Snalazenje u Prirodi !!!!

Dr.Nitro

Aktivan član
Poruka
1.951
Hajde da svako napise ko zna, neki fazon ako se zadesimo u sumi, jezeru, planini ili nas zadesi mrak, kako da se najbrze sklonimo, upalimo vatru, napravimo lezaj za spavanje itd ..

Snalazenje u prirodi .. pa kolege !!!! :) .. neka snalazenje pocne !!:P
 
Nikad nisam o tome razmišljao, al me nikad nije mrak ni iznenadio ili da sam morao negde bez opreme da noćim. Inače, gde god- nož za kajasom ;) ... Ja idem u svom pravcu po svaku cenu, bez obzira na svetlost... Samo pravo! Kroz žbunje-kroz žbunje, pa makar mi put bio na dva metra... U jednom smeru-direkt preko brda... Još sam s vama, tako da mora da ima efekta...
 
Razumemo... Al nisam imao iskustva... Kontam da bih našao oboreno stablo/kamen/pećinu ako je takav teren ispod kojeg bi navukao što više lišća... Vatra- ***, ne znam šta da ti kažem, nikad nisam probao da je upalim bez pomagala savremenog čoveka. Čuo sam šećer+hipermangan kad se pomešaju, da mogu da se upale trenjem? Ajd hemičaru, šta ti kažeš?
 
Mislim da me niste razumeli, hto sam da tema bude kako recimo najbrzi nacin da inprovizovano upalimo vatru, kako da napravimo kolibu itd .. jel se razumemo sad ? :D

E sad, ja bas na shvatam sta ti mislis? U fazonu da nemas nista kod sebe, bup-desilo ti se (zasto bi ti se desilo?) ili za sve nas koji smo po sumama...mi smo uvek opremljeni i uvek u rancu ima sve sto je potrebno (dobra bat. lampa, prirucno napravljeno kuhalo koje i svetli, vatru bas ne volim da palim, satorsko krilo, sibica, noz, paprati uvek ima negde okolo, granje za precke, lisce, hrana se uvek nadje) nikakav problem....
Samo koliko dana treba da se ostane???? :D
 
hm .. pa probacu da treci put objasnim :D .. ranije je postojala knjiga snalazenje u prirodi, ne secam se ko je pisao knjigu, no to sada nije ni bitno .. i u njoj je imalo, kako da inprovizovano napravimo, ovo, kako najbolje zapaliti vatru ako je hladno, a nemate sibice ni upaljas, tipa drvo o drvo ili opno sa pecurkom, kako napraviti zamku za zeca, kako napraviti klopku za stetocinu .. znaci tipa RAMBO :D:D:D neznam kako da vam docaram, kako da se orjentisemo po prirodi ja znam puno stvari ostalo mi iz te knjige, a mislim da svako od nas zna po nesto pa zato da upotpunimo svoja pronalazacka znanja :)

eto ! nadam se da je sada jos jasnije !!

p.s.

recimo da treba da se ostane 3 meseca !
 
