Ima li Cincara na Internetu???

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Ti a eta etilor, s-hiba "bearea" a sutsataljei Lunjina di-n Biligrad, Ayiu Atanasi.

Vecna da bude slava drustva Lunjina iz Beograda, Sv. Atanasie.


Srećna vam slava. Ali ovde vidim Svetog Georgija, Bogorodicu i Jovana Zlatoustog..



Srekna slava i za mnogu godini


Svima koji su nam cestitali slavu, najsrdacnije se zahvaljujemo.
Reportazu o proslavi mozete videti na sajtu Lunjine za par dana.
 
Citamo reci obelezane brojevima: od 42 do 56.


Insert:

20s99pf.jpg


Citanje vrshimo onako kako su zapisana slova u orginallu, s desna na levo.


“RO M : IEARA LIO : Z (D-Z) I VAI : E Г (JI) : E ZIO : ARAI : TIZ : FOK E :/ ”

Читање:

“ро м : Иеaра (јеaра) лио : ѕ и ваи : е ји : Е дио : араи : тиз : Фок е :/”

Буквални превод:

“зло само : Био је лав : реци и ваљда : је жив : Е бог : био си : ти : Ватра је : /“

Слободан превод:

“зло само. Био је лав, реци и ваљда је жив. Е, ти си био бог. Ватра је : /”


42. RO (зло); - “ro, aro” je dvoznacni pojam, oznacava “reku” i “zlo, mucnina”. U ovoj formi upotrebljava se u gramoskom narecju i u Homerovoj najstarijoj verziji “Ilijade”. U drugim narecjima je u formi “arau”. U srodnom dzetskom iI sarmatskom dijalektu koristi se forma “saro”.

43. M : (само); - skracena forma od reci “mash” (маш).

44. IEARA (био је); - izgovara se kao: иеaра (јеaра).

45. LIO : (лав) – skracena forma od reci “leondar, liundar” (лав).

46. Z (D-Z) – “ѕ” (reci, kazi); - direktna forma u sadashnje vreme, drugo lice jednina, od glagola “z(D-Z)aceare, z(D-Z)ace” = “ѕацеаре, ѕаце” (kazivanje, kazi, reci). Ovaj glagol u predstavljenoj formi, u upotrebi je jedino i iskljucivo u arman makedonskom jeziku. U rumunskom koristi se kombinacija “zi” (reci, kazi). U “inskripciji sa Lemnosa” srecemo ga zapisanog na vecem broju pozicija.

47. I (и). – skracena forma od svеznika “shi” (ши). Mogu se koristiti obe skracene forme “sh” i “i”.

48. VAI : “ваи” (ваљда).Sve ove forme sa identicnim izgovorom, u upotrebi su u arman makedonskom jeziku.

49. E (је); - skracena forma od glagola “este” (je).

50. Г (JI) : (жив); - kirilocno slovo “Г” u starim zapisima moze se citati dvoznacno, i kao “g” i kao “ji”. Cisto Г (JI) : je sa znacenjem “жив”. Arman makedonsko “ji” odgovara rumunskom “viu” (жив). Mnoge reci koje se u rumunskom jeziku izgovaraju sa pocetnim glasom “v”, u arman makedonskom jeziku taj glas je “j”. Na pr: “vical” = “jical” (tele), “vin” = “jin” (vino),……. U starim trackim zpisima - Г (JI) : (жив), mozemo naci zapisano i kao “IH” (Ji).

51. E (e); - usklik “E !”.

52. ZIO : - “dio” (бог).

53. ARAI : - (био си); - u govornom jeziku srecemo ga u formi; “arai, jearai, earai, earaj, irai”.

54. TIZ : “tiz” (ти); - ova se forma ne upotrebljava u aktuelnom jeziku, vec forme: “tin, tini, tine, tu”. Forma “tiz” pripada lokalnom dijalektu Sinta.

55. FOK - “fok” (ватра), standardni termin u upotrebi u svim romanskim jezicima. Na ovoj poziciji slovo “F” je zapisano kao “spruzeno” slovo “IE” (eta).

