tekst je malo opsirniji ali vrlo zanimljiv
Rojal Rejmond Rajf je rođen 1888. godine. Ovaj genijalni naučnik i izumitelj bio je široko obrazovan, ali i samouk u mnogim oblastima. I njegova sudbina, kao i sudbina njegovih pronalazaka, identična je onome što se dogodilo Tesli, a kasnije i dr Krebsu.
Rajf je razvio tehnologiju koja se i danas koristi u optici, elektronici, radiohemiji, biohemiji, balistici i aviotehnici. Za života je primio 14 nagrada i priznanja i počasni doktorat Univerziteta Hajdelberg.
Znanja iz potpuno različitih oblasti omogućila su mu da ih povezuje i nalazi rešenja za mnoge probleme koje usko usmereni naučnici nisu mogli da reše. I ne samo to. Mnoga rešenja koja je sam izmislio, mogao je i tehnički da realizuje potpuno jer je bio vešt konstruktor. Tako je izumeo i napravio heterodinamični ultraljubičasti mikroskop, mikrodisektor i mikromanipulator za istraživanja u biologiji, biohemiji i medicini.
Za vreme Prvog svetskog rata Rajf je služio u mornarici SAD sa zadatkom da istražuje rad u nekim stranim laboratorijama, ali su detalji nepoznati. Verovatno da je Rajf ideje za svoje kasnije istraživanje našao u nekim od nemačkih laboratorija, jer su Nemci u to vreme bili daleko ispred svih u naučnim i tehnološkim dostignućima.
Do 1929. godine talentovani Rajf je završio rad na do tada najvećem mikroskopu. Njegov mikroskop je uvećavao čak 17.000 puta, za razliku od tada korišćenih koji su uvećavali 2.000 puta. To je bio ogroman pomak, pa je Rajf bio u stanju da u svojoj laboratoriji u San Dijegu vidi mikroorganizme koje do tada niko nije video. Do 1933. sklopio je mikroskop koji je imao uvećanje 60.000 puta. Nazvao ga je univerzalni mikroskop. Ova savršena naprava bila je sastavljena od čak 5.682 dela. Sve do 1980. to je bio jedini mikroskop na kom se moglo dobiti takvo uvećanje. (Danas se uvećava i milion puta.)
Da bi mikroorganizam bio vidljiv pod mikroskopom on je morao da bude bojen anilinom koji je otrovan. To bi virus trenutno ubilo, pa se pod mikroskopom mogao videti samo mrtav i mumuficiran. Ali Rajf je ovaj problem rešio tako što je virus bojio svetlosnim spektrom i tako uspeo da ga vidi živog u svim njegovim aktivnostima. Rajf je prvi počeo da koristi "rezonantnu svetlosnu tehnologiju" za svoj mikroskop.
Naime, kako se atomi u molekulu drže zajedno zahvaljujući energetskoj kovalentnoj vezi, oni odaju i apsorbuju sopstvenu elektromagnetnu frekvenciju. Ne postoje dve vrste molekula koji imaju istu elektromagnetnu oscilaciju, odnosno energetsku oznaku. Rezonanca pojačava svetlo na isti način kao kada se dva talasa u okeanu kada sjedine i pojačaju svoju snagu.
Rajf je brižljivo identifikovao individualne spektroskopske karakteristike za svaki mikrob, koristeći prorez kao dodatak na spektroskopu. Onda je polako okretao blok kvarcnih prizmi da fokusira svetlo jedne talasne dužine na mikroorganizam koji je razgledao. Ova talasna dužina bila bi izabrana jer je bila rezonantna sa određenom spektroskopski označenom frekvencom mikroba, i imajući u vidu utvrđenu činjenicu da svaki molekul oscilira sopstvenom različitom frekvencijom.
Virusi su tako bojeni frekvencijom svetla kao kada se boje podešavaju na televizoru. On je osvetlio mikrobe (obično viruse ili bakterije) sa dve različite talasne dužine istog ultraljubičastog svetla frekvencijom koja rezonira sa spektralnom oznakom mikroba. Dva talasa su proizvela interferencu kada su se spojila. Ova interferenca je bio treći duži talas koji je pao na vidljivi deo elektrognetnog spektruma. Ono što je do tada bilo nevidljivo na svetlu, iznenada je postalo vidljivio u brilijantnom bljesku svetla kada bi bilo izloženo frekvencijama boja koje se odbijaju sa njihovih sopstvenih različitih spektroskopskih frekvencija.
Tako je 1932. otkrio virus humanog kancera. Video ga je živog kako u promenjenim okolnostima nakon delovanja kancerogenih supstanci i on počinje da menja svoj oblik i tako transformisan se replikuje i deluje na normalne ćelije pretvarajući ih u kancerozne.