To za lov zivotinja bez oruzja ce se tesko objasniti recima,pre ce ljudi shvatiti ako neko nacrta nesto ali posto me mrzi sluzicu se samo recima...
Najlakse mozete da se snadjete ako zbog nekog razloga zaglavite negde bez icega pri sebi je tako sto treba prvo da se orijentisete,od toga zavise dalji postupci!
To se moze na vise nacina odraditi,ako ste u sumi pregledajte drvece,mahovina najgusce raste na severnoj strani pa pregledate stabla i utvrdite gde je Sever a onda vec mozete znati kuda treba ici ako imate predstavu na kom ste delu planete! :)
Ako vam to ne uspe iz nekog razloga (niste u sumi ili nema mahovine),mozete se orijentisati pomocu sunca,tako sto pobodete stap uspravno u zemlju i obelezite kamenom gde mu je kraj senke (sem ako nije bas tacno podne i to bas u dan ravnodnevnice pa da nema senke) :) i onda sednete i cekate jedno pola sata,ne treba vise,pa opet obelezite gde je kraj senke,a onda samo treba da te dve tacke povezete nekim stapom i dobijete pravac Istok - Zapad!!
Ako ste pak u gustoj sumi i ne mozete da se snadjete nikako (sunce ne dopire do vas a mahovine nema) postoje i za to nacini,recimo tako sto ce te posmatrati drvece,negde sam skoro cuo da je kod nas dominantan vetar koji duva na jug/jugo-zapadni,da tim pravcem vetar najcesce duva,onda posmatrajte kako raste drvece,da li je nakrivljeno pomalo na jednu stranu i da li su mu grane okrenute na tu stranu,to bi trebalo da vam pomogne!!
Ako ni to ne mozete da uradite postoji i jos jedna mala nada,recimo da bi mogli,AKO ste dovoljno gipki i spretni,ako drvece odgovara i ako se ne bojite visine,da se popnete na najvise drvo u okolini i pogledate malo oko sebe,to vam moze pomoci da mozda prepoznate teren i da krenete u pravcu nekog poznatog brda,planine,reke,grada,sela... ali to samo ako niste previse zalutali i ako postoji dovoljno visoko drvece na koje se jos i mozete popeti!
Ako ste utvrdili da nema nista oko vas sto vam je poznato,da ste daleko od civilizacije (sto je tesko u ovoj nasoj maloj zemlji al ajde...) i da ne mozete da izadjete iz sume a noc se vec blizi,morate da pocnete da razmisljate o hrani i vodi a i o sklonistu ukoliko nije letnje vreme kad su kise retke,kod nas zverinja bas i nema pa onda skloniste moze biti bilo gde i maltene bilo sta!
Za hranu najlakse mozete da se snadjete tako sto ce te potraziti neke divlje jabuke,sljive,kruske (zavisno od doba godine) ili bobice,mada morate znati i koje su opasne (mislim da postoje neke bobice koje izazivaju stomacne tegobe i dijareju,to ce vas i onesposobiti i dehidrirati ocas posla) a isto vazi i za pecurke i gljive koje rastu veci deo godine ali MORATE znati koje su jestive,jer su sve one jestive ali neke samo jednom u zivotu!
Ako bas ne mozete da nadjete nista od toga ili vam je ******** za meso to vec postaje teza rabota jer za zeca ili neku slicnu zivotinju vam kao prvo treba mamac,onda ono sto ste gledali u crtanim filmovima kako ih love sa kutijom ili ih sacekaju negde sa cebetom (ili jaknom) to zaboravite,ako imate cim da ih namamite,znate da su u blizini,imate noz i par metara kanapa,moze se napraviti zamka,ovako ne razmisljajte o tome,ako vam je do"mesa"jurite skakavce po livadi ili izvadite iz nekog trulog drveta one debele crve pa na vatru sa njima,isto moze i sa nekom zmijom samo pazite da ne naletite na zivu otrovnicu ako nemate bar rakljasto drvo u rukama kojim bi joj prikljestili glavu!
Sto se vode tice najlakse je potraziti neki potok,ili recicu,za koju mozete sa sigurnoscu da pretpostavite da je cista ali je za svaki slucaj dobro da imate u cemu da prokuvate tu vodu,a ako ste se izgubili negde usred leta,nema potoka ni reke,nema rose u rano jutro,trazite neko divlje voce koje ce vam donekle utoliti zedj kao i glad,druge vam nema ili mi bar ne pada na pamet!
Sto se sklonista tice to je lako,nadjite neko drvo od metar i po-dva duzine,naslonite ga na neko drvo koje ima niske grane (uglavite izmedju grane i stabla) a drugi kraj ili uglavite na neko susedno drvo ili oslonite na neko racvasto drvo koje ste prvo zaboli u zemlju,a onda otkinite paprat i/ili granje sa liscem i pokrijte skloniste tako da podseca da dvovodni krov ili klasicni sator,malo tog materijala upotrebite i kao podlogu na kojoj cete lezati i uzivajte!
Neki drugi put cu dopisati jos nesto ako mi padne na pamet,sad nemam vremena i radim nesto drugo ali nisam mogao da odolim da napisem nesto u vezi ovoga,kao prvu pomoc,a ako bi ste da boravite u prirodi par dana ili duze a da zivite od prirode i da ne nosite nista sa sobom,sledeci put vam mogu opisati kako da zapalite vatru,sta jos mozete jesti,kako do vode... otom potom! ;)
Pozdrav 8)
 
Poslednja izmena od moderatora:
Ha,pa morao sam nekako da pocnem a vidim da ljudi malo olako shvataju takve situacije,ili racunaju da ce UVEK pri sebi imati kompas,flasu vode ili tako nesto pa ih ne zanima tema!?
Posto sam u proslom postu napisao sta mozete da radite da bi ste se snasli mogao bi sad da dodam nekoliko stvari koje NE TREBA da radite ako ne mislite da se razbolite,otrujete,dehidrirate...!
Pre neki dan sam isao u malu setnju (mozda 10-ak kilometara) po sumama u okolini mog sela,ucio sam verenicu koje su gljive i pecurke jestive i nasli smo nekoliko vrganja,JAKO ukusni su bili za veceru sa malo bilja i nekoliko jaja,ali je ubrala i jedan lazni vrganj i moglo je biti gadno da je i njega spremila!
U sustini najbolji savet je da izbegavate sve pecurke sa pegama,ako je velika i ima crvenu glavu - batalite,ako je zelena - batalite,ako vam lici na vrganj ali glava nije povijena nadole i nije braon boje vec neke oker boje,a ni stopalo nije"zdepasto",iako je dosta slican vrganju - batalite!!
Od jestivih pecuraka najlakse se nadju mlecnjace (bar u mom kraju),zatim crvenjace,vrganji i lisicare kad im je vreme,od gljiva bukovace... da ne bih objasnjavao recima koje kako izgledaju bolje je da potrazite slike doticnih pecuraka i gljiva da ne bude neprijatnih iznenadjenja,a vecina njih se mogu jesti i zive ali je ipak pozeljno da se malo termicki obrade,posebno ako ste poneli rostilj (ili nasli neki stari sporet pa izvadili resetke iz njega) :) i uzivajte!!
Jos jedna stvar koju NE treba raditi je ici kroz visoku travu u sorcu,bermudama ili u pantalonama sa zagrnutim nogavicama,podrazumeva se da ne smete ni lezati u travi tek tako jer sad je pravo vreme da tako zakacite KRPELJE,gadne male zivotinjke koje prenose Lajmsku bolest za koju,koliko znam,ili nema leka ili je smrtnost ogromna,tako nesto,a ako ih ipak zakacite,odvrnite ih polako BEZ jakog stezanja (da ne"ispljuju"iznutrice u ranu) u smeru suprotnom od kazaljke na satu i sto pre dezinfikujte ranu i posetite lekara!!
Iz isto razloga ne treba ici glavom bez obzira ni kroz kamenit teren pa i sume,jer je sad vreme kad zmije postaju najaktivnije,kod nas ima par vrsta otrovnih zmija i ako naletite na neku ona ce vas ujesti ali u samoodbrani,znaci i ako naidjete na zmiju NE dirajte je i obidjite je,za opis zmija potrazite slike i strucnu literaturu jer ovde reci nisu dovoljne!!
Sto se vode tice,nikako se NE sme piti voda koju nalazite u sumi,u supljem stablu ili u barici koja deluje na oko kao da je cista kao suza ali je u stvari prepuna parazita,larvi komaraca,a u nekim egzoticnim zemljama i larvi takvih parazita koji ce vas bukvalno pojesti iznutra,zato samo pijte vodu sa izvora,iz ciste brzotekuce reke,iz flase ako ste poneli ili sakupite rosu ako imate cime,ne igrajte se sa drugacijom vodom!!
Napomenuo sam da pri pravljenju sklonista napravite i postelju za sebe da ne lezite na tlu,mozda vam se cini da je sada toplo ali u prirodi nocu umeju da budu hladne,pogotovo ako ste pored reke,trava lako orosi,zemlja se ohladi i lako se moze desiti da posle imate problema sa bubrezima,plucima,kicmom... znaci na golu zemlju nemojte ni da prilegnete posle rucka a kamoli da prenocite!!
Pomenio bih nesto vise i o odeci i obuci,ma koliko da vam se cinilo vruce i sparno NE sme se ici u prirodu polugo (muskarci recimo goli do pojasa),u kratkim pantalonama ili sorcu,bez carapa,u papucama,sandalama ili klompama a naravno nikako ni bosi,sad je sve puno trnja (bagremove sume pogotovo a i kupinjaka ima gomila),nasi ljudi su cesto i nevaspitane stoke pa se nemojte iznenaditi ako naidjete na staro gvozdje,smece ili staklene flase,sve to moze ozbiljno da vas povredi!!
Mozda mi jos nesto padne na pamet ali za sad bi trebalo da bude dovoljno,lepo bi bilo da se neko javi da nesto pita,mogli bi da napravimo spisak stvari koje treba obavezno poneti kada idete u setnju,makar mislili da ce te se zadrzati samo pola sata-sat,iskusniji se mogu snaci ali neiskusni nadrljaju,ja sam prekjuce setao sa verenicom od 2 do 7 popodne ali po brdima i sumama,bez vode (namerno) i jeli smo samo sumske jagode i divlje tresnje kad bi ozedneli,pa sam ipak izgubio par kila u znoju,pazite se i bez,recimo,flase vode,Swiss army nozica i upaljaca nemojte u prirodu!!
Pozdrav 8)
 
Bravo Lomnica,
za snalazenje bih samo dodao zvezdu Severnjacu (nocu) ali je jako tesko objasniti kako da je nadjete ukoliko ne poznajete nebo. Jer isto kako danju gledate u sunce i orjentisete se , tako isto i nocu na nebu pise sve ukoliko nema oblaka i ukoliko znate da citate.
Drvece bi trebalo da je na juznoj i jugoistocnoj strani bujnije, vise grana, na severnijoj slabije ali to nije pravilo, u velikim sumama sva stabla su zasticena jedna drugim i nema neke bitne razlike, jedino da dodjete na kraj sume i da po rubnim stablima koja "osecaju" strane sveta pokusate da zakljucite gde je koja strana sveta.

Ako se vec zaputite u prirodu, po sumama, neke sitne stvari uvek treba nositi sa sobom, niko ne krece na pola sata u sumu, uvek se planira bar 1 dan. U rancu uvek imam i mali pribor za prvu pomoc, zatrebao je nekoliko puta ali srecom, ne meni.
Tri meseca , sumnjam da bi iko ostao ziv, s obzirom na to koliko se covek otudjio od prirode i koliko mu je postala nepoznata. Navikli smo na blagodeti civilizacije i da nam je sve potrebno na dohvat ruke, to je postalo toliko normalno da smo izgubili osecaj za snalazenje.
Posebno zbog dela :sta ako se covek razboli, otruje necim, povredi, ujede ga zmija slucajno, sasvim sigurno niko nece ici na nju namerno, tih par vrsta otrovnih zmija kojih ima kod nas uglavnom obitava na karakteristicnim stanistima pa se tu i paznja na njih povecava, itd.... Dobra odeca i obuca svakako su jako vazan faktor, bez obzira koliko je stepeni napolju, stiti vas i od ogrebotina od granja, trnja, komaraca itd... U velikim sumama i leti su noci hladne ako npr. lezite ili sedite, ne krecete se. Gradovi se smatraju za toplotna ostrva.

Postoje biljke koje mogu da pomognu za razne naivne bolesti ali moraju se poznavati, kao i gljive.

Postoji puno sumskih plodova koji se mogu jesti ali postoje i otrovni.
Sto se gljiva tice, bela ili zelena pupavka, nemaju pege ali se od njih vise ljudi smrtno potrovalo jer su ih zamenili za neke druge (sampinjone???) nego od svih gljiva sa pegama zajedno.
To nije merodavno, da li gljiva ima pege ili nema. Mislio si na muharu iz familije Amanitae(crvena sa belim pegama)?

Vrsta gljive koja je u narodu poznata kao trud moze se koristiti za paljenje vatre, trenjem se izaziva varnica ali za vlaznog vremena to ne pomaze , gljiva mora biti potpuno suva, skoro skamenjena da bi mogla posluziti u protivnom ne valja.

Za vodu se slazem, ne pijte cak iako vam je na izgled "kristalna" dok je ne prokuvate.


P.S. Lomnica, kojih vrganja ima? Sta ste nasli? Kod mene jos nema nista.
 
Otrovnice kod nas:
Šarka i poskok (za naše područje (Srbija, eventualno Bosna i Crna Gora) interesantne samo prvih 8 slika)
ZmijeSerpentes

Otrovnice su kraće, zdepaste, glava im je "zašiljena".
glave.jpg

Oči:
Serpent's%20Eye.jpg

Šarke imaju šaru koje mene podsećaju na cibzar koji treba da se zatvori, dok poskok ima rombove...
Poskok:
za%20web-poskok1.JPG

Šarka:
vipera_berus_6039.jpg
 
Zmije (neotrovnice) mogu poslužiti kao izvor hrane. Da ne pominjem na 1 uncu ide 0,5 g ugljenihhidrata, 5,8 g proteina i 0,2 g masti, iliti, na 100 grama ima 20,3 g proteina, 1,75 g ugljenihhidrata i 0,6 g masti.
Zmijsko meso se smatra izuzetno zdravim.
Priprema se kao riba, samo joj odsecite glavu.

VAŽNO!!!
Ako neko ne razlikuje otrovnice od neotrovnica ili se pak boji zmija, najbolja solucija je da ih zaobiđete kad naiđete na njih. Ako one naiđu na Vas u Vašem "kampu", nađite štap-raklje/rašlje, kako ih ko zove i uhvatite joj glavu. Kad hvatate zmiju bez pomoćnog alata (što ne preporučujem, osim ako niste iskusni u tome), hvatajte je za glavu. Ono: "Drži zmiju iza glave i ne može ti ništa." ZABORAVI! Može i te kako. Pre godinu dana sam mogao da platim zatvorom u bosni kako sam vozio nekog čoveka iz Žablja u Pljevlje da dobije protivotrov.
Ja im poklopim glavu šakom i da držim joj usta zatvorena, pošto neću baš da se igram sa otrovnicom koja se migolji koliko i glista kad je nabiješ na udicu.
Pre bilokakvog odlaska u travu, žbunje, na veliku nuždu, napravite buku, nađite motku i izlupajte po žbunu, sačekajte malo, pa još jednom nije na odmet, jer zmije mogu da sačekaju da prođe lupanje da krenu, tako da dajte im šansu da krenu i onda opet krenite da tučete, da budete sigurni da ih nema. Utabajte 2 m2 trave oko sebe da budete sigurni da nema zmija, krpelja i slične gamadi...

Nešto što se sećam iz priručnika koji ne mogu da nađem.
Skupljanje vode. Ako je neko drvo nisko, a imate najlon kesu samo stavite na neku granu preko noći, dobro zatvorite, moralo bi makar malo da se napuni vodom.
OVO NISAM PROBAO I NE GARANTUJEM!
 
@Capreolus:
Moje selo i susedno selo Lipovica su u nasem kraju najpoznatiji po Vrganjima,dovoljno je malo kise u ovo vreme pa da krenu,a posto je nedavno bilo par kisnih dana oni su ubrzali rast i sad se mogu naci (mnogi misle da vrganj nikne za noc ali ustvari on nice i po nedelju dana i tek u zadnjoj fazi ubrza rast),a ne znam na koje vrste vrganja mislis,obican hrastov vrganj kao ovi na slici,nisam vidjao kod nas neku drugu sortu,ne znam koje jos vrste rastu kod nas (u Resavi i Pomoravlju)!?

sajt9boe.jpg


Sto se tice zmija,skoro sam bio za seno u jednoj livadi koja je okruzena sumom sa 2 strane,i nasao sam isecenu zmiju koja je stradala od caletove rotacione kosacice i nisam mogao da prepoznam vrstu kojoj pripada,ima glavu kao guster,siv stomak a crna ledja,mislim da je imala i nekakve pegice na bokovima ali sam je video samo na par sekundi,naterali su me da je bacim u zbunje,moja keva mi rece neko seljacko ime za tu zmiju (zaboravih ga) i kaze da one jedu druge zmije,koja je to vrsta!?
Pozdrav 8)
 
Poslednja izmena od moderatora:
Sad tek imas predstavu koliko se ljudska rasa udaljila od prirode,i sad se valjda vide prednosti zivota na selu,sto se snalazenja u prirodi tice!? ;)
Sto se tice smuka,malo mi je neobicno da ga nadjem na ivici sume,a da li je mozda bio mlad smuk kad se glava uopste ne izdvaja od tela svojom sirinom,pomislio sam prvo da je kisna glista sve dok nisam video mala usta i okice kad sam ga uzeo,a setih se imena koje je moja keva pomenula,kod nas ga zovu"užić"ili tako nekako...!?
Sto se tice pecuraka i gljiva,mnogi ne znaju koliko su one zdrave za jelo,mnogo vitamina i ostalih dobrih sastojaka,a nimalo holesterola i ostalih losih sastojaka,ko je rekao za soju da moze da zamenu meso ocigledno nije cuo za pecurke i gljive ili ih iz nekog razloga ne voli,one su ljudi buducnost zdrave ishrane,ko je jednom probao lepo spremljene vrganje,bukovace,lisicare... nece moci bez njih vise!!
Da se vratimo malo na zivotinje,Milan_ns pomenu da su zmije dobre za jelo,to je recimo jedan dobar izvor mesa u prirodi,ja sam vec pomenuo skakavce i drvne crve (ovo jedu mnoge nacije sveta pa sto ne bi i mi),a takodje vam dobar obrok mogu biti i zabe,zablji bataci su specijalitet a zaba ima svuda i lako se hvataju,a posle kise jos jedan specijalitet je lako dostupan,naravno puzevi,ko to nije probao ne zna sta propusta,a jos ako se nadjete pored ciste reke ili jezera koje ima rakove... necete verovati sta ste sve propustili u zivotu znajuci samo za,uglavnom,svinjetinu kao sinonim za meso!!
Neke zivotinje bih vam ipak savetovao da zaobidjete,bilo zato sto bi sebe mogli da povredite ili zato sto bi naudili ugrozenoj vrsti,kao sto su recimo kornjace,ili nedorasli primerci plemenitih riba (u cistim brdsko-planinskim rekama potocna pastrmka je najcesca vrsta i lako se lovi a ugrozena je jer je osetljiva vrsta),sto da ne i jezevi i jos neke zivotinje koje mozete lako uhvatiti i pojesti ali imajte malo postovanja prema njima i prirodi,ima toliko stvari koje se mogu jesti pa gledajte da bar ove zaobidjete sem u krajnjoj,life or death,situaciji!
Pozdrav 8)
 