56. E :/ (је); - skracena forma od glagola “este” (je).


Integralni izgovor i prevod; 11, 12, ……do 56:

“IEOLAIE : Z (D-Z) : NAFOT AKER : TA VAR DIO Z (D-Z) I VAI, BANA LA SIAL : Z (D-Z) ERO NAI MORI NAI L, Z (D-Z), I VAI : A VIZ(D-Z) : SIALUVIZ(D-Z). : MARAZM : A VIZ(D-Z) : AO M AI RO M : IEARA LIO : Z (D-Z) I VAI : E Г (JI) : E ZIO : ARAI : TIZ : FOK E :/ ”

Читање:

“Јеолаие : ѕ : нафот акер : та вар дио, ѕ, и ваи, бана ла сиал, ѕ еро, наи мори наи, л, ѕ, и ваи : авиѕ : сиалувиѕ. : Mаразм : авиѕ : Ао м аи ро м : Иеaра (јеaра) лио : ѕ и ваи : е ји : Е дио : араи : тиз : Фок е :/”

Буквални превод:

“Јеолаие : реци : морнарим (пловим) на небо : за неког бога, реци, и ваљда, живот код сунца, реци хероју, ниси умро ниси, бре, реци, и ваљда : видећеш : бљесак. : Велику јад : видећеш : Овде само имаш зло само : Био је лав : реци и ваљда : је жив : Е бог : био си : ти : Ватра је : / “.

Слободан превод:

“Јеолаие : реци : пловим на небо : за неког бога, реци, и ваљда, имаш живот код сунца, реци хероју, ниси умро ниси, бре, реци и ваљда : видећеш : бљесак. : Велику јад : видећеш. : Овде имаш само зло само. Био је лав, реци и ваљда је жив. Е, ти си био бог. Ватра је : /”“.

Citamo reci obelezane brojevima: od 57 do 70.

Insert:

24ovr53.jpg


Citanje vrshimo onako kako su zapisana slova u orginallu, s desna na levo.

“IEOLAIE Z (d-z) I : FOK : IA SIAL E : Z (d-z) ERO Z (d-z) AIT : E VISTO : TOVERONA”

Читање:

“Jеолаие ѕ и : фок : ја сиал е : ѕ еро, ѕ аит : е висто : товерона”

Буквални превод:

“Јеолаие реци и : ватра : ево сунце је : реци хероју, реци орао: јесте виђено : одиста“

Слободан превод (примењено слободније превођење):

“Јеолаие реци и : ево ватре : код сунца си : Реци хероју, реци орао: видео си сунце : одиста“.


57. IEOLAIE - “Јеолаие”; - ime ratnika koji je predstavljen na slici.
Kod ove reci interesantna je upotreba posebnog znaka u obliku “pravougonika sa zakoshenom sredishnom linijom” koji je kasnije transformiran u slovo “H” (eta), i u stvari predstavlja diftung “IE” koji je u cestoj upotrebi kod vlaha (nomada) takozvanih “Caliveanj”.
Slovo “H” (eta) kao diftung daje mogucnost zavisno od pozicije gde je upotrebljeno da se cita kao “I” ili kao “E”. shto je standard i u grckom jeziku.
Ime “Ieolaie” srecemo identicno zapisano i na poziciji 11.

58. Z (d-z) - “ѕ” (reci, kazi); - direktna forma u sadashnje vreme, drugo lice jednina, od glagola “z(D-Z)aceare, z(D-Z)ace” = “ѕацеаре, ѕаце” (kazivanje, kazi, reci). Ovaj glagol u predstavljenoj formi, u upotrebi je jedino i iskljucivo u arman makedonskom jeziku. U rumunskom koristi se kombinacija “zi” (reci, kazi). U “inskripciji sa Lemnosa” srecemo ga zapisanog na vecem broju pozicija.

59. I : - и). – skracena forma od svеznika “shi” (ши). Mogu se koristiti obe skracene forme “sh” i “i”.

60. FOK : - - “fok” (ватра), standardni termin u upotrebi u svim romanskim jezicima. Na ovoj poziciji slovo “F” je zapisano kao “spruzeno” slovo “IE” (eta) s tim shto je sredishna vertikalna linija jasno izrazena.


