Ne bih se slozio da soja nema kompletan aminokiselinski sastav. Bas suprotno soja je jedina od
neanimalnih proizvoda koja ima kompletan aminokiselinski sastav. I ista se preporucuje vegeterijancima kao zamena za animalne proizvode. Prirodni izvori proteina su gotove sve namirnice biljnog i zivotinjskog porekla, s tim sto se razlikuju po aminokiselinskom sastavu. Namirnice koje sadrze 8-10 esencijalnih aminokiselina u adekvatnom odnosu, tj. kompletne proteine, su jaja, mleko, meso (namirnice zivotinjskog porekla) i soja (namirnica biljnog porekla). Ostale namirnice ne sadrze dovoljan broj aminokiselina, ali njihovim kombinovanjem dobija se kompletan sastav aminokiselina. Ovo kombinovanje je znacajno kod vegeterijanske ishrane gde se iskljucivo konzumiraju namirnice biljnog porekla koje nemaju kompletan aminokiselinski sastav. Inace ovakve namirnice obezbedjuju samo kvantitet, tj. zadovoljavaju potrebe u azotu (nekompletni proteini). To objasnjava zasto se toliko paznje posvecuje vrsti proteina u namirnicama.
Neto proteinska iskoristljivost nekih namirnica
Jaja 100
Meso, riba 84
Mleko 75
Krompir 71
Pirinac 57
Soja 56
Pasulj, grasak, socivo 47
Zita 40
Sada nesto o soji.
Soja je nekad u prehrani bila poznata uglavnom samo u azijskim zemljama, jer su njezini fermentirani proizvodi bogati belancevinama dopunjavali prehranu temeljenu vecinom na riži. No, zahvaljujuci relativno jeftinoj proizvodnji i sastavu (belancevinama najbogatija biljka), ta se mahunarka proširila delom sveta i njezini su proizvodi (ili pojedini izolati) našli široku primjenu u ljudskoj prehrani. Na tržištu je danas velik broj industrijskih prehrambenih proizvoda koji sadrže neke od sojinih proizvoda.
Od korisnih do nepoželjnih sastojaka.
Uz spomenute relativno velike kolicine belancevina , soja sadrži vrlo korisne omega-3 masne kiseline te citav niz drugih korisnih biljnih stvari (tzv. fitonutrijenata) . Proglašenje soje vrednom prehrambenom namirnicom s antikarcinogenim svojstvima i elementima koji smanjuju štetni kolesterol u krvi (LDL) djelomicno je temeljeno na odredjenim segmentima naucnih istraživanja, a delomicno na propagandnom marketingu danas snažne industrije, proizvodnje soje.
No, uz korisne sastojke, soja i njezini proizvodi sadrže relativno velik broj za covjeka nepovoljnih i opasnih stvarii, koje mogu ozbiljno ugroziti zdravlje. Kako se o takvim nepovoljnim ucincima soje premalo govori u javnosti, nužno je upozoriti one koji je konzumiraju o mogucim zdravstvenim posledicama.
Najcešci su korisnici soje vegetarijanci (zbog deficita bjelancevina u njihovoj prehrani), ali broj korisnika svakim danom raste, jer se mnogi sojini proizvodi kao izolati dodaju industrijski pripremljenoj hrani. Nepovoljne ucinke sastojaka soje i njezinih proizvoda možemo podeliti u dve glavne skupine :
* nepovoljni sastojci semena soje
* nepovoljni sastojci izolata, tj. proizvoda izdvojenih iz soje.
Nepovoljni sastojci semena soje :
1. Piticna kiselina (u obliku pitata)
2. Inhibitori enzima u procesu probave
3. Hemaglutinin
4. Izoflavoni
5. Genetski modificirane vrste soje
6. Herbicidi i pesticidi primenjeni u proizvodnji soje.
Ja se licno ne oslanjam na proteine iz neanimalnih proizvoda i njih ne racunam u onih 2gr. po kilogramu koliko unosim dnevno. Koriscenjem samo biljnih proteina nemogu se postici neki rezultati na razvoj misicne mase ali takodje nije pozeljno ni
izbaciti ih iz upotrebe.