam varijanti, ali treba riješiti regulaciju broja obrtaja, zaštite, itd. Ja se slažem da se može uzeti alternator iz fiće i napraviti nešto od dijelova sa otpada, ali ko bi od nas prihvatio takvo rješenje. I uz preciznu regulaciju napona baterija njihov vijek je 10-15 godina za skuplje baterije. Jedino omasovljenje bi išlo uz pomoć države.
 
Moje misljenje o vjetrenjacama i njihovoj realizaciji je da je mnogo skupa instalacija gdje se koristiti direktno prikljucen elektro generator .Tom prilikom je sistem direktno ovisan o varijacijama brzine vjetra i primjena akumulatora vecih kapaciteta nije rentabilna.
Tako dobijena elektricna energija ima najmanje gubitke ako se odmah primjeni na potrosacu ili ako je prikljucena na drzavnu mrezu sto je veoma tesko realizovati zbog varijacije napona tj.proizvodnja nije konstantna i moze lose da utice na lokalnu mrezu.
Dosta sam procitao o toj temi i jos nidje nisam cuo za neka rjesenja tog problema ni ti se taj problem nesto posebno razmatra.
Posto ja nemam licne interese za realizaciju takvog projekta mogu samo da ukazem na jednu mogucnost koja je relativno jeftina i moze jednostavno da se primjeni.
Na mjesto elektricnog generatora se montira kompresor,najbolji je rotacioni zupcasti
(zahnradpumpe) i time se komprimira vazduh koji se preko ventila i regulatora sprovede na kompresione boce u kojima se dobijena vazdusna energija moze cuvati i trositi po potrebi.
To je primjenjivo na sve velicine i brzine vjetrenjaca i moguce je jeftinije realizovati sistem sa vise vjetrenjaca i samo sa jednim elektricnim generatorom i sto je najvaznije dobijenu energiju jeftino i dugotrajno cuvati i tek po potrebi koristiti tj,proizvesti el energiju ili direktno koristiti kompresioni vazduh.
Bilo bi:hvala: mi veoma drago ako ovo ideja moze da pomogne nekome pri planiranju i realizaciji konkretnih projekata.

:hvala:
 
Pozdrav intra
1. WEG 2,5 do 3,5kW
2. Ispravljačko/punjački sistem i kontroler
3. Invertor
4.Solarni panel
5. Baterije 400Ah
6. Temelj za stub
7. Stub
8. El instalacija
stavke od 1-5 bi izašle oko 10.000 eura minimalno, 6-8 bar još 3.[/QUOTE]
Kod nas u Novom Sadu se mogu nabaviti vetrogeneratori po znatno nizim canamau kompletu sa stubom, regulatorom punjenja, invertorom za nekih 2.500e. Pogledacu tacno njhov sat sad ne mogu da ga trzim, koliko znam to je nkih 1,5KW. I to mi je skupo, moze se napraviti i za manje pare. Alternatore ne preporucujem jer se mora napraviti jako veliki prenos da bi se nesto moglo od njih izvuci.
Nasao sam nekoliko generatora uskoro cu ih staviti na uvid.pozdrav!
 
Poslednja izmena:
Pozdrav winkel!
Sto se tice investicije sigurno da nije mala, ali ako se ume u obzir cena elektricne enegije kod nas u Srbiji po zonama: zelena, plava,crvena. Pocinje da mi se dize kosa na glavi. Razmisljam o vetrogeneratoru u kombinaciji sa solarnim panelima, to se moze prebroditi.Ja sam, kada su kod nas bile restrikcije, 90-ih i za vreme bombardovanja, stalno imao struje, Dva akumulatora od 180Ah, doduse napravio sam pretvarac 12/220 od 1,5KW koji je imao i punjac, tako da nisam ni primetio da nema struje. Automacki je radio prebaci na akumulator kad nestane sruja a puni kad ima struje, komsiluk mi se mnogo jedio kako kod mene ima struje a kod njih nema. To ti je to. Sto se tice kompresora i sabijenog vazduha tu vec ima problema. Dali mislis da vetrnjaca pokrece kompresor ili elektricna energija?
1 rezervoar koji pritisak?
2 rezervoar koje dimenzije?
3 Dali zazduh pokrece turbinu a ona generator?
Boca za ronjenje ima pritisak 150at./bara/ koliko traje? Jedan-dva sata. Ja imam cetvoroklipni kompresor koji pokrece motor od 11KW daje 2600lmin na 10bara sa rezervoarom od 1300l. alati mi rade na vazduh ali znam koliki su potrosaci vazduha! To mi nikako nije jasno kao to zamisljas.
Pdrav.
 
Poslednja izmena:
Pa to bi se moglo izvesti tako da se na propelere mesto alternatora prikljuci kompresor ali klipni kompresor za takvu namjenu nije podoban.Ja sam napisao kako se zove ta vrsta kompresora na njemackom i crtez se moze naci npr. u wikipediji ili na google.To je u stvari hidraulicka punpa sa tim da je predvidena za vazduh.

Naravno moguce je direktno pumpanje vode sa tim posto ti imas namjeru da koristis solarne panele koji su najefikasniji u podnom grejanju i ne mogu da funkcionisu bez pumpe.

Komprimiranje vazduha se moze izvesti na vise nacina npr. hladenjem ili kompresionim bocama od ca.20 bar ( Bojlerima od hidrofora).

Hladenje se postize tako da se vazduh vise puta preko kompresora i tacno kalibrirane dizne komprimira i tom prilikom se ekstremno hladi vazduh i moze da se dobije npr tecni vauduh na -200 stepeni ali za amatersku upotrebu to nije potrebno i moglo bi se npr iskoristiti za hladenje prostorija sto je tema za sebe.