61. IA (ja) – “evo”; standrdni termin u arman makedonskom jeziku.

62. SIAL - (сунцe) – ova se rec ne upotrebljava u arman makedonskom jeziku. Poreklo vuce od aramskog (skitskog) jezika gde je srecemo u formi “DILIO”, u Homerovoj “Ilijadi” na poziciji A 475 “d’ielios” (sunce), grckom “ilios”, i albanskom “dili, dieli”. Vidno je da se u navedenim jezicima umesto sa pocetnim glasom “S” pocinje sa glasom “D”, a u novogrckom ne upotrebljava se ni “s” ni “d”. Ima vezu sa aramskom (skitskom) “Sideral” (zvezdan), koju rec srecemo i u latinskom i savremenim francuskom i rumunskom jeziku.
Slicnost izmegju reci “SI –al” (sunce) i “SI-deral” (zvezdan) je ocigledna.
Rec “SIAL” srecemo identicno zapisanu i na poziciji 23, kao i u ligaturi “SIALUVIZ” sa pozicija 4 i 35 sa znacenjm “bljesak, jaka svetlost”.
Rec u formi “sijalica, sija” (lamba, sjae) srecemo i u savremenim juznoslovenskim jezicima. srpskim i sloveniziranim makedonskim, ….

63. E : - (је); - skracena forma od glagola “este” (je).

64. Z (d-z) - - “ѕ” (reci, kazi); - direktna forma u sadashnje vreme, drugo lice jednina, od glagola “z(D-Z)aceare, z(D-Z)ace” = “ѕацеаре, ѕаце” (kazivanje, kazi, reci). Ovaj glagol u predstavljenoj formi, u upotrebi je jedino i iskljucivo u arman makedonskom jeziku. U rumunskom koristi se kombinacija “zi” (reci, kazi). U “inskripciji sa Lemnosa” srecemo ga zapisanog na vecem broju pozicija.

65. ERO - (хероју) – u svakodnevnoj upotrebi u arman makedonskom jeziku.

66. Z (d-z) - - “ѕ” (reci, kazi); - direktna forma u sadashnje vreme, drugo lice jednina, od glagola “z(D-Z)aceare, z(D-Z)ace” = “ѕацеаре, ѕаце” (kazivanje, kazi, reci). Ovaj glagol u predstavljenoj formi, u upotrebi je jedino i iskljucivo u arman makedonskom jeziku. U rumunskom koristi se kombinacija “zi” (reci, kazi). U “inskripciji sa Lemnosa” srecemo ga zapisanog na vecem broju pozicija.

67. AIT : (аит); - u arman makedonskom jeziku izgovara se “ajto”, a koriste se i sinonimi: “asira, huta, ornje, vultur, valtu, stavrait, kartal” U grckom jeziku srecemo transformiranu formu “aetos”.

68. E - (је); - skracena forma od glagola “este” (je).

69. VISTO : - (vigjeno); - Izvedena forma od osnovnog glagola “videare, veade” (vidzenje, vidi). Ovu izvedenu formu danas srecemo u italianskom i shpanskom jeziku.Ovu rec “VISTO” vec smo imali na poziciji 8. U istoj ligaturi “EVISTO” ka sa pozicija 7-8.

70. TOVERONA “toverona “(одиста); - predstavlja ligaturu od “TU” (u) i “AVERONA” (stvarno), koja rec je slobodan izgovor od reci “VERO” koju smo u formi “VRONAIT” vec sreli na poziciji 10. “TU” u ligaturi sa “AVERONA” pretapa se u “TOVERONA” sto je gramaticki standard “u + a” = “o”, u arman makedonskom jeziku, pr: “tu apa” = “toapa” (u vodi), “tu ahanda” = “toahanda” (u dubini)….

----------------------------------------------------------------------------------------------------
 
Poslednja izmena:
Za one koji zele detaljnije proucavati “Inskripciju sa Lemnosa” imam jedno malo upozorenje.

Rec “VRONAIT” sa pozicije 10. Od strane drugih istrazivaca je identifikovana sa pocetnim slovom “E”.

Umesto “F” (v) kod drugih istrazivaca je identifikovano slovo “E” (e) sto je pogresna identifikacija koja proizlazi iz fakta sto na crno belim fotografijama “Inskripcije sa Lemnosa” vidi se i “donja” horizontalna linija koja u stvarnosti NE POSTOJI, vec je predsravljena sa “dve tacke”. Dali se radi o foto montazi? Ili o obicnoj optickoj varci koja je rezultat neramnine kamene ploce ?

Odgovor mozemo naci u prepisu od prije 100 godina gde se jasno vidi da su u pitanje “dve tacke” koje ni u kom slucaju ne mogu predstavljati “horizontalnu liniju” koja bi dovela do toga da stvarno zapisano “F” (v) bude identifikovano kao “E” (e).

