Smrt, strah od smrti, bolest, pad....Katastrofa...
Izbačaj iz automatizma....
Koliko traje? Kratko, ali je sigurno da se opečen plaši i oseća plamen bolje nego ostali oko njega. Pri tome se dešava preteg, pa smatra da je duhovniji i iskusniji od drugih koji "nemahu to kobno , ali vredno iskustvo".
Da li izreka vredi njima? NE.
Izreka je upućena onima koji su na pola puta, a koje površnost drugih i lakomost i glupost navode da odbace uočeno i prepuste se nevrednostima i nihilizmu.(Razlika izmedju čoveka koji je osetio vrednost pa odbacio i onog koji je nikad nije spoznao je ogromna , jer ne samo da je u pitanju semantika jedan je u razočarenju , a drugi u neznanju, već i što znanje koje ima nikad neda mira i pretvara ga u nihilistu....
Da li vredi prosipati mudrosti? DA.
Ljudi teže da budu na višem hijararhijskom nivou , naročito glupi i neobrazovani i u cilju toga stalno filtriraju najprimitivnijim metodama (statistički) ocene ljudi oko sebe. Kod njih važi devet puta laž deseti put istina, kod njih važi da više puta ponovljena kulturna opaska izaziva oponašanje iste radi uklapanja i podražavanja...
Izvinjavam se svima koji su se prepoznali , a i onima koji se nisu prepoznali. Glupost nije neko katastrofalno loše stanje već je ocena brzine snalaženja i otkrivanja zakonitosti u nekoj oblasti. Tačno je da glup znači prisustvo gluposti u većem broju oblasti, ali isto tako glupost u jednoj oblasti ne sprečava čoveka da bude genije u drugoj.
Većina gluposti nastaje iz nepostojanja uslova da mozak zaključi i izvede pravilo jer KOLIČINA NEZNANJA VELIKA. Pošto svi danas hrle kupljenju znanja na lak način i samim tim primeni , a ne razumevanju , smatram da se sa pravom može reći da je prosečno gledano DANAŠNJI POJEDINAC GLUPLJI NEGO ŠTO JE NEKADA BIO. Naravno da se većina neće složiti jer bi to umanjilo njihov hijararhijski nivo...I pronaći će hiljadu primera gde se "vidi" da su danas ljudi inteligentniji nego nekad, a u suštini će naći primere informisanosti, uže specijalizacije, bržeg reagovanja i površnijih reakcija.
Sve što se ne koristi zakržljava. Tako je i sa mozgom. Koristi se izuzetno deo za pamćenje u detinjstvu , a vrlo malo deo za istraživanje i ispitivanje, razmišljanje (suprotno od zamišljanje).
Tako se inventivnost više razvija u planinskim područjima gde ima dete prilike i motivacije za razvoj i gde se podesilo da je i familijaran pristup drugačiji....
Ovo je neka druga priča i nebih sad o tome.....