Žabe su extra. Mi smo živeli na zmijama i žabama dva dana, jer smo hranu zaboravili kući, pa dok je drug sa najkraćom slamkom otišao... Skakavci mi dođu nešto kao čips... :D
Kornjaču nisam i neću jesti... Ne jer mi se gadi (mislim da je očigledno da to nije razlog) već zato što su retke...
P.S. Ako je neko extremista može i jazavac da posluži. Spor je i trom, al zato zna da cepne kandžama ko medved... Koliko god glupo zvučalo: Čuvajte jaja! Jazavac je poznat da taman dotle može da dosegne i bilo je slučajeva da jazavac ubije prirodnjaka ili lovočuvara jer ga je cepno po muškosti...
 
@Capreolus:
Moje selo i susedno selo Lipovica su u nasem kraju najpoznatiji po Vrganjima,dovoljno je malo kise u ovo vreme pa da krenu,a posto je nedavno bilo par kisnih dana oni su ubrzali rast i sad se mogu naci (mnogi misle da vrganj nikne za noc ali ustvari on nice i po nedelju dana i tek u zadnjoj fazi ubrza rast),a ne znam na koje vrste vrganja mislis,obican hrastov vrganj kao ovi na slici,nisam vidjao kod nas neku drugu sortu,ne znam koje jos vrste rastu kod nas (u Resavi i Pomoravlju)!?

sajt9boe.jpg


sam isecenu zmiju koja je stradala od caletove rotacione kosacice i nisam mogao da prepoznam vrstu kojoj pripada,ima glavu kao guster,siv stomak a crna ledja,mislim dSto se tice zmija,skoro sam bio za seno u jednoj livadi koja je okruzena sumom sa 2 strane,i nasao a je imala i nekakve pegice na bokovima ali sam je video samo na par sekundi,naterali su me da je bacim u zbunje,moja keva mi rece neko seljacko ime za tu zmiju (zaboravih ga) i kaze da one jedu druge zmije,koja je to vrsta!?
Pozdrav 8)

U takvim sumama gde raste hrastov vrganj, moze se naci i tkzv. crni vrganj (Boletus aereus), odlikuje ga tamnija kapa (tamno braon) i karakteristicno zadebljala "vrganjska" drska, ne kao ta na slici, tanja i zakrivljene, (pretpostavljam da je nikao u svetlijim hrastovim sumama ili po obodu istih suma u ovom periodu), dalje , odlikuje ga cvrsce i zdravije meso koje ne napadaju crvi kao taj hrastov. Ukusniji je.
Micelija koja je duboko pod zemljom stalno radi i nocu skuplja vlagu, kad padne kisa , to im izuzetno pogoduje i onda krece rast. S tim sto crni vrganj uvek ide posle tog hrastovog.
Moguce je da ce krenuti i lisicarke, trazi ih sada ispod lisca, u udolinama terena gde se zadrzava vlaga. Ali jako oprezno sa razgrtanjem lisca jer im je to stit. Ako imas srece ili znas gde su im gnezda, iz jednog gnezda mozes nabrati dovoljno i da nista vise ne diras.
Takvi tereni dobri su i za blagvu (Amanita caesarea), koja ce krenuti dosta kasnije, ponekad kad su obilne i dobre natapajuce kise (ne pljuskovi) raste zajedno sa crnim vrganjem.

Imate li mesanih suma (hrast sa cetinarima)? Moze se naci Boletus edulis(isto karakteristicna vrganjska drska sa mrezom, svetlija kapa) brzo raste i mogu narasti bas veliki, da se zgrozis.Odlicni i jako ukusni. Odlicni za susenje kao i taj hrastov.
Te sto si stavio na slici, ja bih susio.

Ovde je slabo bilo kise, samo na oblak, pljus i nista, ko da nije ni padala. Podvegetacija je sumama jos uvek jako visoka.

Inace berbu i konzumiranje gljiva ne preporucujem nikome ko ih ne poznaje. Posebno u ovom periodu kad nice mnostvo raznih gljiva , koje su vrlo slicne i mogu se pomesati sa otrovnim. A posebno ako se nadjete u situaciji snalazenje u prirodi, moze vam biti poslednje sto ste pojeli. Gljive koje brzo posle konzumiranja izazivaju stomacne probleme su jos i bezopasne u odnosu na one koje prve simptome trovanja pokazuju posle 24-36 sati, kada je otrov zahvatio krvotok i ceo organizam i tada pomoci nema.