Postoji jos jedan vrlo jasan dokaz kojim se jasno moze dokazati da se radi o cistom slovu “F” (v), al to cemo cuvati za neverne tome.

Integralni izgovor i prevod; 11, 12, ……do 70:

“IEOLAIE : Z (D-Z) : NAFOT AKER : TA VAR DIO Z (D-Z) I VAI, BANA LA SIAL : Z (D-Z) ERO NAI MORI NAI L, Z (D-Z), I VAI : A VIZ(D-Z) : SIALUVIZ(D-Z). : MARAZM : A VIZ(D-Z) : AO M AI RO M : IEARA LIO : Z (D-Z) I VAI : E Г (JI) : E ZIO : ARAI : TIZ : FOK E :/ IEOLAIE Z (d-z) I : FOK : IA SIAL E : Z (d-z) ERO Z (d-z) AIT : E VISTO : TOVERONA”

Читање:

“Јеолаие : ѕ : нафот акер : та вар дио, ѕ, и ваи, бана ла сиал, ѕ еро, наи мори наи, л, ѕ, и ваи : авиѕ : сиалувиѕ. : Mаразм : авиѕ : Ао м аи ро м : Иеaра (јеaра) лио : ѕ и ваи : е ји : Е дио : араи : тиз : Фок е :/ Jеолаие ѕ и : фок : ја сиал е : ѕ еро, ѕ аит : е висто : товерона."

Буквални превод:

“Јеолаие : реци : морнарим (пловим) на небо : за неког бога, реци, и ваљда, живот код сунца, реци хероју, ниси умро ниси, бре, реци, и ваљда : видећеш : бљесак. : Велику јад : видећеш : Овде само имаш зло само : Био је лав : реци и ваљда : је жив : Е бог : био си : ти : Ватра је : / Јеолаие реци и : ватра : ево сунце је : реци хероју, реци орао: јесте виђено : одиста “.

Слободан превод:

“Јеолаие : реци : пловим на небо : за неког бога, реци, и ваљда, имаш живот код сунца, реци хероју, ниси умро ниси, бре, реци и ваљда : видећеш : бљесак. : Велику јад : видећеш. : Овде имаш само зло само. Био је лав, реци и ваљда је жив. Е, ти си био бог. Ватра је : / Јеолаие реци и : ево ватре : код сунца си : Реци хероју, реци орао: видео си сунце : одиста“.
 
Da bi se dokazao kontinuitet jednog naroda, u konkretnom slucaju kontinuitet Arman Makedona (Antickih Makedonaca, “cincara”) u jednom period od 4.000 godina, koi je opstojio na prostoru Istorijske Makedonije, i mnogo sire, u praistoriji, a, i danas, potrebni su snazni argumenti.
Svakako da u svakom slucaju da je JEZIK KOJI JE U SVAKODNEVNOJ UPOTREBI, najvazniji argument koji odredzuje, potvrdzuje kontinuitet etnosa.

Iz dosadashnjih izlaganja mogli smo da vidimo da najstariji jezik za koji se zna da je bio u upotrebi na jednom vrlo sirokom prostoru Jugo-Istocne Evrope od strane “starih Grka” i Rimljana bio identifikovan kao “varvarski” i “pelazgiski” jezik.

Fakticki, i jedni i drugi su bili napisali da su njihovi “kultni” jezici proizasli, t.e. nastali su u posebnim procesima modifikacije kroz kojih je prolazio “varvarski” t.e. “pelazgiski” jezik NA ODREDZENOM PROSTORU, koji je za divno cudo OD NAJSTARIJIH VREMENA PA DO NJIHOVIH DANA Platon, Cicero, Diodor Sikuli, Herodot, ..U SAMOM NJIHOVOM OKRUZENJU OSTAO NEIZMENJEN.

Kakav je bio taj “varvarski”, “pelasgiski” jezik mozemo da vidimo iz brojnih primera koje danas srecemo ZAPISANIH na nadgrobnim stelama, relikvijama, religiskim i vlastelinskim plocama od mermera, obicne stene ili zlata.

Medzu najstarie primerke zapisanog pelazgiskog jezika, u svakom slucaju je “nadgrobna stela sa ostrva Lemnos” u Trakijskom Moru.