Kompresione boce se mogu puniti preko venitla ( nesto kao ventil od auto gume samo malo vece ili vise manjih ventila ) sa tim da je te ventile potrebno hladiti tj. moraju biti zavareni na neko metalno kuciste da ne bi zapekli.
Izbor velicine kopresione boce zavisi od mnogo faktora a najlakse je resiti ako se prikljuci vise boca paralelno jer se tako lakse postize i odrzava potreban pritisak.

Za one koji imaju vikendice te boce mogu da se pune preko cele godine ili se moze voda da pumpa u ribnjacima,rezervoarima za vodu itd.
Cak je moguce i obezbediti grejanje preko zime skupljanjem te energije preko cele godine,tu naravno imam konkretnije ideje za npr toplotne pumpe ali to je tema za sebe.

Za proizvodnju elekricne energije je potrebna zahnradpumpe prikljuciti na kompresione boce preko obicnog ventila i na nju povezati generator.

Konkretne nacrte i proracune sam davno radio i zao mi je sto sad to ne posedujem.

Moji prvi projekti na tu temu su bile mini hidrocentrale posto sam odrastao pored relativno brze reke i tada sam proracunao da je primena alternatora u tu svrhu nemoguca zbog velikih gubitaka na vodovima,tako da ako imate mini generatore u svakom slucaju trebate da imate sto deblje zice ili vise paralelnih zica do akumulatora tj. da je sto kraci put do akumulatora a po mogucnosti i do potrosaca sto se moze resiti pretvaracem napona na 220 v sa tim da morate obratiti paznju na frekfenciju posto su motori od frizidera veoma ovisni.
Ja sam bio jednostavno premotao obican auto alternator i dobio mini trofazni generator od 220 V kome sam mogao da regulisem mehanicki otpor preko struje pobude.
 
Pozdrav winkel
To su centrifugalni kopresori, koji rade na vrlo velikim obrtajima. Jedino ako ne mislis na neki dzepni kompresor, ovim malo ozbiljnijim kompresorima treba nekoliko KW. A za to bi trebali izracunati precnik elise i povrsinu + neki tornado. Vaduh koji kompresor gura u rezervoar se greje prilikom sabijanja, kada se koriste alati busilica, brusilica ili slajferica onda se desava da se na alatima nahvata inje ali -200 nema sanse. Rezervoar bi trebao da bude kao termos boca. Boca u boci izmedzu dve boce vakum! To SAMO u fabrickoj izvedbi a cena????
Sa alternatorima sam i ja eksperimentisao, Jeste da su motani kao trofazni, kada odvojis od dijoda i pobudu dajem direktno nikad nisam mogao da postignem medzufazni napon veci od 38-39volti. a ako izvuces i nulu onda samo 18-19volti. ovo je iteresantna tema mogao bi to malo opisati pribliznije.Jako me interesuje!!!
Pozdrav!
 
Poslednja izmena:
Ja sam izvadio sve zice iz statora i namotao tanje po proracunu i uradio obicno wiklovanje sa pecenim lakom.Napon sam dobio ali sam ga kod potrosaca sveo na jednu fazu pomocu elektronike, snaga nije bila nesto znacajna 100-200w koliko se mogu da sjetim.Nisam to primjenjivao u dugotrajnoj upotrebi samo sam ekspeimentisao i posebno me je interesovala struja pobude i varijacije mehanickog otpora.
 
Jedna efikasna vjetrenjaca za pumpanje tecnosti npr. u solarnim sistemima,ispumpavanju bunara,navodnjavanju i sl. se moze napraviti tako sto se na osovinu propelera zavari zglob i dugackom polugom se prikljuci na obicnu rucnu pumpu za vodu ( gusana, ima je skoro u svakom selu).

Paznju treba obratiti na duzinu zgloba i mogucnost zakretanja za 360° nosaca propelera da se ne desi da poluga to onemoguci.

Ako se zele veci kapaciteti nije problem napraviti novu pumpu od sire cevi i visine po potrebi.
Sto je hod klipa duzi to je veca visinska razlika koja moze da se pumpa.

Na isti nacin se moze vazduh komprimirati samo sto se pumpa brzo zagrijava i klip treba konstantno podmazivanje sa uljem ( moze da se uporedi sa rucnom pumpom za auto).

Takvo nesto moze da se vidi osim u western filmovima i na ( U.S. patent gow) google.

Ako je pumpa rotaciona ne mora da znaci da je turbolader od auta,ova moze da komprimira i sa rucnim pogonom i sto je najvaznije ne grije se.

Pozdrav!
 
Ako se energija vetra iskorisava sa mnogo gigantskih vjerenjaca kao npr. u holandiji i okolnim zemljama tada se vrsi negativan uticaj na klimu.

Sprecava se prirodna cirkulacija,mesanje i hladenje vazduha i nije mi jasno po cemu je to cista energija koja se reklamira na sve strane.To se na nasem jeziku zove sparno vreme.

Skoro deset godina nije pao normalan sneg u mom gradu i zimska garderoba nije ni potrebna a okruzen sam vjetrenjacama koje ne dopustaju da se vazduh osvezi i ohladi.

Porez na ekologiju ja veliki i dobar deo od toga se ulaze u vjetrenjace i bio dizel sto nema nikakve veze sa ekologijom i ocuvanjem zivotne sredine.

Za sada ne verujem da imam mnogo istomisljenika ali ko zna jednog dana bi to moglo da se promeni, ova poruka ima datum kad je napisana.

Na suprot tome podrzavam sve amaterske inicijatije i projekte jer to stvarno ne moze da utice na cirkulaciju vazduha.
 

Back
Top