MATIJA JAUKOVIĆ, KOJI OD OKTOBRA NASTUPA ZA AUSTRALIJU, PRIJE DVIJE NOĆI STIGAO U CRNU GORU I EKSKLUZIVNO ZA „VIJESTI“ KAŽE:
U Londonu napadam medalju!
Podgorica - Sve sam već rekao, a sa druge strane nije bilo nikakvog komentara, samo zid ćutanja. Ostavio sam to iza sebe, da sam se bavio time i nervirao se zbog propuštanja Olimpijskih igara u Pekingu, nikad ne bih oborio svjetski rekord - uz primjetnu sjetu u glasu je govorio u jučerašnjem intervjuu za „Vijesti“ Matija Jauković, najbolji plivač koga je Crna Gora ikad imala.
Crna Gora ga je imala i, nažalost, izgubila - nebriga čelnih sportskih ljudi u državi je natjerala 23-godišnjeg Novljanina da prihvati ponudu da nastupa za Australiju. Jauković je, gle čuda, bio atraktivan zemlji koja uz Sjedinjene Američke Države dominira svjetskih plivanjem, a nije svojoj matičnoj državi, u kojoj se plivači mogu pobrojati na prste jedne ruke...
I već na svom prvom takmičenju sa kapicom „kengura“, Matija je zapanjio svijet i, valjda, natjerao neke da progutaju knedlu koja im je zastala u grlu - 25. oktobra prošle godine je na Svjetskom kupu u Sidneju oborio svjetski rekord na 50 metara leptir u malim bazenima i sa vremenom 22,50 ušao u istoriju. Kasnije ga je sa trona svrgnuo Francuz Amori Levo (22,18), ali to ne opterećuje previše plivača koji je preksinoć doputovao u Crnu Goru, gdje će odmarati do kraja aprila.
- Nikad se ne osvrćem šta drugi rade, nisam previše zabrinut zbog toga što nisam više rekorder. Znam da mogu da plivam mnogo brže, cilj mi je da probijem granicu od 22 sekunde, koja je dugo bila magična i u kraulu, ali u velikim bazenima.
Jauković je nedavno učestvovao na nacionalnom prvenstvu Australije, koje je bilo i kvalifikaciono za Svjetsko prvenstvo u Rimu. U dvije najbolje trke šampionata za pola zamaha mu je izmakla viza za Italiju, jer je u finalima na 50 i 100 metara leptir stilom bio treći. Na obje dionice najbolji je bio Endru Loterstajn, koji je bio treći u nezaboravnom finalu na 100 metara na Olimpijskim igrama u Pekingu, iza Majkla Felpsa i Milorada Čavića, dok su Matiju pretekli i Adam Pajn (50) i Met Target (100). Iako se još nije navikao na takmičenja u bazenima olimpijskih dimenzija, Jauković je iza sebe oba puta ostavio nekoliko izuzetno poznatih plivača - Džefa Hjugila, Nika Darsija...
- Početkom svakog olimpijskog ciklusa u Australiji se pravi procjena, za mene smatraju da sam tek dostigao 70 odsto mogućnosti u 50-metarskim bazenima. Potrebno je vremena da dostignem vrhunac, moram da isplivam 20-25 hiljada kilometara u velikim bazenima, a u Crnoj Gori sam trenirao samo u malim. Procjena Instituta za sport, koja se bazira na naučnim podacima, govori da ću krajem 2011. ili početkom 2012. godine dostići optimalni nivo.
Upravo 2012. se održava takmičenje kojem je Matija podredio sve - Olimpijske igre u Londonu.
- Napravljen je dugoročan plan za London. Znam da moram puno da radim, jer se u plivanju niko ne može osloniti na sreću. Ako je moj realan rezultat 23 sekunde, mogu uz dozu sreće da spustim vrijeme na 22,9, a nikako ne mogu sa 25 da se spustim na 23 sekunde. Ako ostvarim sve što mislim da mogu, u Londonu ću biti u konkurenciji za ozbiljne stvari.
• Da li pod tim ozbiljnim stvarima podrazumijevaš napad na medalju?
- Za predstavnika Australije je to sasvim normalno - zaključio je Jauković.
Australijanci iskoristili šansu
U martu 2007. godine u Melburnu je održano Svjetsko prvenstvo. Crnu Goru su na najmanjem kontinentu predstavljali Marina Kuč i Darija Pop, a Jaukovića niko nije ni pozvao...
- Niko me nije kontaktirao, a svi su znali da negdje u dalekoj Australiji trenira crnogorski plivač. Nisam mogao sam sebe da pozovem u reprezentaciju, zar ne? Iz Crne Gore je, međutim, stigla brojna delegacija, za koju su plaćene prekookeanske karte. Ja sam već bio u Australiji, a karta od Sidneja do Melburna košta manje nego na relaciji Podgorica - Beograd - razočarano konstatuje čovjek koji je rekorder Crne Gore u slobodnom, leptir i leđnom stilu na svim dionicama (osim na 1.500 metara). Jedino ne pliva prsno, jer mu, kako ističe, „kukovi nisu stvoreni za tu disciplinu”.
