Pravopis, pravopisne greške, jezičke nedoumice i pitanja

Kako glasi prvo lice jednine prezenta glagola BITI

  • bi

  • budem

  • bih

  • bejah

  • bicu

  • jesam


Rezultati ankete su vidlјivi nakon glasanja.
Pozdrav svima. Imam jednu nedoumicu koja je verovatno ranije već razrešena te se stoga unapred izvinjavam. :)
Dakle, iako u pravopisu piše da se u svakom slučaju nastavci za futur I pišu odvojeno meni i dalje npr. pojaviće se sutra, otvoriće vrata ili naučiće lekciju zvuči
pravilnije od pojavi će se, otvori će vrata ili nauči će lekciju. Samo me zanima da li sam jedini i da li su možda i prve varijante u nekom slučaju prihvatljive?

ako dodaš enklitički oblik ''hteti'' u prezentu na infinitivnu osnovu glagola koji se završavaju na -ti, onda ne bi trebalo da u pravopisu piše da se nastavci za futur prvi pišu odvojeno.
što se tiče glagola na -ći, dileme nema jer koristiš infinitiv a ne osnovu,dakle, pišeš odvojeno.
 
Tek sam sad primijetila da si upotrijebio riječ "ishod".
Kad je bio dan jezika, slušala sam da je ta riječ preuzeta iz hrvatskog jezika, i nije uopšte srpska.
Isti slučaj je i sa riječi "prehlada"; na srpskom bi to bio "nazeb".

Ako/kada bi se malo zamislila nad tom i ostalim rečima, koje koristiš, i kada bi sama probala da svaku reč (izvedenicu) razložiš na gradivne (prostije), verujem da ne bi toliko slepo verovala svakom "slatkorečivcu" !? Ali, razumem te, mlada si, veliki trud i učenje su pred tobom ... :cmok:
 
Ako/kada bi se malo zamislila nad tom i ostalim rečima, koje koristiš, i kada bi sama probala da svaku reč (izvedenicu) razložiš na gradivne (prostije), verujem da ne bi toliko slepo verovala svakom "slatkorečivcu" !? Ali, razumem te, mlada si, veliki trud i učenje su pred tobom ... :cmok:

Ja nisam rekla da vjerujem niti sam potvrdila da je tačno, samo sam napisala da sam slušala o tome:).
 
Da li je "nebrojeno mnogo" pleonazam. Zvuči kao da bi mogao biti, a opet nekako mi deluje i da može da se kaže tako. ako je nečega mnogo, ne zna se da li je to moguće ili nije izbrojati.

Treba uvek imati u vidu da je pleonazam, onako kako je definisan, relativna kategorija. Definisan je kao "suvišno ili nepotrebno nagomilavanje istoznačnih reči". Dakle, nameće se pitanje procene "suvišnosti odnosno nepotrebnosti".

Naš mentalitet je takav da voli pleonazam. Ne treba ići dalje od dvostruke negacije, tvorbe reči ("obadvije", "usredsrediti se"), stihova starije epske poezije ili savremene popularne ("Ti si savršenstvo bez mane...") ili načina na koji se deci obraćamo da bi nešto slikovitije shvatila ("mali cvetić", "mala kućica"). Dakle, gomilanje ili ponavljanje iste informacije u nizu ne mora biti pleonazam sam po sebi jer ne mora biti suvišan i može biti potreban.


Na kraju, "nebrojeno mnogo" nije pleonazam jer reč nebrojeno služi za gradaciju. "Nebrojeno mnogo" je u svakom slučaju više od "relativno mnogo".
 
Poslednja izmena:
Такође не постоје синоними. Већ сам чињеница да постоје две различите речи које различито звуче је довољна да свака од њих има своју оправданост и самосталну функцију. Нарочито битно у поезији.

Да се неко не збуни па помисли да сам ово сам смислио. Нисам. Волфганг Кајзер.
 
Poslednja izmena:
Da probam sa jos jednom temom posto prva nije dobila odgovore.. Da li neko od vas poznaje ona sitna ''pravila'' kada je pisanje u pitanju.