Rojal Rejmond Rajf je rođen 1888. godine. Ovaj genijalni naučnik i izumitelj bio je široko obrazovan, ali i samouk u mnogim oblastima. I njegova sudbina, kao i sudbina njegovih pronalazaka, identična je onome što se dogodilo Tesli, a kasnije i dr Krebsu.
Rajf je razvio tehnologiju koja se i danas koristi u optici, elektronici, radiohemiji, biohemiji, balistici i aviotehnici. Za života je primio 14 nagrada i priznanja i počasni doktorat Univerziteta Hajdelberg.
Znanja iz potpuno različitih oblasti omogućila su mu da ih povezuje i nalazi rešenja za mnoge probleme koje usko usmereni naučnici nisu mogli da reše. I ne samo to. Mnoga rešenja koja je sam izmislio, mogao je i tehnički da realizuje potpuno jer je bio vešt konstruktor. Tako je izumeo i napravio heterodinamični ultraljubičasti mikroskop, mikrodisektor i mikromanipulator za istraživanja u biologiji, biohemiji i medicini.
Za vreme Prvog svetskog rata Rajf je služio u mornarici SAD sa zadatkom da istražuje rad u nekim stranim laboratorijama, ali su detalji nepoznati. Verovatno da je Rajf ideje za svoje kasnije istraživanje našao u nekim od nemačkih laboratorija, jer su Nemci u to vreme bili daleko ispred svih u naučnim i tehnološkim dostignućima.
Do 1929. godine talentovani Rajf je završio rad na do tada najvećem mikroskopu. Njegov mikroskop je uvećavao čak 17.000 puta, za razliku od tada korišćenih koji su uvećavali 2.000 puta. To je bio ogroman pomak, pa je Rajf bio u stanju da u svojoj laboratoriji u San Dijegu vidi mikroorganizme koje do tada niko nije video. Do 1933. sklopio je mikroskop koji je imao uvećanje 60.000 puta. Nazvao ga je univerzalni mikroskop. Ova savršena naprava bila je sastavljena od čak 5.682 dela. Sve do 1980. to je bio jedini mikroskop na kom se moglo dobiti takvo uvećanje. (Danas se uvećava i milion puta.)
Da bi mikroorganizam bio vidljiv pod mikroskopom on je morao da bude bojen anilinom koji je otrovan. To bi virus trenutno ubilo, pa se pod mikroskopom mogao videti samo mrtav i mumuficiran. Ali Rajf je ovaj problem rešio tako što je virus bojio svetlosnim spektrom i tako uspeo da ga vidi živog u svim njegovim aktivnostima. Rajf je prvi počeo da koristi "rezonantnu svetlosnu tehnologiju" za svoj mikroskop.
Naime, kako se atomi u molekulu drže zajedno zahvaljujući energetskoj kovalentnoj vezi, oni odaju i apsorbuju sopstvenu elektromagnetnu frekvenciju. Ne postoje dve vrste molekula koji imaju istu elektromagnetnu oscilaciju, odnosno energetsku oznaku. Rezonanca pojačava svetlo na isti način kao kada se dva talasa u okeanu kada sjedine i pojačaju svoju snagu.
Rajf je brižljivo identifikovao individualne spektroskopske karakteristike za svaki mikrob, koristeći prorez kao dodatak na spektroskopu. Onda je polako okretao blok kvarcnih prizmi da fokusira svetlo jedne talasne dužine na mikroorganizam koji je razgledao. Ova talasna dužina bila bi izabrana jer je bila rezonantna sa određenom spektroskopski označenom frekvencom mikroba, i imajući u vidu utvrđenu činjenicu da svaki molekul oscilira sopstvenom različitom frekvencijom.
Virusi su tako bojeni frekvencijom svetla kao kada se boje podešavaju na televizoru. On je osvetlio mikrobe (obično viruse ili bakterije) sa dve različite talasne dužine istog ultraljubičastog svetla frekvencijom koja rezonira sa spektralnom oznakom mikroba. Dva talasa su proizvela interferencu kada su se spojila. Ova interferenca je bio treći duži talas koji je pao na vidljivi deo elektrognetnog spektruma. Ono što je do tada bilo nevidljivo na svetlu, iznenada je postalo vidljivio u brilijantnom bljesku svetla kada bi bilo izloženo frekvencijama boja koje se odbijaju sa njihovih sopstvenih različitih spektroskopskih frekvencija.
Tako je 1932. otkrio virus humanog kancera. Video ga je živog kako u promenjenim okolnostima nakon delovanja kancerogenih supstanci i on počinje da menja svoj oblik i tako transformisan se replikuje i deluje na normalne ćelije pretvarajući ih u kancerozne.
Poslednja izmena od moderatora: