Vizantijski izvori o Duklji

Q. in perpetuum hibernum

Stara legenda
Poruka
87.672
Kekavkmen (Kekaumenos), njegov Strategikon (Στρατηγικόν του Κεκαυμένου) iz 1078. godine.

10
UPAD VIZANTINACA U DUKLJU


Ako upadneš i pljačkaš zemlju nekog toparha, ne vraćaj se istim putem kojim si ušao u njegovu zemlju. Neprijatelj, poznavajući kraj, postavijeć zasjede u klisurama i na povratku uništiće te.

Tako uradi u Duklji Travunjanin Srbin kapetanu Drača Mihailo, sinu logoteta (όποιον έποίησεν ό Τρφούνιος ό Σέρβος τω κατεπάνω Δυρραχίου Μιχαήλ τω του λογοθ-έτου υίω εις Διοκλείαν), i uništi njegovu vojsku koja je brojala preko 40.000. Pomenuti naime kapetan upavši u Duklju opljačka je, a vraćajući se zatječe клисуре, кроѕ које је био ušao, zaposjednute i bi zarobljen. A možda je imao i drugi put da se bezopasno povuče, ali iz nepromišljenosti, bolje reći neiskustva, bi zarobljen.


13
SRBI ŽIVE PORED DUNAVA I SAVE


... gdje upravo žive Srbi (Σέρβοι), na prirodno utvrđenim i teško pristupačnim mjestima.

Ovdje Kekavmen nesumnjivo govori o Duklji, odnosno o Zeti i Humu. Dakle, u Duklji žive Srbi. Ovaj spis odgovara Duklji, naime onoj oblasti u kojoj su prema Kekavmenovom znanju stanovali Srbi.

1004/5—1019.
BORBA VASILIJA II SA SAMUILOM I NJEGOVIM NASLJEDNICIMA DO PROPASTI DRŽAVE


Jer dok je Trimalijom i obližnjim oblastima Srbije (Τρυμαλιας καί των άγχοτάτω Σερβίας μερών) vladao Vladimir, po kćeri Samuilov zet (Βλαδίμηρος ό επί θ-υγατρί του Σαμουήλ κηδεστής), čovjek pravičan i miroljubiv i pun vrline, prilike su u Draču bile mirne.
U suštini, Tribalija i Srbija su sinonimi ovdje - isto kao što su Tribali i Srbi sinonimi svugdje.


A ovo je sad od hroničara koji je opisao u svom Sinopsis Historiarum istoriju do 1057. godine. U pitanju je Jovan Skilica:

11
1034/5 — око 1052.
USTANCI PROTIV VIZANTIJE U DUKLJI POD STEFANOM VOJISLAVOM


И Србија (ή Σερβία), која се послије смрти цара Романа била одметла, поново се покори.

Potuno identičnu rečenicu nalazimo i kod Kedrena (Georgios Kedrenos) samo nekoliko godina kasnije. Jednostavno se, prosto i nedvosmisleno, Duklja naziva Srbijom - i što je najinteresantnije, znatno češće negoli pak samom Dukljom.

Jovan posla caru koji je boravio, kako rekosmo, u Solunu deset kentenarija zlata ali brod, zahvaćen olujnim vetrom, udari na ilirske obale (τοις Ίλλυρικοΐς ... αΐγιαλοΐς) i razbi se. Zlato prigrabi Stefan Vojislav, arhont Srba (Στέφανος δ καΐ Βοϊσθλάβος, δ των Σέρβων άρχων), koji je bio prije kratkog vremena pobjegao iz Carigrada i zauzeo zemlju Srba (τον τόπον των Σέρβων), protjeravši odande Teofila Erotika.

Dakle i ovdje je Vojislav nesumnjivo vladar Srba.

Pošto je Stefan Vojislav bio pobjegao, kao što je ranije rečeno, iz Carigrada i zauzeo ilirske planine (τα Ιλλυρικά ... όρη) i Tribale i Srbe i okolna plemena (Τρι,βαλλούς και Σέρβους και τα πρόσοικα γένη) podložna Romejima napadao i pljačkao, Monomah nije mogao da podnosi njegove upade i pismeno naredi arhontu Drača - bio je to patrikije Mihailo, sin logoteta Anastasija - da prikupi stratiotsku vojsku Drača koja je bila pod njime, kao i vojske iz susjednim tema koje su bile njemu podređene.