Dva mjeseca kasnije, Jaukoviću je u tek drugoj trci u velikom bazenu nedostajalo svega dvije desetinke da dostigne A normu za Olimpijske igre. Australijancima to nije promaklo...
- Sastao sam se sa selektorom reprezentacije, koji mi je ponudio državljanstvo. Zamolio sam ga da se strpi, jer sam čekao odgovor iz Crne Gore, svima sam pisao. Niko se, međutim, nije oglašavao. U oktobru sam prihvatio tu ponudu, a tek dvije sedmice kasnije je stigao neki predlog stipendije iz Crne Gore. Tada je sve već bilo bespredmetno, jer su meni bile vezane ruke. Suština priče je da Ivicu Zubera, jedinu osobu koja je po mom mišljenju stručna i kompetentna za plivanje u Crnoj Gori, niko nije ništa pitao. Napravili su pogrešnu procjenu, sada moraju da se suoče sa tim.
• Koliko je Crna Gora trebalo da odvoji sredstava da bi ti pomogla da se spremiš za Olimpijske igre, računajući od tog famoznog maja 2007. do Pekinga?
- Kad se sve sabere, sa trenerima, terminima u bazenu i teretani, siguran sam da nije u pitanju ni petocifrena svota novca.
Pravi odmor
Jauković je prije tri godine otišao u Australiju, a u Crnoj Gori je od tada proveo svega tri sedmice. S obzirom na činjenicu da ove sezone nastupa samo na Univerzijadi u Beogradu, iskoristio je pauzu na fakultetu da prvi put ostane malo duže kući, jer će se ka Okeaniji uputiti tek krajem aprila.
- Dok sam u Australiji, nemam vremena ni da razmišljam o tome koliko mi nedostaje porodica. Treniram 30 sati nedjeljno, na fakultetu imam predavanja 12-15 sati, dosta učim, a moram ponekad i da spavam i jedem - uz osmijeh kaže Matija. - Sada sam iskoristio pauzu da napokon ostanem malo duže, jer sam se baš uželio porodice.
Dok je u svom Herceg Novom, treniraće u bazenu Instituta Igalo, ali se nada da neće imati problema kao prošli put.
- Imam plan i program po kom ću raditi, samo se nadam da me ovoga puta neće izbacivati iz bazena. Plaćam termine, bilo bi fer da me puste da treniram na miru...
U elitnom društvu
Sa Univerziteta Sidnej, na kojem ima oko 50 hiljada studenata, preko 30 sportista je učestvovalo na Olimpijskim igrama u Pekingu. U najuži izbor za sportistu 2008. godine je ušlo svega šest najboljih, a među njima je i Jauković.
Mladi Novljanin je kao jedan od najboljih studenta sportista i član takozvanog „Blue&Golld club”-a, što je privilegija jako malog broja ljudi. S obzirom na to da mu tako dobro ide, ne čudi što svoju budućnost vidi na najmanjem kontinentu.
- Ostao mi je još jedan ispit da diplomiram ekonomiju, a još dvije godine dok završim pravo, koje u Australiji mogu da upišu samo najbolji đaci. Teško je uklopiti sve sportske i studentske obaveze, da nisam nastupao u Svjetskom kupu već bih završio ekonomiju. Tu se neću zaustaviti, jer želim da upišem postdiplomske studije iz oblasti finansija. Kad to završim, moći ću da biram posao.
Najbrži starter svih vremena
U jednom elementu Jauković je vjerovatno najbolji na svijetu, jer prvih 15 metara (skok i ronjenje) pređe izuzetno brzo.
To su zaključili naučnici u Kanberi, glavnom gradu Australije, gdje je smješten sistem za mjerenje starta kakvog nema nigdje u svijetu.
- Rekli su da sam čovjek koji je najbrže prešao tih 15 metara ispod vode otkad su počeli da mjere, a da sam sigurno među prva tri na svijetu. Dovoljno je reći da je Stefan Nistrand, čovjek koji je držao svjetske rekorde na 50 i 100 metara u malim bazenima, bio gotovo za dužinu tijela iza mene.
Nauka je, očito, neodvojivi dio plivanja u Australiji.
- Australija je, kada bi se računalo po glavi stanovnika, bez konkurencije na planeti. U svega jednom centru je izraslo toliko dobrih plivača, da je tehnički direktor Plivačke federacije SAD poslije Pekinga dolazio da vidi šta mi to radimo. Nije mogao da vjeruje da imamo samo jedan centar, a u Americi ih ima bar 100 koji imaju jednak ili isti budžet kao mi.
Ne želi, ipak, da se previše oslanja na nauku.
- Kada su Australijanci procjenjivali moje mogućnosti, uvijek bi malo pogriješili, jer sam premašivao plan. Nemam, međutim, uvid u te procjene, jer sam to ja tražio. Ne želim sebi da postavljam granice, s obzirom na to da ih sa takvim pristupom ne mogu pomjeriti.
