cvet lipe
Drevni grcki mit govori o nimfi Filiri, kcerki Okeana i Tetije koja je zivela na ostrvu koje je nosilo njeno ime. Jednoga dana Kron, stari vladar sveta, ne mogavsi vise da odoli njenoj lepoti (a inace vec izvesno vreme strasno zaljubljen u nju), sjedini se s nimfom. Medjutim, bas u tom trenu, iznenadi ih Kronova ljubomorna zena Reja.
Kron se kao kakva kukavica brze-bolje pretvori u pastuva i pobeze u galopu... Ali, Filira je posle tog dogadjaja rodila mudrog kentaura Hejrona koji je bio pola covek, a pola konj. Kada je nimfa videla koga je rodila, zamolila je bogove da je pretvore u drvo. I tako je prekrasna nimfa postala - lipa. Zanimljivo je da je Hejron snagu nasledio od majke Filire, tacnije od drveta lipe koje je, bas kao i danas, imalo moc da leci od raznih bolesti i blagotovorno utice na covekov organizam. Izmedju ostalog, nekada davno verovalo se da lipa ima i hipnoticko dejstvo: da omamljuje i uspavljuje.
LIPA - SVETO DRVO STARIH SLOVENA
Prema staroslovenskoj legendi - zastitnica doma. Mirisna, senovita, medonosna, lekovita..
Cetiri godisnja doba Lipa je sveto drvo starih Slovena; koristili su je za obnavljanje vatre i kao lek za mnoge bolesti. Veliki broj topografskih imena vezanih za ovo drvo (Lipovica, Lipolist, Liplje...) pokazuje da je nekada na nasim prostorima lipe bilo mnogo vise i da je postovanje prema njoj bilo veoma izrazeno.
Cvetanje lipe (Tilia sp.) pocinje krajem prve dekade maja i traje sve do pocetka jula. Prvi cvetaju hibridi iz kompleksa Tilia intermedia, a pocetkom jula cveta japanska crna lipa (Tilia japonica). Ovako dug period cvetanja nema nijedan rod sumskog drveca, sto je od velikog znacaja, obzirom da je cvet svih vrsta lipe medonosan i lekovit. Mirisni i lekoviti cvetovi
Lipe su brzorastuce vrste; dosezu zavidne dimenzije i duboku starost. U portama mnogih crkava sirom Srbije mogu se videti stabla rane i bele lipe (T. platyphilos i T. argentea) stara preko 300 godina. Posebno emotivan odnos naseg coveka prema lipi ima korene u staroslovenskom verovanju da je lipa zastitnik kucnog praga i vatre. Mnoga stara stabla sacuvana su kao zapisi, pored kojih se obavljaju narodne svetkovine i skupovi. Gusta krosnja pruza prijatan hlad
U drvoredima naselja ovo je najcesce sadjeno drvo, zbog svoje otpornosti i brzine rasta, lepe i senovite krosnje. Dobro podnosi orezivanje i ima prijatan miris.
Svi fitoterapeuti se slazu da je caj od cveta lipe delotvoran za svaki organizam, od kolevke do poznih godina. Caj deluje na ceo organizam umirujuce, potstice znojenje i ciscenje krvi od toksina. Preporucuje se kao svakodnevni napitak nervoznim osobama sklonim stresu i ljudima koji tesko dolaze do sna. Kao preventivni napitak lipov caj sa lipovim medom povoljno deluje u sprecavanju arterioskleroze, upale vena, angine pektoris, infarkta...
Krupni i treperavi listovi pruzaju oku prijatan odmor Lipov cvet treba brati sa stabala koja rastu na obodu sume, dalje od naselja i saobracajnica. Nikako ga ne treba koristiti sa stabala u gradskim drvoredima, kao sto ni pcele to ne cine. Pcele, ptice i bubice su dobar putokaz sa kog drveta se moze koristiti list ili cvet za spravljanje cajeva.
Smatra se da je najdelotvorniji caj od rane ili krupnolisne lipe koja cveta u drugoj polovini maja.
Lipov med je od davnina poznat lek. Izvesno je da su jos nasi preci od lipovog meda pravili medovinu.
Lipa
Veličanstveno je stablo lipe, visoko od 15-20m i uvek prepuno ptičje pesme. I ptice znaju gde da udišu najmirisniji vazduh i gde da nađu mira i odmora. Lipa je pravi simbol mira i blagosti. Ona deluje sporo, sa dostojanstvom i sigurnošću koje joj daju njen visoki rast i mirisni cvetići. Ona raste po brdskim šumama. Lipa voli pitomu, plodnu i duboku zemlju. Bela lipa raste više u nizinama, a crna u višim planinskim predelima. Obe su lekovite i cvetaju u junu i julu, s tim što bela lipa cveta dve nedelje ranije od crne lipe. Lipu treba brati čim počne da cveta, tačnije kad su se dve trećine cvetova u cvasti rascvetali, i to brati sa priperkom, po suvom i toplom vremenu. S obzirom na zagađenost okoline, cvet lipe se bere što dalje od naseljenog mesta.
Suši se u hladu, u tankom sloju, sve sa priperkom. Osušeni cvet ima tamno žutu boju, a priperak zelenu. Samo takav cvet valja spakovati u kese. Deluju brzo umirujuće protiv grčeva. Za miran san nema ništa boljeg od šoljice toplog lipovog čaja. Preporučujemo ga svima, a najviše nervoznim osobama, onima što pate od hronične nesanice i teskobe u grudima, nemirnoj deci i starcima kojima teško dolazi san. Lipa će doneti blagotvorno smirenje onima koje muči kašalj, glavobolja, astma i srce. Ona "čisti krv", razređuje je, te tako deluje preventivno protiv arterio skleroze, upala vena, angine pektoris i infarkta. Lipa lagano pospešuje mokrenje - izvrsna za one koji pate od uloga - gihta i reume. Izaziva znojenje te tako preko znoja odstranjuje toksine iz organizma. U spoljnoj upotrebi odlično deluje na opekotine, čireve i upale koje inzvanredno ublažava. Ako je uzimate redovno, doneće vam mirisne noći, odmorna jutra i dane bez napetosti.
I pored svih pomenutih lekovitih svojstava lipovog cveta, ne preporučuje se dugotrajno uzimanje, jer može doći do oštećenja srca.
U mnogim oblastima, pre svega u niziji, pocetkom juna cveta lipa: bezmalo omamljujuci, sladunjavi miris siri se tada svuda okolo. Lipa ima dug vek, moze da zivi i hiljadu godina, te je zato cesto znak dugovecnosti. U davna vremena, krajem proleca, najmudriji i najstariji pripadnici zajednice okupljali su se pod krosnjom lipe i tu donosili vazne odluke. Botanicki naziv - tilia cordata - potice od grcke reci ptylon - odnosno krilo, ili perce, sto svakako priziva u secanje oblik jednog dela cveta lipe.