A sada Božidar Ferjančić objašnjava: "Moglo bi se na osnovu ovog mjesta pomisliti da su Srbi i Tribali različita plemena, jer se odvojeno pominju. Nema, međutim, sumnje da se radi o istom plemenu, jer se kod Skilice i Kedrena ustanici nazivaju čas Srbima čas Tribalima. Uporaba naziva Tribuli je rezultat literarnih ambicija Skilice, koji je po tome sličan drugim bizantskim piscima, koji izbjegavaju služiti se barbarskim imenima već radije uporabljuju imena onih naroda za koje su mislili da su u staro doba živjeli u istim oblastima i koja su pozajmljivali od antičkih ili starijih bizantskih pisaca. Tako je došlo i do toga da se za Srbe uporabljalo, između ostalih, i ime Tribala."

(τον ύπ'αύτον άθροΐσαι του Δυρραχίου λαόν στρατιωτικών, έτι δε και τάς στρατιάς των έγγιζόντων τούτω θεμάτων και αύτω υποκειμένων) i da zajedno sa hipostratezima krene na Tribale i savlada Stefana. Kao razmažen i naviknut na uživanja, on (se. Mihailo) nije imao nikakvog vojničkog znanja, i glupo i nespretno vodeći stvar postade krivac velike nesreće za državu Romeja. Skupivši, naime, snage, kako mu je bilo naređeno, a tih je bilo oko 60 hiljada, on upade u zemlju Tribala (εις Τριβαλλούς), prolazeći putevima strmim i kršnim i vrletnim i tjesnim tako da uporedo nijesu mogli ni dva konjanika da idu. Srbi su njima, kako se priča, namjerno dozvolili i dopustili da ulaze, dok se on (se. Mihailo) nije brinuo niti o povratku niti je ostavljao dovoljno jaku stražu po tjesnacima. Provalivši ovaj je pustošio i palio polja dok su Srbi zauzeli i čuvali tjesnace i strmovita mjesta na putu (της τρίβου) i čekali na povratak. Kad Mihailo odluči da je dovoljno pljačkanja i kad je bio prikupio mnogo plijena i zarobljenika i došlo vrijeme za povratak i kad putujući stigoše u tjesnace tada neprijatelji sa visova počeše da bacaju kamenje i gađaju strijelama i svim mogućim spravama za bacanje i valjaju ogromno stijenje, dok oni oko Mihaila nijesu mogli da se služe ni rukama ni oružjem niti uopšte da pokažu primjere hrabrosti. Neki pogođeni odmah poginuše, drugi se niz strmine strovališe i jadno završiše, tako da se okolne gudure i rečna korita napune mrtvacima i postanu prolazni za progonitelje. Pade oko 40.000, a izgine i sedam stratega. Ostali krijući se po žbunju i šumama i brdskim gudurama, i krijući se od pogleda neprijateljskih, i uspuzavši se preko vrhova, noću se spasu bosi i goli, tužan i suza dostojan prizor onima koji gledaju. Sa njima se spase i Mihailo, podijelivši istu sudbinu.

Tada Mihailo (Μιχαηλας), Stefanov sin, koji je poslije oca bio vladar Tribala i Srba (Τριβαλλών καί Σέρβων... αρχηγός), sklopi ugovor sa carem i bi upisan među saveznike i prijatelje Romeja (τοις συμμάχους καί φίλοις των 'Ρωμαίων έγγράφται), i bi počastvovan protospatorskim sanom.

Ostali vizantijski historici i hroničari nijesu toliko veliki i detaljni kao Kekavmen i Skilica, i često su se bavili prepisivanjem, samo je jedino Zonara malo detaljniji tu bio. Ali hajdemo vidjeti što oni misle: Michael Glykas iz XII vijeka (nepuni vijek kasnije) bilježi:

Kada je ustanak izbio u Srbiji pisao je on [Konstantin IX Monomah] guverneru Drača koji je marširao protiv Srba [..] Pod naredbom cara da uguši ustanak u Srbiji (πάνυ τοῖς Σέρβοις), on okupi vojsku od 60.000 ljudi i umaršira u zemlju Tribala, ali napade na tako neiskusan način da je prouzrokovao pad 40.000 ljudi i 7 generala.

Hajde sada da vidimo što piše Jovan Zonara (Ιωάννης Ζωναράς) u svojim "Ekstraktima Historije" (Επιτομή Ιστορίων):

Neki srpski čovjek, po imenu Vojislav (Βοϊσθ-λάβος), pobjegne iz Vizanta i oko sebe okupi četu, i skrivaše se po ilirskim brdima kao divlja zvijer, pljačkajući obližnja i Romejima potčinjena plemena Tribala i Srba (Τριβαλλούς τε καΐ Σέρβους) i njima srodnih. Čim to caru bi javljeno, on napiše arhontu Drača da stupi u borbu sa Stefanom. Jer Vojislav je nosio i to ime. Vodeći, kao čovjek bez ikakvog vojnog iskustva, nevješto borbu protiv njega, arhont postade krivac strahovitog poraza vojske kojoj je na čelu stajao, i sam se jedva sa nekolicinom izbavi, a svu preostalu vojsku, koja nije mogla ni rukama da se služi i od napadača brani, tamo upropasti.

Ovo je Aleksijada (Αλεξιάς) vizantijske carice Ane Komnine (Άννα Κομνηνή), koju je napisala 1148. godine.

1081.
VEZE MONOMAHATA, DRAČKOG DUKE, SA BODINOM I MIHAILOM


Bodina i Mihaila, egzarhe Srba, učinio je svojim prijateljima pomoću pisama i poklonima pridobio njihovu naklonost, otvarajući tako sebi mnoga tajna vrata. Ako promaši kod Roberta i Aleksija i od obojice bude odbačen, otići će ravno u Srbiju Bodinu i Mihailu, postavši prebjeg. Jer, ako se oni (se. Robert i Aleksije) pokažu kao neprijatelji, ostajao mu je kao nada Mihailo i s druge strane Bodin, kojima bi bio spreman i da prebjegne, u slučaju da od Roberta i Aleksija očigledno dune njemu protivan vjetar.

10
Oktobar 1081.
BORBA SA NORMANIMA KOD DRAČA I DRŽANJE BODINA


..narediti da to isto rade Bodin i Srbi i ostali glavari zemalja koje leže u okolini uvjeravajući da bi na taj način Robert lako bio poražen.

16
1083.
BODINOVI SRBI UZNEMIRAVAJU NORMANE


...od onih koji se zovu Albanci i od onih iz Srbije, koje je poslao Bodin.

17
1085—1090.
JOVAN DUKA VODI BORBU SA SRBIMA I ZAROBLJAVA BODINA


...toliko i da povede borbu sa Srbima. Jer onaj, zvani Bodin, budući vojvoda ratoboran i pun podlosti, nije htio da ostane unutar sopstvenih granica, nego je svakodnevno napadao Srbiji najbliža trgovišta i svojim ih posedima priključivao. Jovan Duka, pak, tokom svog jedanaestogodišnjeg boravka u Draču, preoteo je mnoge tvrđave koje su bile pod Vukanom, a mnogo je, takođe, zarobljenih Srba poslao autokratoru i, najzad, zarobio je i Bodina, sukobivši se sa njim u žestokoj bici.

1091.
18
SRBI NAPADAJU NA VIZANTIJSKE OBLASTI


...a s druge strane da Bodin (τον Βοδΐνον) i Srbi namjeravaju da prekrše ugovore i da krenu progiv naše (se. teritorije).

Učinilo mu se, da treba najprije da povede borbu protiv Srba, pošto prethodno zauzme pogranične klance i što je mogućno bolje ih osigura.


To je to. Još nedostaje povelja svetogorskog manastira Velika Lavra iz 998. godine koja poslanstvo Jovana Vladimira Carigradu zove srpskim poslanstvom. Ima li komentara? 8)
 
Poslednja izmena:
Ma nisu starosedeoci na balkanu oni su dosli 1043. na ove nase prostore.
Ta prica o Duklji je izmisljena od strane rimokatolicke kurije koja na svaki nacin zeli da ospori Srbima samo postojanje na zivot ,a sve u skladu sa njihovom politikom prozelitizma koja traju vekovima.
 
Vizantijski autor JOVAN SKILICA (XI vijek) pise da je arhont Draca (vizantijski dostojanstvenik) skupio oko 60.000 vojnika i krenuo na Stefana Vojislava, vladara Duklje (Zete):

"SRBI su njima (Vizantijcima), kako se prica, namjerno dozvolili i dopustili da ulaze dok se on (arhont Draca) nije brinuo niti o povratku, niti je ostavljao dovoljno jaku strazu po tjesnacima, dok su SRBI (odnosi se na Dukljane) zauzeli i cuvali tjesnace i strmovita mjesta na putu i cekali na povratak Vizantijaca..."