Sve sumske, divlje gljive ne mogu ni da se porede sa vestacki gajenim gljivama, ko nebo i zemlja. Izuzetno zdrava hrana, sa obiljem korisnih materija a bez stetnih.

A zmija, ta sa ravnom glavom u odnosu na telo, jel imala zatupast rep? Ne siljak kao smuk? Sporije se krece (ma imam negde fotku). Bezopasne potpuno.
Smuka cesto vidim bas na ivici sume, pridvece lovi ili ako ima neka formacija nekog kamena izadje na suncanje.:D:D
Jednog koga "dobro poznajem" jer je stalno na istom mestu, prosle godine sam nasao kosuljicu koju je skinuo, 1,8 metara.;)

Mlad i star smuk su isti po gradji, cim se izlegnu isti su i odmah su spososbni za samostalan zivot.

Kornjacu zaista ne bih ni ja jeo.....toliko su retke , na stranu to sto su i zasticene.
Sve drugo dolazi u obzir ali za slucaj ne daj boze, sta je sve covek u stanju da uradi nije ni svestan dok se ne nadje u situaciji da mora.

Zna li neko kako se pravi "hleb" u sumi i od cega?
 
Poslednja izmena:
A pa da,sad kad si vec tako objasnio onda ima i tih crnih,ja sam ipak mislio da je on tamniji samo zato sto je duboko u sumi gde i u podne imam osecaj kao da ce mrak pasti za koji minut,ima kod nas sve,nem' da nema! ;)
Sto se suma tice moje selo ima poprilicno veliki atar i razlike u nadmorskoj visini i po nekoliko stotina metara tako da ima i delova sa cetinarskom sumom i sa listopadnom (hrast,cer,bukva...) i naravno mesta gde se naizmenicno smenjuju ove dve vrste suma,bas tamo gde sam vodio verenicu je takva situacija,bukvalno samo put deli hrastovo-cerovu sumu od cetinarske!
Inace ni ovamo nije padalo bas puno kise ali je palo dovoljno da smo se par pita kliznuli po sumi i zemlja je bila dobrano mokra,videlo se da je suma dovoljno natopljena za vrganje,sto se sutradan i potvrdilo kad sam u prolazu video coveka sa dve velike kese prepune vrganja,imao je sigurno 10-ak kila,a sad kod tebe ne znam zasto nema,gde je to"kod tebe"uopste?
A zmiju je kao sto rekoh cale sredio rotacionom kosacicom (nenamerno,posto ona ima onu ciradu ispod koje se ne vidi sta kosi) i nisam nasao rep u blizini da bih znao da ti kazem da li je siljat ili tup,a zmija je bila solidno dugacka tako da sumnjam da je mogao biti mladunac smuka (onaj deo sa glavom je bio oko 50-60cm,na osnovu debljine tela na preseku zmija je mogla imati slicnu duzinu na odsecenom delu) a nije bitno jel otrovna ili ne,samo mi je bilo interesantno videti takvu vrstu cudne glave u odnosu na telo!?
Pozdrav 8)
 
Ne, nisu to isti...imam puno slika ali nemam vremena da ih sredjujem i postavljam.
Koliko kapiram po tvom opisu tereni su bozanstveni, sto si vislje (nadm.visina) gljive su ukusnije, ne znam zasto ali sam vise od dve decenije i gljivar i to se pokazalo kao neko pravilo.

U snalazenju u prirodi poznavanje gljiva je vrlo bitan faktor, jer nekih gljiva ima cak i zimskim uslovima, celo prolece, leto , jesen do snega ima gljiva koje treba znati i koje se takodje mogu jesti.
Vrganje, sampinjone, lisicarke, suncanice i ostale beru svi jer samo za njih znaju. Ima i mnostvo drugih koje mozete pojesti i nista vam nece faliti, utolicete glad, neke se mogu jesti cak i presne (presnac).
Ha, videh gore da si napisao ne treba brati zelene, golubica je recimo zelena (Russula virescens) sa pegama i super je!

Po tim tvojim sumama sigurno se svasta moze naci!!!

Ja sam iz Beograda, sve od Avale do Kosmaja, Bukulju, Lipovicu itd...poznajem odlicno, to mi j dnevna tura, zabave radi.
Takodje zbog prirode posla stalno idem po Srbiji i svuda me ima.
I kod mene je pala kisa, najavljuju jos tako da ce biti i kod mene.

P.S. Sta radis sa vrganjima, susis li, salamuris , ima li tvoj kraj neku osobenost za spremanje vrganja?
Gljive su inace odlican dodatak za sve lovacke mandze, a moze i kao razni sosovi uz kvalitetne vrste riba....uz koji mora da ide neki zelenis, (to sam ja isprobavao i zakljucio)!
 