Interesuje me kako trebaju da se predstavljaju misli likova iz knjige.. Da li onim nakosenim italik slovima ili nekako drugacije?

Takodje, da li svi razgovori pocinju i zavrsavaju se sa otvorenim i zatvorenim navodnicima?

Italik slova koristiš kada deo teksta hoćeš da izdvojiš,naglasiš,daješ veći značaj....
A,svaki direktan citat ide pod navodnike....
Od samog početka do kraja.
Tim prenosiš tuđe reči,onim redom kako su izrečene.
U punom originalu.
Navodnici se stavljaju i u drugom slučaju - kad napisanom pojmu hoćeš da daš
suprotno značenje !
 
Oprostices mi ali nisam siguran da sam najbolje razumeo sto se italik slova tice.. Da li to znaci da mogu da ih koristim za misli likova, stvari o kojima oni razmisljaju ili ne?

Za navodnike hvala! Shvatio! :) Cak i ono za suprotno znacenje, iz filmova! :)


Šalio se on malo s tobom.
Italik (ili kurziv) je odlično sredstvo za, kako kažeš, predstavljanje misli likova iz knjige. Tako, na primer, piše američki Nobelovac Vilijem Fokner, ali to nije jedini način.
Sem toga, kurziv ima i druge upotrebe: navođenje stranih reči, isticanje nekih delova rečenice ili čitavih rečenica, ali i pisanje dijaloga, pored ostalog. Tada, u slučaju pisanja dijaloga, vredi isto kao znaci navoda, tj. označava ono što se u gramatikama podvodi pod upravni govor.

Navodnici nipošto nisu interpunkcijski znak ironije, bar ne primarno. Još ređe služe za davanje suprotnog smisla napisanoj reči.
 
Nora! Hvala! :) Posto sam ovako dobro ''docekan'', bilo bi mi pametno da nastavim sa pitanjima while i am still on a roll :cmok2:

Interesuje me koliko cesto treba da se koristi onaj prazan prostor, i koliko bi isti trebao biti? Citav tab mi se cini previse i da, kao sto malo pre spomenuh, da li ide mahom kod novih poglavlja ili je pa bolje pri svakoj ''novoj misli'', tacnije nastavka nakon slobodnog reda.

Ovako nekako, i tu sad ja nastavim da pisem..

P.S. Izgleda da je ovde nemoguce ostaviti slobodan prostor pri pocetku recenice..
 
Poslednja izmena:
Nora! Hvala! :) Posto sam ovako dobro ''docekan'', bilo bi mi pametno da nastavim sa pitanjima while i am still on a roll :cmok2:

Interesuje me koliko cesto treba da se koristi onaj prazan prostor, i koliko bi isti trebao biti? Citav tab mi se cini previse i da, kao sto malo pre spomenuh, da li ide mahom kod novih poglavlja ili je pa bolje pri svakoj ''novoj misli'', tacnije nastavka nakon slobodnog reda.

Ovako nekako, i tu sad ja nastavim da pisem..

P.S. Izgleda da je ovde nemoguce ostaviti slobodan prostor pri pocetku recenice..

Nema na čemu. :)

Ne postoje manje ili više uvučeni redovi (osim za poetske potrebe ili druge oblike eksperimenata na temu forme, na koje se, pretpostavljam, ne odnose ova pitanja).
Tab ti uvlači red taman koliko treba (standardno ili kako se to već kaže) na mestima gde treba da bude uvučen. A koliko često to treba da se radi zavisi od piščevog stila, namene pisanog rada i sličnih parametara. Drugim rečima, ne postoje propisana pravila na tu temu, makar koliko je meni poznato.

Iako ne znam šta pišeš, redlažem ti sledeće (ne zato što me mrzi da ti odgovoram na pitanja): pokušaj da nabaviš uputstvo za pisanje diplomskog/naučnog rada. Ako nema na netu (nisam tražila), pitaj nekog prijatelja koji je skorije diplomirao ili pokušaj da se snađeš na drugi način. Na bilo kom ozbiljnom fakultetu ima takvih dokumenata, pa samo treba biti dovoljno ljubazan.
 
