Alekasandar3
Buduća legenda
- Poruka
- 35.716
BROJ od 41 priznavanja kosovske nezavisnosti, prema nekim prognozama, mogao bi posle 15. juna da naraste. Šef naše diplomatije kaže da ima informacija da se pritisak na neke zemlje koje do sada nisu priznale Kosovo - pojačava.
Sredinom meseca, nelegalna država na srpskoj teritoriji proglasiće svoj ustav, a posle toga nova priznanja mogla bi da “ubere” u Južnoj Americi, među afričkim zemljama, pa i u regionu.
- Još od kraja prošle godine traje koordinirana akcija Prištine, Brisela i Vašingtona, da do kraja 2008. Kosovo kao državu prizna sto država - kaže Dušan Janjić, koordinator Foruma za etničke odnose.
- Planirana su bila dva talasa priznavanja, a u prvom je obezbeđeno 40. Drugi, glavni talas, biće po usvajanju ustava Kosova, jer kada zemlja ima i institucije i kontroliše svoju teritoriju, onda ona stvarno postoji.
Janjić smatra da će se ostatak članica EU pridružiti većini koja je priznala Kosovo i da će, iako su do sada isticali argumente za svoju uzdržanost, ovaj zaokret objasniti željom da slede zajedničku politiku Evrope. Nepokolebljiv, sasvim sigurno, ostaće Kipar.
Od 27 članica EU, Kosovo nije priznalo njih sedam - Rumunija, Grčka, Kipar, Španija, Portugal, Slovačka i Malta. Od komšija, zasad su uzdržane BiH, Crna Gora i Makedonija. Ruka iz Makedonije možda će prva krenuti ka Prištini. Pre nekoliko dana makedonski premijer je rekao da ga dve domaće albanske partije pritiskaju da se Kosovo prizna što pre, ali da se odluka neće doneti pod pritiskom, kao i da krajnji rok ne postoji.
Kao što Srbija lobira da broj priznanja bude što manji i da pridobije dovoljan broj glasova za pokretanje inicijative pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, tako ni Priština ne sedi skrštenih ruku. Kosovski “šef diplomatije” ima serije sastanaka (pre desetak dana sa amabasadorima Jordana, Kuvajta, Saudijske Arabije, Omana, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata u kancelariji UN u Beču) na kojima traži podršku i priznanja, promovišući novi ustav Kosova kao “moderan dokument koji štiti ljudska prava i prava manjina”. Prištini je signalizirano da će Saudijska Arabija priznati novu državu “uskoro”.
Doslednost treba očekivati i od Indije, Kine, Rusije i zemalja oko nje.
Naš sagovornik misli da je moguće da Kosovo stigne do broja od sto priznavanja, i da nastavi da se bori za kapital od dve trećine glasova članica UN sa kojim bi se pojavila na sednici Generalne skupštine UN sledeće godine, tražeći način da se učlani u porodicu naroda.
“ZA” I “PROTIV”
Nova priznavanja, prema Janjićevom mišljenju, treba očekivati i iz dela latinoameričkih i arapskih zemalja, dok će one zemlje koje i same imaju slične probleme, kao Izrael, ili izrazito antiamerički stav, ostati i dalje po strani.
Sredinom meseca, nelegalna država na srpskoj teritoriji proglasiće svoj ustav, a posle toga nova priznanja mogla bi da “ubere” u Južnoj Americi, među afričkim zemljama, pa i u regionu.
- Još od kraja prošle godine traje koordinirana akcija Prištine, Brisela i Vašingtona, da do kraja 2008. Kosovo kao državu prizna sto država - kaže Dušan Janjić, koordinator Foruma za etničke odnose.
- Planirana su bila dva talasa priznavanja, a u prvom je obezbeđeno 40. Drugi, glavni talas, biće po usvajanju ustava Kosova, jer kada zemlja ima i institucije i kontroliše svoju teritoriju, onda ona stvarno postoji.
Janjić smatra da će se ostatak članica EU pridružiti većini koja je priznala Kosovo i da će, iako su do sada isticali argumente za svoju uzdržanost, ovaj zaokret objasniti željom da slede zajedničku politiku Evrope. Nepokolebljiv, sasvim sigurno, ostaće Kipar.
Od 27 članica EU, Kosovo nije priznalo njih sedam - Rumunija, Grčka, Kipar, Španija, Portugal, Slovačka i Malta. Od komšija, zasad su uzdržane BiH, Crna Gora i Makedonija. Ruka iz Makedonije možda će prva krenuti ka Prištini. Pre nekoliko dana makedonski premijer je rekao da ga dve domaće albanske partije pritiskaju da se Kosovo prizna što pre, ali da se odluka neće doneti pod pritiskom, kao i da krajnji rok ne postoji.
Kao što Srbija lobira da broj priznanja bude što manji i da pridobije dovoljan broj glasova za pokretanje inicijative pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, tako ni Priština ne sedi skrštenih ruku. Kosovski “šef diplomatije” ima serije sastanaka (pre desetak dana sa amabasadorima Jordana, Kuvajta, Saudijske Arabije, Omana, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata u kancelariji UN u Beču) na kojima traži podršku i priznanja, promovišući novi ustav Kosova kao “moderan dokument koji štiti ljudska prava i prava manjina”. Prištini je signalizirano da će Saudijska Arabija priznati novu državu “uskoro”.
Doslednost treba očekivati i od Indije, Kine, Rusije i zemalja oko nje.
Naš sagovornik misli da je moguće da Kosovo stigne do broja od sto priznavanja, i da nastavi da se bori za kapital od dve trećine glasova članica UN sa kojim bi se pojavila na sednici Generalne skupštine UN sledeće godine, tražeći način da se učlani u porodicu naroda.
“ZA” I “PROTIV”
Nova priznavanja, prema Janjićevom mišljenju, treba očekivati i iz dela latinoameričkih i arapskih zemalja, dok će one zemlje koje i same imaju slične probleme, kao Izrael, ili izrazito antiamerički stav, ostati i dalje po strani.