Snimanje glave EEG i REG

Najčešći oblici kompulsivnih radnji:
Pranje i čišćenje
Brojanje
Proveravanje
Ponavljanje nekih akcija, pokreta iznova i iznova
Ređanje objekata po nekom svom obaveznom redosledu.
Simptomi opsesivno kompulsivnog sindroma koji uključuju kompulsivne radnje:
Preterano pranje ruku zbog ideje o zarazi
Nega tela na tačno određen način (sto puta četkom od prirodne dlake proći kroz kosu pre spavanja)
Ponavljano proveravanje jesu li zaključana vrata od stana (naročito nezgodno ako se žuri na posao)
Snažna potreba da se stvari urade tačno određen broj puta ili utvrđenim redosledom (cigareta se pali dva puta, tri puta se ustaje i seda u stolicu) dok ne bude „sve kako treba“
Proveravanje je li isključen šporet ili zatvorena slavina
Prebrojavanje određenih stvari na samo sebi znane načine
Brojanje dok se izvode neke uobičajene rutine
Dodirivanje predmeta ili ljudi oko sebe
Nameštanje i premeštanje stvari po svom obrascu
Prikupljanje predmeta koji najčešće nemaju nikakvu praktičnu ili materijalnu vrednost (stare novine)
Detaljna pretraga smeća pre nego što se baci u kontejner
Izbegavanje određenih boja (crvena znači krv), brojeva ili imena (S znači smrt)
Stalna inspekcija tela ne bi li se pronašli znaci nekog oboljenja
Nepotrebno otvaranje koverte i ponovo prečitavanje pre nego što se pošalje (slično važi i za elektronsku poštu)
Perfekcionizam u odevanju (podešavanje čarapa na istu visinu)
Ponavljanje reči, fraza ili pesama koje traje danima - šapatom ili u sebi
Izbegavanje situacija koje bi mogle podstaći javljanje opsesije. Setite se Jacka Nicholsona u filmu „Dobro da bolje ne može biti” kako izbegava da se rukuje sa ljudima
Stalno traženje potvrde od drugih da je nešto valjano učinjeno.
Fizički simptomi
Dermatitis (zapaljenje kože) zbog stalnog pranja ruku
Gubitak kose ili brade zbog neprestanog čupkanja
Tikovi
Tremor
Nevoljni pokreti ruku i drugih delova tela.

..................
 
Najčešći oblici kompulsivnih radnji:
Pranje i čišćenje
Brojanje
Proveravanje
Ponavljanje nekih akcija, pokreta iznova i iznova
Ređanje objekata po nekom svom obaveznom redosledu.
Simptomi opsesivno kompulsivnog sindroma koji uključuju kompulsivne radnje:
Preterano pranje ruku zbog ideje o zarazi
Nega tela na tačno određen način (sto puta četkom od prirodne dlake proći kroz kosu pre spavanja)
Ponavljano proveravanje jesu li zaključana vrata od stana (naročito nezgodno ako se žuri na posao)
Snažna potreba da se stvari urade tačno određen broj puta ili utvrđenim redosledom (cigareta se pali dva puta, tri puta se ustaje i seda u stolicu) dok ne bude „sve kako treba“
Proveravanje je li isključen šporet ili zatvorena slavina
Prebrojavanje određenih stvari na samo sebi znane načine
Brojanje dok se izvode neke uobičajene rutine
Dodirivanje predmeta ili ljudi oko sebe
Nameštanje i premeštanje stvari po svom obrascu
Prikupljanje predmeta koji najčešće nemaju nikakvu praktičnu ili materijalnu vrednost (stare novine)
Detaljna pretraga smeća pre nego što se baci u kontejner
Izbegavanje određenih boja (crvena znači krv), brojeva ili imena (S znači smrt)
Stalna inspekcija tela ne bi li se pronašli znaci nekog oboljenja
Nepotrebno otvaranje koverte i ponovo prečitavanje pre nego što se pošalje (slično važi i za elektronsku poštu)
Perfekcionizam u odevanju (podešavanje čarapa na istu visinu)
Ponavljanje reči, fraza ili pesama koje traje danima - šapatom ili u sebi
Izbegavanje situacija koje bi mogle podstaći javljanje opsesije. Setite se Jacka Nicholsona u filmu „Dobro da bolje ne može biti” kako izbegava da se rukuje sa ljudima
Stalno traženje potvrde od drugih da je nešto valjano učinjeno.
Fizički simptomi
Dermatitis (zapaljenje kože) zbog stalnog pranja ruku
Gubitak kose ili brade zbog neprestanog čupkanja
Tikovi
Tremor
Nevoljni pokreti ruku i drugih delova tela.