Nema na čemu. :)

Ne postoje manje ili više uvučeni redovi (osim za poetske potrebe ili druge oblike eksperimenata na temu forme, na koje se, pretpostavljam, ne odnose ova pitanja).
Tab ti uvlači red taman koliko treba (standardno ili kako se to već kaže) na mestima gde treba da bude uvučen. A koliko često to treba da se radi zavisi od piščevog stila, namene pisanog rada i sličnih parametara. Drugim rečima, ne postoje propisana pravila na tu temu, makar koliko je meni poznato.

Iako ne znam šta pišeš, redlažem ti sledeće (ne zato što me mrzi da ti odgovoram na pitanja): pokušaj da nabaviš uputstvo za pisanje diplomskog/naučnog rada. Ako nema na netu (nisam tražila), pitaj nekog prijatelja koji je skorije diplomirao ili pokušaj da se snađeš na drugi način. Na bilo kom ozbiljnom fakultetu ima takvih dokumenata, pa samo treba biti dovoljno ljubazan.
Bem mu miša, pa valjda je opšte poznato da su doktorske disertacije i radovi javni i da je njihova odbrana javna, tako da na sajtu svakog univerziteta imaš tonu naučnih radova.
 
Nora! :)

Na tebe sam bacio pik haha.. Potreban mi je jos jedan savet koji doduse nema mnogo veze sa pravopisom ( i drugi mogu da se ukljuce ako zele)

Koji font po tebi izgleda ''najpristojnije'' tj. najlakse za citanje kada su ''klasicni romani'' u pitanju, ono, A5 knjiga, beletristika, nista naucno, tehnicki itd. Pozajmio sam neke knjige ciji su izdavaci Mono i Manjana, Alnari, Laguna i koliko mogu da vidim, font koji se forsira je onaj najklasicniji, Times New Roman, velicina 11 ako se ne varam..

Da li to zadovoljava potrebe citalaca ili postoji nesto upecatljivije..
 
Nora! :)

Na tebe sam bacio pik haha.. Potreban mi je jos jedan savet koji doduse nema mnogo veze sa pravopisom ( i drugi mogu da se ukljuce ako zele)

Koji font po tebi izgleda ''najpristojnije'' tj. najlakse za citanje kada su ''klasicni romani'' u pitanju, ono, A5 knjiga, beletristika, nista naucno, tehnicki itd. Pozajmio sam neke knjige ciji su izdavaci Mono i Manjana, Alnari, Laguna i koliko mogu da vidim, font koji se forsira je onaj najklasicniji, Times New Roman, velicina 11 ako se ne varam..

Da li to zadovoljava potrebe citalaca ili postoji nesto upecatljivije..


Uh, nisam ti ja merodavna za to, imam problema sa vidom, pa mi je 12 normalan font tek sa sočivima ili naočarima. U svakom slučaju, ne volim serifne fontove (sa kvačicama), a najudobnije mi je sa maksimalno 34 reda po strani. No, ovo je sasvim subjektivno, ne znam kakav je standard.
A što ti sve ovo pitaš, ako nije tajna?
 
Димензије стране су 1800-2000 знакова по страни, што се добија са око 30 редова по страни пута око 65 знакова у једном реду. То је такозвана шлајфна или картица.

За службене потребе се егзотични фонтови не сматрају прикладним, тако да се са тајмс њу роман или са аријалом неће погрешити. Уколико пишеш ћирилицом препоручио бих фонт ресавска БГ, то је прави фонт прављен баш за ћирилицу.
 
Hvala svima.. Odlucio sam se za font Minion Pro 11, u pitanju je serif ali dopada mi se veoma. Ima tacno ono sto je Bastiani rekao, 30 redova po stranici i nekih 65-70 znakova po redu, zavisno od toga koliko ima tacaka, space-a itd.

Nego gledajuci ove knjige malo sam se zbunio sto se pravopisa tice..

Da li se zarez stavlja ispred ili posle A i ALI u recenicama? Ovo je suludo, neki stavljaju ispred, neki iza, neki i ispred i iza.. Zbunise me!
 

Back
Top