Poslednja izmena:
Donji video pokazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Cincari i Albanci, vodje Grcke Revolucije: Hypsilantes, Mavrocordato, Colocotrones, Odysseus.
[Mazaris, 15. vek - na Peloponezu zive mnogobrojni narodi (zanimljivo da ne spominje Grke/Helene): Lakedaemonci, Italijani, Peloponesci, Sloveni, Iliri, Egipcani, i Jevreji.
Lakedaemonci = Cakoni ili Tsakoni - Vlasi/Cincari/Romaioi
Italijani
Peloponesci = Romaioi
Sloveni
Iliri = Albanci
Egipcani = Romi
Jevreji]
Grci su pod imenom Romei.
To su ime zadrzali sve do formiranja Grcke, pa i kasnije, a onda po sugestiji njihovih tutora uzeli elinsko ime.
Postoje na primer dvojezicni natpisi (ali i natpisi samo na Grckom i na Latinskom) sa ostrva Delos iz antike, gde se pravi jasna razlika izmedju Romaioi i Ἕλληνες. Ponavljam, na tom ostrvu su ziveli Romaioi i Ἕλληνες -- Romans and Hellenes. U dokumentima se jasno spominje kako su sami Heleni bili svesni ko su i sta su Romaioi, njihove komsije.
]
A ovce im pasle na Megalo Livadi između Vodena i ČernarekeZato sto je ostrov Del/Dil glavni verski centar Pelazga, a bio je osnovan od strane Hiperboreia (predaka danasnjih Rumuna).
A ovce im pasle na Megalo Livadi između Vodena i Černareke
U suštini postoji lična i kolektivna genetska memorija, sećamo vas se kad ste došli ANO ROŽA ( na kost) gladni, ali se niste vatali motike nego ste bili dobri glumci DA PANTA SE ( da se pamti). Od toga su proizvedene nekolike reči u grkoromskom jeziku.Jeli Radnasele, jel je rec o "licnoj genetskoj" memoriji ?
U suštini postoji lična i kolektivna genetska memorija, sećamo vas se kad ste došli ANO ROŽA ( na kost) gladni, ali se niste vatali motike nego ste bili dobri glumci DA PANTA SE ( da se pamti). Od toga su proizvedene nekolike reči u grkoromskom jeziku.
ali sa sobom su poneli cupove pune dukata prelivene medom.
To ti pričam, nisu ni trebali da nose, samo da dođu i da opljačkaju, kao i uvek.
od ovoga sto se moze videti,
nema opanaka,
ali za one koje interesuje lingvistica ima interesantnih detalja, tako recimo od onoga sto se vidi kao prevod na grckom jeziku,
u 1:32 minuti, na grckom su zapisane reci:
"kuveda ke travixe ton dromo" (rec i krenuo je na put).
interesantan je odnos sa konkretnim recim iz rumunskog jezika:
"kuvenda si trapse drumul".
imamo:
"kuveda" = "kuvenda"
"travixe" = "trapse"
"dromo" = "drumul"
vise no ocigledan je uticaj aramskog (skitskog) jezika u formiranje grckog jezika.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------
Zasto kazem aramskog (skitskog) koji je preteci danasnjeg rumunskog jezika, a ne pominjem jezik Makedona (Cincara).
Iz jednostavnog razloga sto reci "kuvenda" i "drum" ni u kom slucaju ne pripadaju fondu jezika autohtonih Makedona.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ono sto smo ucili u skoli o dolasku "grckih" plemena sa one strane Dunava, nema blage veze sa isinom i nekakvim grckim plemenima.
ta su plemena u osnovi aramska (skitska) i getska, t.s. delovi plemena koja pripadaju severnoj grupi trackih plemena.
Jel to uticaj iz 2012? I Jeđupci kažu dromesa, jesu li i oni Skiti ili su samo skitači?
jeli Radnasele,
a odakle u tvom govoru imamo reci
"drum, drumarina",
ili
"aero + drom" (vazdusni + put),
po tvojemu, ispada
da je valjda iz filma "Cigani lete na nebo" ?
Od Makedoarmnjskita, oni su prvi naplaćivali drumarinu, pisalo u "Zabavniku".
tako je pisalo u tvojem Zabavniku,
a ovo je stvarnost;
Sećanje na Branislava Nušića
Radio-televizija Srbije – pre 18 minuta
Radio-telev...
Udruženje dramskih pisaca Srbije održalo je na Novom groblju u Beogradu pomen povodom 75. godišnjice smrti Branislava Nušića (1864 -1938). Pomen je služio protojerej stavrofor, profesor dr Dimitrije Kalezić.