..................
Interesantno,ali uglavnom svi radimo ove radnje.
 
Najčešći oblici kompulsivnih radnji:
Pranje i čišćenje
Brojanje
Proveravanje
Ponavljanje nekih akcija, pokreta iznova i iznova
Ređanje objekata po nekom svom obaveznom redosledu.

Simptomi opsesivno kompulsivnog sindroma koji uključuju kompulsivne radnje:
Preterano pranje ruku zbog ideje o zarazi
Nega tela na tačno određen način (sto puta četkom od prirodne dlake proći kroz kosu pre spavanja)
Ponavljano proveravanje jesu li zaključana vrata od stana (naročito nezgodno ako se žuri na posao)
Snažna potreba da se stvari urade tačno određen broj puta ili utvrđenim redosledom (cigareta se pali dva puta, tri puta se ustaje i seda u stolicu) dok ne bude „sve kako treba“
Proveravanje je li isključen šporet ili zatvorena slavina
Prebrojavanje određenih stvari na samo sebi znane načine
Brojanje dok se izvode neke uobičajene rutine

Dodirivanje predmeta ili ljudi oko sebe
Nameštanje i premeštanje stvari po svom obrascu
Prikupljanje predmeta koji najčešće nemaju nikakvu praktičnu ili materijalnu vrednost (stare novine)
Detaljna pretraga smeća pre nego što se baci u kontejner
Izbegavanje određenih boja (crvena znači krv), brojeva ili imena (S znači smrt)
Stalna inspekcija tela ne bi li se pronašli znaci nekog oboljenja
Nepotrebno otvaranje koverte i ponovo prečitavanje pre nego što se pošalje (slično važi i za elektronsku poštu)
Perfekcionizam u odevanju (podešavanje čarapa na istu visinu)
Ponavljanje reči, fraza ili pesama koje traje danima - šapatom ili u sebi
Izbegavanje situacija koje bi mogle podstaći javljanje opsesije. Setite se Jacka Nicholsona u filmu „Dobro da bolje ne može biti” kako izbegava da se rukuje sa ljudima
Stalno traženje potvrde od drugih da je nešto valjano učinjeno.
Fizički simptomi
Dermatitis (zapaljenje kože) zbog stalnog pranja ruku
Gubitak kose ili brade zbog neprestanog čupkanja
Tikovi
Tremor
Nevoljni pokreti ruku i drugih delova tela.

..................
:sad2:
 
EEG pokazuje mozdanu aktivnost, slicno kao EKG sto kod snimanja srca pokazuje kako se krece elektricni impuls u toku srcane radnje. Ako negde zapne, tj ako impuls naidje na neku prepreku to ce registrovati masina. Ta *prepreka* moze biti morfoloska, npr.u mozgu, neki tumor ili neka promena na krvnim sudovima, a moze biti i samo funkcionalna, tj. da nema vidljivog poremecaja ali da ipak ima problema u radu mozga, npr. kod epilepsije cesto ne moraju da postoje morfoloski vidljive promene u tkivu ali da bolest ipak postoji. Zato je vazan EEG, on registruje funkcionalne promene, dok se druge dijagnosticke metode uglavnom bave konkretnom vizualizacijom problema.
 

Back
Top