U prilg dajem fotografiju jednog dela “nadgrobne stele sa ostrva Lemnos”

2n6ru5w.jpg



Kao i citav tekst u transkripciji.

261iyjm.jpg


.

Na osnovu svega onoga sta smo “u skracenoj verziji” prezentirali mozemo konstatovati da:
Citanje “Inskripcije sa Lemnosa” je jednako citanju nekog zapisa napisanog “morzeovom” azbukom.
Ili jednostavnije: onako kako pisemo, t.s. upotrebljavamo jedno te isto slovo da bi pokrili vise glasova ( i to u pisanju koje koristimo na ovom forumu), tako, ukoliko poznajemo jezik na kojem je napisani tekst, isti bez vecih problema mozemo sasvim ispravno i da procitamo, i na datoj poziciji, tacno da identifikujemo koji glas pokriva zapisano “vise znacno slovo”,pogotovo sta su na ovoj inskripciji reci zapisane izdvojeno jedna od druge, razdvojene vertikalnim tackastim rastavnicama (:) cime se mogucnost bilo kakve improvizacije u odnosu na svojevoljno grupiranje slova u reci, ISKLJUCENO..

Sadarzaj “Inskripcije sa Lemnosa” na osnovu toga dali su reci zapisane u horizontali ili vertikali, mozemo podeliti u dve integralne celine.

Celina – I – u koju spadaju reci numerisane brojevima od 1 do 10, i Celina -II- u koju spadaju reci numerisani brojevima od 11 do 70.

Dali jedan zapisani red reci, cemo citati, s leva na desno, ili s desna na levo, zavisi od toga u kom smeru su zapisana slova.

Integralno citanje i prevod –I- celine je:

Diazi !
Maraz mav.
Sialuviz(D-Z) a viz(D-Z).
E visto z(D-Z) vronait.

Bogovi !
Jad crna.
Bljesak ce vidish (Videcesh bljesak).
Vidzeno je, kazi stvarno.

Integralni izgovor i prevod, celina –II-; 11, 12, ……do 70:

“IEOLAIE : Z (D-Z) : NAFOT AKER : TA VAR DIO Z (D-Z) I VAI (V-AI), BANA LA SIAL : Z (D-Z) ERO NAI MORI NAI L, Z (D-Z), I VAI : A VIZ(D-Z) : SIALUVIZ(D-Z). : MARAZM : A VIZ(D-Z) : AO M AI RO M : IEARA LIO : Z (D-Z) I VAI : E Г (JI) : E ZIO : ARAI : TIZ : FOK E :/ IEOLAIE Z (d-z) I : FOK : IA SIAL E : Z (d-z) ERO Z (d-z) AIT : E VISTO : TOVERONA”

Читање:

“Јеолаие : ѕ : нафот акер : та вар дио, ѕ, и ваи (в-аи), бана ла сиал, ѕ еро, наи мори наи, л, ѕ, и ваи : авиѕ : сиалувиѕ. : Mаразм : авиѕ : Ао м аи ро м : Иеaра (јеaра) лио : ѕ и ваи : е ји : Е дио : араи : тиз : Фок е :/ Jеолаие ѕ и : фок : ја сиал е : ѕ еро, ѕ аит : е висто : товерона.

Буквални превод:

“Јеолаие : реци : морнарим (пловим) на небо : за неког бога, реци, и ваљда (и иматћеш), живот код сунца, реци хероју, ниси умро ниси, бре, реци, и ваљда : видећеш : бљесак. : Велику јад : видећеш : Овде само имаш зло само : Био је лав : реци и ваљда : је жив : Е бог : био си : ти : Ватра је : / Јеолаие реци и : ватра : ево сунце је : реци хероју, реци орао: јесте виђено : одиста “.

Слободан превод:

“Јеолаие : реци : пловим на небо : за неког бога, реци, и ваљда (и иматћеш), живот код сунца, реци хероју, ниси умро ниси, бре, реци и ваљда : видећеш : бљесак. : Велику јад : видећеш. : Овде имаш само зло само. Био је лав, реци и ваљда је жив. Е, ти си био бог. Ватра је : / Јеолаие реци и : ево ватре : код сунца си : Реци хероју, реци орао: јесте виђено (видео си сунце) : одиста“.
----------------------------------------------------------------------------------------------

Smatram da je dobro da se da jedan kratak opis sadrzaja:

Grupa –I-

U –I- delu imamo obracanje “Bogovima” sa objasnjenjem o “crnom jadu” koji se je dogodio smrcu Ieolaia (borca sa kamene stele). Ujedno izrazava se vjerovanje da ce “heroj” videti “bljesak” svetlosti, sta bi trebalo da znaci da je stigo kod sunca.
U staroj religiji odlazak suncu, odgovara danasnjem odlasku u “raj”.

