- Poruka
- 4.833
NOVI SAD – Srbija ove godine dočekuje Svetski dan izbeglica sa skoro pola miliona izbeglih, prognanih i raseljenih osoba, među kojima neki imaju izbeglički staž i od 17 godina! Prema zvaničnim podacima, u Srbiji živi 90.000 ljudi iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine (BiH) s izbegličkom legitimacijom, 200.000 izbeglih koji su uzeli srpsko državljanstvo i još toliko raseljenih s Kosova i Metohije. Predsednik Regionalnog odbora za pomoć izbeglicama u Vojvodini Radenko Popić kaže za GL da u pokrajini živi oko 50.000 izbeglih. Te ljude i dalje muče nemaština i nezaposlenost, nemaju svoj krov nad glavom i teško stiču državljanstvo.
– Povratak u Hrvatsku gotovo je zamro, zbog vremenske distance i uslova koji tamo vladaju, ali i neaktivnosti državnih organa i jedne i druge zemlje. Kad je integracija u pitanju, ona je otežana zato što nema sredstava za upošljavanje i stambeno zbrinjavanje tih ljudi. Nešto ljudi je zbrinuto, ali je to možda nekoliko desetina, pre svega zahvaljujući pokrajinskoj vladi – kaže Popić.
On navodi da puno ljudi koji su se odrekli izbegličkog statusa ima problem s dobijanjem državljanstva Srbije, pre svega zbog tromosti države. Prema njegovim rečima, obraćali su im se izbegli koji su još pre dve godine predali zahteve za dobijanje državljanstva, a još nisu dobili nikakav odgovor iz MUP-a. S druge strane, ni oni koji su stekli državljanstvo nisu s tim dobili nikakvu opipljivu i konkretnu pomoć, pa se za mnoge i ne zna kako su, šta je s njihovim potraživanjima u Hrvatskoj i BiH... Nasuprot tome, u kolektivnim izbegličkim centrima u Srbiji još uvek živi nekoliko hiljada izbeglica, iako je država najavljivala da će taj problem rešavati ubrzanim tempom.
Direktor Fonda za pružanje pomoći izbeglim, prognanim i raseljenim licima Dejan Pavlović kaže za GL da su za prethodnih godinu dana, na različite načine, pomogli oko 2.000 svojih korisnika u Vojvodini, a da je ove godine planirano da taj broj bude udvostručen.
– Kroz program stambenog zbrinjavanja, u Vojvodini smo podelili 105 seoskih kuća s okućnicom. Građevinski materijal dobilo je 135 porodica, i to 80 njih za poboljšanje uslova stanovanja, a 55 za završetak sopstvenih objekata u kojima će stanovati. Podelili smo i 50 paketa za povratnike. Ove godine krenula je nova tura, pa planiramo da 200 porodica dobije građevinski materijal, ali i da dodelimo još 110 seoskih kuća – kaže Pavlović. Prema njegovim rečima, taj fond će korisnicima omogućiti i pružanje pravne pomoći, a u toku je konkurs za dodelu jednokratne pomoći od 40.000 dinara za učenike srednjih škola iz 50 izbegličkih porodica. S druge strane, Pavlović kaže da u Vojvodini još uvek funkcionišu četiri kolektivna izbeglička centra, u Pančevu, Kovinu, Bajmoku, Staroj Pazovi. Trebalo bi da oni budu zatvoreni, a ljudi iz njih zbrinuti, što je zajednički posao republičkog Komesarijata za izbeglice, pokrajine, UNHCR i nevladinih organizacija. Prema nekim podacima, u čitavoj Srbiji ima više od 200 kolektivnih centara, što zvaničnih, što nezvaničnih. Humanitarna organizacija "Divac" kroz akciju "Možeš i ti" sakupila je novac za kupovinu 100 seoskih kuća izbeglicama i raseljenim osobama iz kolektivnih centara širom Srbije.
Problemi izbeglica još nisu rešeni
Nevladina organizacija Srpski demokratski forum saopštila je juče da ni 13 godina od rata na prostoru bivše Jugoslavije, problem izbeglica nije rešen na pravičan i sveobuhvatan način, jer još postoje otvorena pitanja, kao što su zaštita srpske zajednice u Hrvatskoj, vladavina prava, ratno nasleđe... S druge strane, visoki komeser Ujedinjenih nacija za izbeglice (UNHCR) ocenio je juče da rešenje za Kosovo mora uključiti i trajno rešavanje problema 206.000 interno raseljenih osoba s Kosova koji predstavljaju taoce političke situacije, javlja Beta.
– Povratak u Hrvatsku gotovo je zamro, zbog vremenske distance i uslova koji tamo vladaju, ali i neaktivnosti državnih organa i jedne i druge zemlje. Kad je integracija u pitanju, ona je otežana zato što nema sredstava za upošljavanje i stambeno zbrinjavanje tih ljudi. Nešto ljudi je zbrinuto, ali je to možda nekoliko desetina, pre svega zahvaljujući pokrajinskoj vladi – kaže Popić.
On navodi da puno ljudi koji su se odrekli izbegličkog statusa ima problem s dobijanjem državljanstva Srbije, pre svega zbog tromosti države. Prema njegovim rečima, obraćali su im se izbegli koji su još pre dve godine predali zahteve za dobijanje državljanstva, a još nisu dobili nikakav odgovor iz MUP-a. S druge strane, ni oni koji su stekli državljanstvo nisu s tim dobili nikakvu opipljivu i konkretnu pomoć, pa se za mnoge i ne zna kako su, šta je s njihovim potraživanjima u Hrvatskoj i BiH... Nasuprot tome, u kolektivnim izbegličkim centrima u Srbiji još uvek živi nekoliko hiljada izbeglica, iako je država najavljivala da će taj problem rešavati ubrzanim tempom.
Direktor Fonda za pružanje pomoći izbeglim, prognanim i raseljenim licima Dejan Pavlović kaže za GL da su za prethodnih godinu dana, na različite načine, pomogli oko 2.000 svojih korisnika u Vojvodini, a da je ove godine planirano da taj broj bude udvostručen.
– Kroz program stambenog zbrinjavanja, u Vojvodini smo podelili 105 seoskih kuća s okućnicom. Građevinski materijal dobilo je 135 porodica, i to 80 njih za poboljšanje uslova stanovanja, a 55 za završetak sopstvenih objekata u kojima će stanovati. Podelili smo i 50 paketa za povratnike. Ove godine krenula je nova tura, pa planiramo da 200 porodica dobije građevinski materijal, ali i da dodelimo još 110 seoskih kuća – kaže Pavlović. Prema njegovim rečima, taj fond će korisnicima omogućiti i pružanje pravne pomoći, a u toku je konkurs za dodelu jednokratne pomoći od 40.000 dinara za učenike srednjih škola iz 50 izbegličkih porodica. S druge strane, Pavlović kaže da u Vojvodini još uvek funkcionišu četiri kolektivna izbeglička centra, u Pančevu, Kovinu, Bajmoku, Staroj Pazovi. Trebalo bi da oni budu zatvoreni, a ljudi iz njih zbrinuti, što je zajednički posao republičkog Komesarijata za izbeglice, pokrajine, UNHCR i nevladinih organizacija. Prema nekim podacima, u čitavoj Srbiji ima više od 200 kolektivnih centara, što zvaničnih, što nezvaničnih. Humanitarna organizacija "Divac" kroz akciju "Možeš i ti" sakupila je novac za kupovinu 100 seoskih kuća izbeglicama i raseljenim osobama iz kolektivnih centara širom Srbije.
Problemi izbeglica još nisu rešeni
Nevladina organizacija Srpski demokratski forum saopštila je juče da ni 13 godina od rata na prostoru bivše Jugoslavije, problem izbeglica nije rešen na pravičan i sveobuhvatan način, jer još postoje otvorena pitanja, kao što su zaštita srpske zajednice u Hrvatskoj, vladavina prava, ratno nasleđe... S druge strane, visoki komeser Ujedinjenih nacija za izbeglice (UNHCR) ocenio je juče da rešenje za Kosovo mora uključiti i trajno rešavanje problema 206.000 interno raseljenih osoba s Kosova koji predstavljaju taoce političke situacije, javlja Beta.