Odusevili ste me sa ovim stvarima o pecurkama. Ja ih stalno jedem, sto ovako spremljene, cisto przene, pa u vidu gulasa, tako i kroz pice i to .. evo ja cu da postavim nekoliko slika jestivih pecuraka kod nas. Znaci misli se na zumske, i Crni vrganja i obici vrganj i lisicara i ostalo .. ima neko koje nismo pomenuli a jako su dobre i ukusne !!! Jajcare !

boletus%20edulis-porcino.jpg


boletus%20aereus-porcino%20nero.jpg


amanita%20caesarea-.jpg


hydnum%20repandum-.jpg


ova sa crvenom kapom se ne jede ali je mnogo lepa, pa sam je okacio .. mislim da je iz grupe najotrovnijih kod nas .. ispravite me ako gresim !!!

JCS%20Amanita%20muscaria%2021363.jpg


verovatno ima jos puno jestivih kod nas, ali ja se dalje od ovoga nebi muvao, jer nisam mnogo siguran, uostalom pecurku jedino mogu da nadjem ako se sapletem od nje, ovako, Boze sacuvaj !!! jedino otrovne !!! za njih sam kao magnet :):):)
 
Jajcare smo pominjali , Blagva itd...razna narodska imena, koja se koriste ali tako se na zalost i cesto pobrka nesto. Latinski naziv je uvek isti (ne zavisi od sela do sela) i zato je bolje koristiti latinski naziv ali razumem da vecina ne zna i trudim se da pisem srpski.

Blagva, jajcara (Amanitae caeserea) , to je ova na trecoj slici i prikazana je odlicno, od najranijeg stadijuma , jaje iz kojeg se kasnije izdize gljiva, cesto se na odrasloj gljivi mogu naci ostaci tog jajeta u vidu kao belih krpica.
Ljudi, odlicna je , ali odlicna. ( s tim sto , iako je tako karakteristicna mnogi su je pobrkali sa onom lepom crvenom sa pegama ????zaista ne znam kako??? ali desavalo se.)
Molim vas, kod berbe jajcara, blagvi, NIKADA ne berite nedozrelu gljivu, NIKADA ne cupajte ta jaja iz zemlje, pustite da sazri da baci spore i oplodi micelijum, tako cete sacuvati MESTO gde rastu, u protivnom, micelija propada i gljiva vise nema!

Lepa gljiva sa poslednje slike (Amanitae muscaria) je otrovna ali ne smrtonosna, trovanje se manifestuje u vidu halucinacija, temprerature (sastojak muscarin) i ostavlja trajne posledice po organizam ali se prezivi ukoliko se na vreme stigne do lekara i to pravac Toksikologija VMA. Obicno raste u grupama , pa na jednom mestu mozete videti sve, od najmanje do najvece, pa i prestarelih. Karakterise je UVEK crvenija kapa, ne mora biti pega, ili sasvim malo, bela drska, beli listici, sto nije slucaj sa ostalima.

NJene srodnice, bela i zelena pupavka(smrtno otrovna), panterina itd...su daleko opasnije. Od zelene pupavke se potrovalo vise ljudi nego od svih drugih gljiva zajedno.
Panterinu su npr. zamenjivali za Biserku (Amanitae rubescens) koja je uslovno jestiva i naravno stradali.

Sve ove gljive, ukljucujuci i jajcaru (to joj je naziv sa juga Srbije), su iz familije AMANITAE, grupa sa najotrovnijim gljivama, tacno je Dr. Nitro, i blagva ili jajcara je jedina jestiva (ukusa vanvremskog!!!). I to su gljive od kojih se otrovanost manifestuje tek sutradan ili cak i vise....kad je kasno.

Za jajcaru , kad ste je vec ubrali, potrudite se da je NE PERETE pod vodom, kao i vrganj, jer ce otpustiti gomilu sluzi, sve gljive se u principu ciste mekanom cetkom, Otprase se od necistoca, i spremaju po volji.

Slika koja bi trebalo da je lisicarka , NIJE Lisicarka, to je Prosenjak (Hydnum repandum).

O vrganjima: druga slika je reprezenatitvni primerak crnog vrganja, ovaj na slici je po svemu sudeci nikao kasnije, u jesen i jedino tada, ako ima kisa , "izlaze" dalje od rubova suma, na livade. Isto se desava i sa drugim vrstama vrganja.
Odnosno, tek tada se stvaraju uslovi da micelija koja negde cami i ceka pogodnu priliku krece sa rastom i daje obakve primerke. Crni vrganj je i prva slika, desno ali sigurno ubran u sumi....
 
Poslednja izmena:

Back
Top