Prvi deo zavrsava recima: “Vidzeno je, kazi stvarno “, sta u danasnjem religiskom vokabularu odgovara jedinstvenom terminu “AMIN”.


Grupa –II-

Ovde su reci zapisane u vertikalnim redovima.

Sadrzaj zapisa odnosi se direktnom obracanju mrtvom heroju Ieolaiu.

Obracanje sadrzi pitanja koja po svom sadrzaju su adekvatna tadasnjem verovanju o zadgrobnom zivotu koje verovanje ne mnogo se razlikuje od onog danasnjeg.

Sustina monologa sastoji se u verovanju da je Ieolaie stigao kod sunca (u raj), pritom se napominje da je za zivota bio hrabar kao “lav”, a da se je sa pogibiom pretvorio u orao koji leti prema suncu.

Poznato je da u pogrebnoj ceremoniji vezanu sa Imperatorima Rima, u momentu kada vatra zahfata telo mrtvog Imperatora, sa pozicije pored njegove glave pustao se je “beli orao” koji je trebao da prenese Imperatorovu dushu na nebo, gde se je orao “kao besmrtna ptica” pretvarao u “zvezdu”.

I ovaj deo zavrsava receima: “ јесте виђено : одиста (stvarno) “, sta u danasnjem religiskom vokabularu odgovara jedinstvenom terminu “AMIN”.



U vezi same inskripcije znacajno je da istaknemo da se radi o zapisu na pelazgiskom dijalektu kojim je govorilo legendarno pleme Sinti sa Lemnosa.
Prema pisanju Homera u jegovoj “Ilijadi”, Sinti su ziveli oduvek na ostrovu Lemnos.
Znacajno je da na osnovu jasnih prepoznatljivih argumenata moze se konstatovati da zapis potioce od vremena pre “trojanskih ratova”.
U gramatickom pogledu zapis je 100% identican sa gramatikom danashnjeg govornog arman makedonskog (cincarskog) jezika, cime se potvrdzuje cetiri mileniumski kontinuitet arman makedonskog jezika.
U odnosu na upotrebljene reci, mozemo konstatovati da je 80% reci u upotrebi u danashnjem arman makedonskom jeziku, dok za ostalih 20% sa izuzetkom reci “sial” (sunce) koje se ne upotrebljava u arman makedonskom jeziku i uopste u trako-ilirskom jeziku, mozemo reci da imaju minimalnu razlikuju sta je sasvim normalno ako se zna da se radi o dijalektu.
 
Poslednja izmena:
To stoji.

Samo sto na ovo ne gledam kao na necije misljenje vec pogresno ili zlonamerno izveden zakljucak iz ove teme... ne razumem na osnovu cega, ali videvsi neke druge poruke doticnog, to i ne mora da ima nekog smisla...

hehe, moze biti...
 
Poslednja izmena:
У близини мог села постоји једно место у планини, зове се Цинцарсћи рид. Судећи по њему и у мом крају је некада било Цинцара (Димитровград), али их сада више нема. Бар ја не знам да их има...
 
NickFreak objasni na nekom primeru tu mrznju.

Погрешно се изразио, нема ту мржње али има нешто друго, стална жеља за доминацијом и наметањем , као рецимо из ових цитата:

"И у осталим далматинским и приморским градовима, где год је било нешто више Грка, долазило је до сукоба, јер су они желели да свугде истисну српског свештеника те да се служи само на њиховом језику. Тако и у Задру, „где је Срба било око 200 а Грка и Цинцара само 10, ипак су они захтевали да у Задру буде парох Грк са Леванта а не Србин, у чему Срби добише правицу од архиепископа Кутовали у Венецији 1786".

Тих година дошао је наш народ са њима у отво-ренији сукоб на темишварском сабору 1790, a pe-зултат тога сукоба осетио се снажно у свим мести-ма где су год Цинцари чинили знатнију групу. Од најпознатијих сукоба јесте онај у Земуну. У Зе-муну се, изгледа, већ раније служило на грчком је-зику у т. зв. николајевској цркви. 1740 служио је у тој цркви, свакако грчки свештеник, неки Мосхо, а касније Теодор Стеријевић.27 Одмах по сабору у Темишвару, поднели су земунски Цинцари ову прет-ставку земунском магистрату: „Свакако да град-ском магистрату није непознато да ми, Грци и Вла-си, ц. кр. поданици и грађани земунски, чинимо зватан део становника овога града, дајемо одређе-не порезе и дажбине на опште добро државе. Под-носимо јавне терете, и за градњу цркве, и за одр-жање божје службе, и за издржавање свештеника, врло много и сразмерно више допринашамо негсу нама верски сродни Илири (т. ј. Срби), и још до-приносимо. Међутим се ми од њих осећамо до крај-ности дирани и вређани. Они нам не дозвољавају, да уживамо она права која они уживају, него нам и цркву и школу одузимају и чине сваков,рсне ши-кане, тако да се ми морамо од њих потпуно оде-лити. Али како је ово њихово понашање према на-шим и њиховим в§рским друговима, крајње увред-љиво, саблажњиво и општем државном добру на штету, то ово може бити повод да се одвојимо, како се то већ, на жалост, на неким местима и догодило. Најпонизније стога молимо градски ма-гистрат — да би се то зло отклонило — за посре-довање у ову сврху, како би се ствари могле до-вести у ред".
Процес се водио све до 1794, а тада је угово-рено да у одбору црквене општине буде 12 Срба и 6 Грка и Цинцара. У погледу службе одређено је да се сваке друге недеље служи на грчком језику, јер се рачунало да су Грци и Цинцари дали поло-вину за градшу цркве (Богородичне, грађене 1774 —80). Осим тога одређено је да се сваке друге не-деље служи на грчком језику и на свеце који пад-ну у те недеље. Поред тога, а без обзира у ко-ју недељу падну, да се има служба служити на грчком језику на дан св. Димитрија, св. Константи-на и Јелене, св. Параскеве, други дан Божића, Ус-крса и Духова. Они су имали своје, а Срби своје туторе. Премда су они били бројно слабији, они су, већ од почетка, имали у овој цркви готово до-минирајући положај.29 У цркви је била десна стра-на грчка а лева српска. На десној се певало грчки а на левој српски, „једни кириелејсон а други Го-споди помилуј. За грчким орманом, који је стајао код врата, где се данас улази, стајали су грчки црквени синови и тутори, а за њима у столовима и иа целој десној страни стајали су стари одлични и уважени Грци. Каткада су имали на глави сви-лене капице".30
Касније, када је Цинцара готово нестало — 1860 било их је око 50 душа31 — тражили су Срби да се грчка служба укине, јер их је — каже се у тој представци — само 20 душа. 1861 изаберу Срби у одбор црквене општине место шест Грка и Цин-цара само двојицу. Они се обрате жалбом на кон-зисторију, која одреди да се општина има држати уговора од 1795, али са том изменом да се на грч-ком језику служи сваке четврте недеље, а све оста-ло да остане по старом. Од прве деценије овога столеНа не служи се више у овој цркви на грчком језику.

И у Новом- Саду почела је у цркви борба 1791. Те године затражили су „гречески и грековлашки језик бесједујушчи Новосађани" од епископа Јова-на Јовановића да постави и једнога свештеника ко-га ће они предложити. To je требао бити учитељ грчке школе у Новом Саду, Константин Вулко, ро-дом из Клисуре, а који је знао само грчки и цин-царски. Он је тврдио да је слушао реторику и ло-гику. Кад нису успели са својом молбом, они су замолили да он, као учитељ, може исповедати и обављати причест, јер су они, каже се у претстав-ци, „који не знају српски лишени благодети испо-ведања". Конзисторија је одговорила „да српски не/ разумеју само њих двојица (Дука), а Цинцари ни-ти имају својих књига нити азбуке, нити су их икад имали, него се служе грчким књигама и пи-сменима. А пошто не разумеју ни грчки, то им је свеједно на којем ће се језику служити". Ипак су они, преко Илирске дворске канцеларије, најпосле успели да 1796 добију свештеника који зна гр-чки и цинцарски. To je био неки Георгије Николић Балту из Зовика у Босни, који је тамо вршио за Аустрију поверљиву службу, те је тако „особитоју рефлексију заслужил". Посебну цркву нису добили него се у Николајевској цркви служило наизмени-чно на словенском и грчком. Богослужење на грч-ком језику у овој цркви престало је око 1848/49.


У Чакову, родном месту Доситејевом, такође је служено на грчком језику. У чаковачкој цркви су, и на нашем богослужењу, читане или певане и грчке песме и молитве. Тако је Доситеј у сво-јим успоменама из детињства забележио за онога Грка Диму да би он, „Благослови душе, Свете ти-хиј, Сподоби Господи и Ниње отпуштаем, све читао на грчком".87 „Ако ли би се случило — пи-ше даље Доситеј — да му то који пут протопоп или који други поп отме, отишао би срдит из цр-кве, као да није у њојзи никакве молитве било. Он заиста, кад ве би се надао да ће, ако ништа, барем „Нин аполис тон дулон су, деспота" ( ,Ни-ње отпуштајеми раба твојега, владико";) , на вечер-њи прочитати, не би никада на њу дошао. Овога, дакле, старца Диму, сваки дан слушајући, мало по мало привикле су ми уши к грчком читању".38 Још је и данас у Чакову обичај да се на Ускрс Хри-стос Воскресе пева и на грчком. Пре педесет до шездесет година певало се на грчком језику и Свја-ти Боже.зв


Срби су били огорчени. Када су Грци били уво-ђени у посед градилишта, на самој свечаности, бив-ши судац Давид Рацковић изјавио је да Срби тај расцеп неће дозволити. Ко тај расцеп покуша, „ко-сти му се од меса одвојиле". Срби су покушали да спрече грађеше грчке школе „претећи смрћу". Власт је ипак одобрила грађење школе сматрају-ћи да Грци тада „неће морати слати децу у Турску да уче грчки, него ће остати код куће; шта више тада ће се из Босне и Србије многи сународницн доселити у Нови Сад, па ће и град имати време-ном не малу корист". Како за грађење школе ни су имали довољно новаца, задужили су се Грци код — Српских народних фондова у Карловцима! Сукоб је имао тешких последица по односе изме-ђу Срба и Цинцара. Када су 1794/5 хтели Срби да обнове своју гимназију на штету католичке Цин-цари су се, са изузетком двојице, изјаснили про-тив српске православне а за католичку.34
 
Zashto ne?

Svako ima pravo da svoje muke i mishljenje iznese javno.

Valjda mu je "zet" neshto zabrljao?

Ne radi se ima gorčine u vezi Grka,Srba i nekih drugih što nije bitno toliko da bi se raspravljalo žustro.

Ali D-1 kada sam ja tebe pitao šta mi Srbi imamo sa vašom otetom imovinom rekao si imate i te kako.

Onda sam ja malo emotivno reagovao pa rekao činjenica da imate zaostavštine da bih vam ja sve vratio da se pitam zbog prebacivanja.

Vi ste mi odgovorili nemoj sve bar pola šta će marva raditi po Terazijama.
 
Ne radi se ima gorčine u vezi Grka,Srba i nekih drugih što nije bitno toliko da bi se raspravljalo žustro.

Ali D-1 kada sam ja tebe pitao šta mi Srbi imamo sa vašom otetom imovinom rekao si imate i te kako.

Onda sam ja malo emotivno reagovao pa rekao činjenica da imate zaostavštine da bih vam ja sve vratio da se pitam zbog prebacivanja.

Vi ste mi odgovorili nemoj sve bar pola šta će marva raditi po Terazijama.

Ocigledno je da ste pogreshno shfatili moje reci.

Ideja je bila, da: "kad ne bi Cincari izgradili sva ta zdanja" (ili dobili ih natrag da ih ponesu sa sobom), onda bi tamo ostale livade.

A, shta ima na livadama?
 
Šala mala pogrešno sam se izrazio nije nikakva mržnja i ako mi je u početku tako izgledalo ali kasnije sam malo bolje upoznao D-1 ako tako može da se kaže nema mržnje ima neke ozlojeđenosti mislim da je reflektovana na više nacija i ja sam ponekad našao nas na tapeti.

Lesandar me je ispravio,nije bila nikakva zlonamernost sa moje strane.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top