Samoubistvo i egoizam

Incognito

Poznat
Poruka
8.226
Gledao pre neki dan na Discovery-ju neke teze o tome sta nagna ljude na samoubistvo.

Sad, mnogi nazivaju samoubistvo egoisticnim, kukavickim cinom. A ja se ipak ne bih slozio da EGO tu ima uticaja.

Mislim, ja isuvise volim sebe da bih ikada sebe povredio na bilo koji nacin... Pre bih pobio celu planetu ako mi smeta, nego da ubijem sebe...

Dakle, sta mislite, da li je samoubistvo produkt ljubavi prema sebi (ne zelis vise da se 'mucis') ili odsustvo iste?
 
znam samo da se depresivci teško odlučuju na samoubistvo i da su osobe koje pokušaju da se ubiju ili u tom i uspeju, pored toga što su duboko nesrećne, itekako odlučne u toj nameri, jer nemaju više za šta da se uhvate.....oni ne veruju u boljitak...u spas...često ni u Boga...ni u porodicu....ljubav...državu....

p.s. - to su ljudi koji su izgubili oslonac u životu...neku svetlu tačku...., ali na taj korak depresija ne utiče, već naprotiv....hrabrost...a sad...drugo je pitanje pameti takve odluke....ne podržavam, ali ni neosuđujem....jer otkud pamet u takvom momentu emotivnog naboja i haosa... :cry:

EGOIZAM NEMA VEZE SA TIM.... :shock: ...VEĆ MRŽNJA PREMA SEBI...
 
Ja mislim da za samoubistvo nije potrebna velika hrabrost vec veliki strah.
Samoubica oseca strah od zivota, a ne zelju za smrcu kao takvom.
Strah od cevi prislonjene na slepoocnicu ili od hladnog Dunava, ili od drugog nacina na koji je odlucio da okonca zivot je manji od straha da ce ostati u zivotu ,i on onda bira taj strah koji mu se cini manjim, da ne bi osecao onaj veci.
A tu opet ima egoizma, jer i u tom trenutku on bira ono sto je za njega manja patnja,povoljnija opcija, a to je smrt.
I naravno da su ti ljudi veoma nesrecni, i nikako ih ne osudjujem u smislu da su "kukavice", vec govorim o strahu kao takvom koji je u svima prisutan, ali se kod ovakvih ljudi jednostavno otme kontroli uma i pobedi.
 
Samoubistvo je nervno rastrojstvo, stanje afekta, kada je čovek spreman da digne ruku na sebe. Nije reč o ljubavi prema sebi (egoizmu), ali postoji teza da ljudi koji žele sebe povrediti mogu povrediti druge u tom činu. Ukoliko se javljaju misli o samoubistvu, čovek treba da o tome porazgovara sa nekim, i takvim trenutcima neophodna je podrška cele porodice.

Samoća je predispozicija za samoubistvo.
Ali usamljenost je gora varijanta.
Treba razlikovati samoću od usamljenosti.

U životu će nam se dešavati stvari na koje nećemo moći da utičemo, ili pak da ih sprečimo da se ne dese, ali netreba zbog toga odgurnuti život od sebe.

Život je jedinstven i smislen i najlepše putovanje koje nesmemo propustiti.
 
Novcic_u_fontani:
Nije reč o ljubavi prema sebi (egoizmu), ali postoji teza da ljudi koji žele sebe povrediti mogu povrediti druge u tom činu.

Život je jedinstven i smislen i najlepše putovanje koje nesmemo propustiti.

Tacno je da to nema veze sa egoizmom, ali smatram da ljudi koji zele sebe povrediti nemaju nameru povrediti druge osim ako im se oni ne nadju na putu do tog, nazovi, cilja. I potpuno je tacno da je to jednostavno lakse resenje i tu je problem. Covek krz ceo zivot prolazi tragajuci za laksim resenjem, ali ako neko nakupi toliko jednacina ispred sebe moze mu se desiti i da potegne za tim, neki kazu POSLEDNJIM izborom, ali i oko toga treba malo razmisliti, to je ipak najlakse, dakle i PRVI izbor. U svakom slucaju, depresivni mozda razmisljaju o tome, ali to nece uciniti tako lako kao, recimo, manicno-depresivni u svojim losim danima. Ne osudjujem samoubice, jer to je, pre svega, njihov izbor, a ja, po nacelima liberalizma, smatram da svako ima pravo na svoje misljenje i izbor i postujem svaciji izbor.Uostalom, zivot, sam po sebi, jeste jedinstven, ali koliko je smislen, to niko ne moze reci.
 
Samoubistvo ili pokusaj samoubistva je krivicno delo. Jasno je da samoubicu za to zabole bas, ali nije to bez razloga krivicno delo. Ono za sobom vuce sijaset drugih posledica - socijalnih, moralnih... Zamislite samo neodgovornost oca koji iza sebe ostavlja gladnu i nezbrinutu decu, a on se "resava svih problema"! :shock: Nema tu opravdanja u stilu - licni izbor! Znaci da su samoubice, u stvari, kukavice na prvom mestu, isto kao i lopovi, razbojnici, reketasi, kriminalci, narko dileri i ostala kamarila (ciji je to takodje izbor). A da ne govorimo i o duhovnom invaliditetu takvih ljudi, jer direktno svoju dusu poklanjaju satani! Naravno da postoje i primeri samoubistva koji su odraz uzvisene hrabrosti, a to se desava u ratu ili nekim vanrednim situacijama (pozari, poplave...) kada se neko zrtvuje za svoje najblize (decu, ratne drugove...). Sta mislite o tome? :!:
 
