9 Dec 2008. 09:41 | Izvor: ND Vijesti
Sve češća samoubistva maloljetnika
Serija samoubistava i pokušaja maloljetnika da dignu ruku na sebe u posljednjih pola godine, po svemu sudeći, osim rodbine i prijatelja, nije previše zabrinula nadležne institucije. Umjesto ozbiljnih analiza i planova kako suzbiti suicid kod djece i angažovati cjelokupno društvo za poboljšanje mentalnog stanja mladih, taj očigledan problem se uporno ignoriše, od porodice, obrazovnih institucija, pa do nadležnog Ministarstva zdravlja, rada i socijalnog staranja.
Jedanaestogodišnji dječak Đ.K. iz Podgorice prije dva dana oduzeo je sebi život ispalivši metak u glavu. Prije nepunih mjesec dana, četrnaestogodišnji A.M., iz Crniša kod Bijelog Polja, ob jesio se u blizini porodične kuće. U avgustu dvanaestogodišnji N.R., iz Sombora, koji je bio na ljetnjem raspustu kod djeda u Kurikućama kod Berana, nađen je mrtav nedaleko od kuće. Istražni sudija Vijestima je tada kazao da se dječak najvjerovatnije objesio. Dva mjeseca ranije, dvanaestogodišnja A.D., iz Tuzi, objesila se u štali, u blizini porodične kuće.
Iz Uprave policije Vijestima je rečeno da je u posljednjih pola godine, osim četiri samoubistva, bilo i nekoliko slučajeva pokušaja samoubistva maloljetnika.
O toj temi Vijesti su pokušale da razgovaraju sa više od deset psihologa ili pedagoga, koji "nijesu bili spremni“ da govore javno o tome.
Psiholog – psihoterapeut Danijela Medojević pojasnila je da "kod neke djece suicidni čin predstavlja bijeg od situacije koju doživljavaju kao neizdrživu ili prijeteću“.
"Roditelji moraju naći način da „dopru“ do svog djeteta, da steknu njegovo povjerenje, kao i da mu obezbijede podršku i sigurnost", kazala je Medojević Vijestima.
Sucidno ponašanje često je povezano i sa agresivnom okolinom i nesigurnošću, koje nezrele ličnosti ne mogu savladati uz pomoć mehanizama odbrane.
Medojević je rekla da se takvo ponašanje rijetko javlja kod mlađih od 12 godina, dok ulaskom u pubertet učestalost raste sa svakom godinom.
"Samoubistvo, ili pokušaj, kod djece je udruženo sa značajnom akutnom krizom u njihovom životu, kao što su slabe ocjene, negativna upozorenja ili ukor starijih, značajnih osoba u njihovom životu, roditelja ili nastavnika. Suicidne ideje i radnje češće su među djecom koja su već doživjela veliki stres, razvod roditelja, porodično neslaganje, fizički ili seksualno su zloupotrijebljena, ili su prisutni alkohol i narkotici", navela je Medojević.
Kod takve djece, kako je kazala, uočljive su teškoće u komunikaciji sa okolinom, povlačenje u sebe, gubitak apetita i problemi sa učenjem.
"Čitava priča nas dovodi do pitanja koliko, stvarno, vidimo svoju djecu, a koliko gledamo u to šta su postigli i tražimo od njih dokaze koliko su dobri, kroz uspjeh u školi", kazala je Medojević.
Ona je istakla da je rješenje za sve češća samoubistva maloljetnika da se roditelji "vrate“ u pubertetske godine i da se zapitaju kako je njihov život tada izgledao i da li su oni tada razmišljali o samoubistvu.
"U odgovoru na ključno pitanje zašto to nismo uradili, možda i leži rješenje za zabrinjavajuću situaciju koja se dešava kod nas", poručila je Medojević.
Povodom sve češćih samoubistava maloljetnika, niko iz Ministarstva zdravlja, rada i socijalnog staranja nije se oglasio. Na pitanja o tome kako se oni bore sa problemom povećanja broja samoubistava maloljetnika, poslata prije 15 dana, Vijesti nijesu dobile odgovor. Vjerovatno smatraju da nije ni potrebno, kao što "nije potrebno“ da Crna Gora obilježava dan prevencije samoubistva, 10. septembar, koji obilježavaju mnoge zemlje. Crna Gora, takođe, nema ni nacionalnu strategiju za prevenciju suicida, dok statistiku o samoubistvima Ministarstvo "ne posjeduje“. Ni Institut za javno zdravlje nema tu statistiku, već se "oslanjaju“ na MONSTAT-ovu, koja se sprema sa zakašnjenjem od oko godinu.
Podaci Uprave policije su zabrinjavajući. U 2007. godini zabilježeno je ukupno 155 samoubistava, u 2006. godini 199, godinu ranije 156 osoba počinilo je samoubistvo, a 2004. godine taj broj je iznosio 161.
U 2003. godini počinjeno je 221 samoubistvo. Najviše samoubistava je izvršeno vješanjem i upotrebom vatrenog oružja.
Više žrtava nego u ratovima
Da je samoubistvo veliki problem čovječanstva govori i zabrinjavajući podatak da broj ljudi koji sebi oduzimaju život raste iz godine u godinu. Za posljednjih 45 godina on je porastao za 60 odsto i dostigao nivo od gotovo milion samoubistava godišnje. Poređenja radi, broj osoba koje godišnje poginu u ratovima i ubijenih pod nekim drugim okolnostima, zajedno iznosi između 700.000 i 800.000. Ukoliko se ovaj trend nastavi, predviđa se da će do 2020. godine broj samoubistava dostići 1,5 miliona godišnje. Stručnjaci ističu da je broj pokušaja samoubistva oko 20 puta veći od broja izvršenih ubistava.
Djevojčice depresivnije
Najnovija svjetska istraživanja, prezentovana na kongresu dječjih psihijatara u Firenci, pokazuju:
- 2,5 odsto djece do osam godina ima depresiju
- jednak je broj djevojčica i dječaka
- 8,2 odsto adolescenata ima depresiju
- duplo više je djevojčica.
=============================
http://www.cafemontenegro.com/index.php?group=22&news=57181
=============================
To su samo efekti sa pocetka devedesetih godina proslog vijeka, na zalost.
)...!