Dalje Skilica pise da su Vizantijci dozivjeli veliki poraz.
(Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije, tom III, strana 161, Beograd, 1959.).
 
Romejski izvori iz XI vijeka o Srbima u Duklji

Romejski autor Jovan Skilica (XI vijek) pise da je arhont Draca (romejski dostojanstvenik) skupio oko 60.000 vojnika i krenuo na Stefana Vojislava, vladara Duklje (Zete):

"Srbi su njima (Romejima), kako se prica, namjerno dozvolili i dopustili da ulaze dok se on (arhont Draca) nije brinuo niti o povratku, niti je ostavljao dovoljno jaku strazu po tjesnacima, dok su Srbi (odnosi se na Dukljane) zauzeli i cuvali tjesnace i strmovita mjesta na putu i cekali na povratak Romeja..."

Dalje Skilica pise da su Romeji dozivjeli veliki poraz.

(Romejski ("Vizantijski") izvori za istoriju naroda Jugoslavije, tom III, strana 161, Beograd, 1959.).

Drugi romejski istoricar, Kekavmen , pise o ratu izmedju knjaza Stefana Vojislava, vladara Duklje (Zete) i Romeja, 1042.g., razlikujuci se od Skilice u podatku o broju romejskih vojnika koji su ucestvovali u tom ratu. Kekavmen, uz ostalo, pise:

"Tako uradi u Duklji, Travunjanin Srbin, kapetanu Draca, Mihailu, sinu logoteta, i unisti njegovu vojsku koja je brojala preko 40.000. Pomenuti, naime, kapetan, usavsi u Duklju opljacka je, a vracajuci se zatece klisure kroz koje je bio usao, zaposjednute i bi zarobljen..."

(n.d. strane 210. i 211).

Skilica pise da "Mihailo, Stefanov sin (Stefana Vojislava) koji je poslije oca postao vladar Tribala i Srba, sklopi ugovorsa carem i bi upisan medju saveznike i prijatelje Romeja i bi pocastvovan prosparetskim sanom."

(n.d., str.162).

U vezi sa nazivom "Tribali i Srbi" treba navesti da su romejski autori praktikovali da savremenim narodima daju imena naroda koji su nekad zivjeli na tim teritorijama, pa su tako Srbe zvali i "Tribalima". Termin Romeji oznacava Vizantijce. (N.d., str.169). Ovo je,naravno,glupost,jer Zonara naziva Likinija Srbinom,pa ispada da su gresili i u odnosu na prolost, pa stare narode nazivju po imenima novih,i jedno i drugo a nije tacno ni jedno od toga.


Opisujuci borbe cara Samuila, sa zetskim knjazom Jovanom Vladimirom, romejskiski autor Kedrin, pominje "Tribale i Srbe", kao narod kojim vlada Jovan Vladimir.

(N.d.,str.463). Zetski vladar, knjaz Jovan Vladimir, prvi je Srbin koga je Srpska pravoslavna crkva proglasila za sveca.

Zetski vladari su tu bili prvi srbski kraljevi,prije Raske. Romejski ljetopisac Georgije Kedrin navodi da je prvi srbski kralj bio Jovan Vladimir, a njegova loza najpoznatija pod Stefanom Vojislavom koji se jos pominje kao Stjepan Dobroslav Vojislav.

Otkuda ti to? Koliko ja znam oni su starosedeoci Balkana...

A i kakve veze oni imaju sa Dukljom?

Ataliot o tome pise,a Scipetare niko prije toga ne pominje u pisanim izvorima na nasim prostorima da se nalaze. Vlasi su starosjedioci Helma,dok su Serbi i starosjedioci i nisu,jer ratnici su brzopokreni pa mjenjaju cesto staniste,a Vlasi se zahaure na neko brdu,katun i odatle ne mrdaju vjekovima. Vlasi su isto Slaveni,stocari,koji su romanizovani,a ime je od boga Velesa,boga stocara,Volosa,vol... Scipetari s njima imaju zajednicko sto su zivjeli u brdima,a ad su dosli Turci scipetarizirali su Slavene,dakle Serbe,Vlahe i dr.
 
Poslednja izmena:

Back
Top