Specijalni Gost:
Samoubistvo ili pokusaj samoubistva je krivicno delo. Jasno je da samoubicu za to zabole bas, ali nije to bez razloga krivicno delo.
Samoubistvo NIJE krivicno delo, ni u nasem ni u drugim savremenim krivicnim pravima.Krivicno delo predstavlja POMAGANJE i PODSTREKIVANJE na samoubistvo.
Specijalni Gost:
Ono za sobom vuce sijaset drugih posledica - socijalnih, moralnih... Zamislite samo neodgovornost oca koji iza sebe ostavlja gladnu i nezbrinutu decu, a on se "resava svih problema"! :shock: Nema tu opravdanja u stilu - licni izbor! Znaci da su samoubice, u stvari, kukavice na prvom mestu, isto kao i lopovi, razbojnici, reketasi, kriminalci, narko dileri i ostala kamarila (ciji je to takodje izbor).
Poredjenje ti je potpuno neadekvatno, stvarno.Ti poredis samoubice i narko dilere???
Kod samoubica je prisutno nervno rastrojstvo i definitivno odsustvo uracunljivosti, dok kod svih ovih ostalih to ne mora biti i najcesce nije slucaj.
I ti se pozivas na ODGOVORNOST samoubica?
Specijalni Gost:
Naravno da postoje i primeri samoubistva koji su odraz uzvisene hrabrosti, a to se desava u ratu ili nekim vanrednim situacijama (pozari, poplave...) kada se neko zrtvuje za svoje najblize (decu, ratne drugove...). Sta mislite o tome? :!:
To je nesto drugo.Ako neko uleti u zapaljenu zgradu da bi spasio decu onda on nema zelju da umre vec da spasi decu, A I SEBE. Ako ne uspe, to je pogibija, a ne samoubistvo.U svakom slucaju, plemenito.
 
Anonymous:
Margott:
ni slabi ni egoistichni vec bolesni ljudi...nema tu nikakve duboke filozofije...

u kom smislu bolesni
U smislu da najveci broj samoubica ili onih koji su to pokusali JESU dusevno bolesni, ili su pak na neki nacin psihopatske, ili osobe sa slabim psihickim ustrojstvom i ravnotezom.
Da se razumemo, dusevno bolesni nisu samo ludaci.
Tacnije, tip dusevnog poremecaja koji se najcesce vezuje za samoubistvo je DEPRESIJA pracena STRAHOM, koji ukljucuje i hipohondricne ideje.
 
Baby Kate:
Tacnije, tip dusevnog poremecaja koji se najcesce vezuje za samoubistvo je DEPRESIJA pracena STRAHOM, koji ukljucuje i hipohondricne ideje.

Za depresiju se slazem, manicnu depresiju posebno, strah- tu i tamo, u odredjenim situacijama, a hipohondricne ideje nemaju nikakve veze sa samoubistvom. Zasto bi i imale?
 
Samoubistvo je meni fascinantna stvar i tajna mi je kao sto je Bog tajna,Dusa...Nepojmljivo mi je !
Imala sam prijatelja koji je skocio kroz prozor,mesec dana posto mu je i otac skocio kroz taj isti prozor.Doduse,bio je u ranoj fazi sizofrenije,svasta je doziveo u zivotu,ali ovako je bio izvanredan covek,pun energije!Stvarno ne znam!Mislim da je to neka promena svesti koju mi ne mozemo pojmiti! :(
 
Tipkaros:
Novcic_u_fontani:
Nije reč o ljubavi prema sebi (egoizmu), ali postoji teza da ljudi koji žele sebe povrediti mogu povrediti druge u tom činu.

Život je jedinstven i smislen i najlepše putovanje koje nesmemo propustiti.

Tacno je da to nema veze sa egoizmom, ali smatram da ljudi koji zele sebe povrediti nemaju nameru povrediti druge osim ako im se oni ne nadju na putu do tog, nazovi, cilja. I potpuno je tacno da je to jednostavno lakse resenje i tu je problem. Covek krz ceo zivot prolazi tragajuci za laksim resenjem, ali ako neko nakupi toliko jednacina ispred sebe moze mu se desiti i da potegne za tim, neki kazu POSLEDNJIM izborom, ali i oko toga treba malo razmisliti, to je ipak najlakse, dakle i PRVI izbor. U svakom slucaju, depresivni mozda razmisljaju o tome, ali to nece uciniti tako lako kao, recimo, manicno-depresivni u svojim losim danima. Ne osudjujem samoubice, jer to je, pre svega, njihov izbor, a ja, po nacelima liberalizma, smatram da svako ima pravo na svoje misljenje i izbor i postujem svaciji izbor.Uostalom, zivot, sam po sebi, jeste jedinstven, ali koliko je smislen, to niko ne moze reci.

I dalje sam ostala pri svom stavu da je život dragocen i smislen.

Šta mogu da ti kažem
život je kratak,
život je ILUZIJA.

Šta mogu da ti ostavim
da sačuvaš u duši
da imaš za uspomenu
na mene.

Neću da te učim
šta znači ovaj svet
moraš naučiti sam.

Reci šta osećaš
radi šta misliš,
daj ono što moraš
ali nemoj da žališ
ako sve ne ispadne
onako kako želiš
nemoj da odustaneš
nemoj da se predaš

Ali nemoj da
zaboraviš,
ali nikad nemoj da
zaboraviš Boga.
 

Back
Top