O Nušićevom životu i radu govorili su ministar kulture Bratislav Petković, predsednik Udruženja dramskih pisaca Miladin Ševarlić, dobitnik nagrade "Branislav Nušić" dramski pisac Vojislav Savić, pesnik Mirko Magarašević, teatrolog Raško V. Jovanović i generalni sekretar Kulturno prosvetne zajednice Srbije Živorad Ajdačić.
Ministar Petković, inače dramski pisac i reditelj, istakao je kako je Nušić svojim životom potvrdio duh i misao svog dela.
On je podsetio na anegdotu prema kojoj se Nušić, boraveći u zatvoru zbog pesme "Dva raba", predstavio kao rođak visokog državnog funkcionera i tako izdejstvovao prijem kod kralja Milana. Veliki komediograf je ostavio takav utisak na kralja da, uprkos "podvali", nije vraćen u zatvor.
Kako je pisao, tako je i živeo, rekao je Petković, dodajući da je Nušić takođe i patio zajedno sa svojim narodom i da je njegov sin jedinac poginuo u ratu.
Magarašević je pročitao govor svog pretka, pesnika Đorđa Magaraševića koji je ovaj održao na Nušićevoj sahrani 1938. godine.
Spomen-vence na Nušićev grob položili su predstavnici Udruženja dramskih pisaca, manifestacije "Nušićevi dani" iz Smedereva i Kola srpskih sestara.
Biografija
Nušić je rođen 20. oktobra (8. oktobra po julijanskom kalendaru) 1864. u Beogradu kao Alkibijad Nuša u cincarskoj trgovačkoj porodici Đorđa i Ljubice Nuše.
Porodica mu se preselila u Smederevo, gde je pohađao osnovnu školu i dve godine gimnazije, a maturirao je u Beogradu.
Kada je napunio 18 godina, zakonski je promenio ime u Branislav Nušić. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu.
Borio se u Srpsko-bugarskom ratu 1885. godine, koji ga je zatekao na služenju redovnog vojnog roka.
Godine 1900. postavljen je za sekretara Ministarstva prosvete. Ubrzo je postao dramaturg Narodnog pozorišta, zatim upravnik Srpskog narodnog pozorišta, a od 1905. se bavio novinarstvom, pod svojim imenom i pod pseudonimom Ben Akiba. Od 1912. radio je u Bitolju kao državni službenik, a 1913. osnovao je pozorište u Skoplju.
Napustio je zemlju sa vojskom tokom Prvog svetskog rata, boravio u Italiji, Švajcarskoj i Francuskoj.
Posle rata postavljen je za upravnika Umetničkog odseka Ministarstva prosvete, zatim je bio upravnik Narodnog pozorišta u Sarajevu, odakle se 1927. vratio u Beograd.
U istoriju srpskog pozorišta i književnosti upisao se izuzetnim komedijama među kojima su najpoznatije "Gospođa ministarka", "Mister dolar", "Pokojnik", "Dr", "Ožalošćena porodica".
Napisao je romane "Tako je moralo biti", "Hajduci", a pisao je i pripovetke, rasprave i tragedije.
Za redovnog člana Srpske kraljevske akademije Nušić je izabran 1933. godine.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Kako je pisao, tako je i živeo, rekao je Petković, dodajući da je Nušić takođe i patio zajedno sa svojim narodom i da je njegov sin jedinac poginuo u ratu.
Za koga su to prolivali svoju Makedonsku (Cincarsku) krv?
Zato sto je ostrov Del/Dil glavni verski centar Pelazga, a bio je osnovan od strane Hiperboreia (predaka danasnjih Rumuna).
Mnogo dižeš neke stvari na dramatičan nivo. Ne, nego će stanovnik kraljevine Srbije da sedi u Beogradu dok drugi krvare na frontu samo zato što nije Srbin. Mobilisan je kao i drugi stanovnici Beograda. ( Osim toga on se osećao Srbinom pa je to još jedna stepenica distance od tvojih teza)
Izvor?
Ne dizem nista "na dramatičan nivo", vec pokusavam da dokucim dosadasnja tvoja tvrdzenja da su Makedoni (Cincari), zelenasi, pljackasi, ratni profiteri koji su na sve moguce nacine "gulili" Srbe.
Nemogu da dokucim, kako su to ti Makedoni (Cincari) koji su u svim ratovima koja je vodila Srbija, masovno ucestvovali i ginuli, potom postajali "beskrupolozni ratni profiteri"?
Nemogu da dokucim kako ti "zelenasi", koji su toliko mnogo dali za drzavu i narod u kojoj su ziveli, drzava oduzela bukvalno sve.
Nemogu da dokucim, kako ona "saka jada" koja je ostala, i pokusava da na neki nacin obelezi svoje "postojanje", u demokratskoj zajednici nemoze da obezbedi ni najelementarnije uslove za svoje delovanje.
......................