- Poruka
- 9.306
ZAGREB - Hvatska je vrlo blizu kritične tačke u kojoj će sav prirast bruto domaćeg proizvoda (BDP) morati da daje za servisiranje inostranog duga, koji je već dostigao 35 milijardi evra, upozoravaju ekonomisti.
Hrvatska zaduženost u inostranstvu već iznosi preko 87 odsto BDP, a u prošloj je godini, u odnosu na 2006, spoljni dug povećan za 12,5 odsto, preneo je Radio Slobodna Evropa.
"U 2007. godini Hrvatska je za servisiranje inostranog duga za otplatu glavnice potrošila 6,2 milijarde evra, a za otplatu kamata - dodatnu milijardu. Ukoliko bi se kretanje duga nastavilo ovakvim tempom, dodatno bi učinilo Hrvatsku ekstremno ranjivom", izjavio je tom radiju direktor Direkcije za istraživanje u Hrvatskoj narodnoj banci Gordi Sušić.
Komentator dnevnih novina "Bušineš.hr" Ratko Bošković je, pak, ukazao da će, prema proračunu Hrvatske narodne banke, između 2008. i 2010. godine doći "jedna tačka u kojoj će Hrvatska sav svoj prirast bruto domaćeg proizvoda davati za servisiranje inostranog duga".
Hrvatska je, kaže Bošković, postala prava zavisnica od inostranog zaduživanja i "pod hitno joj treba lečenje".
"Kada gledate krivulju rasta BDP i krivulju rasta duga, prilično je očigledno da taj rast zavisi od inostranog zaduživanja", ukazao je Bošković i upozorio da "zaduživanje, na žalost, ne može rasti beskonačno".
"Mi smo prešli prag nakon kojega se pale crvena svetla i alarmi. To se dešava iznad 80 posto BDP. Verujem da će nastati problemi u refinansiranju. Došli smo do tačke kada inostrani poverenici neće više tako lako odobravati Hrvatskoj kredite. Reći će: Počnite nešto malo i vraćati", kaže Bošković.
Ekonomski analitičar Žarko Primorac kaže kako je stanje ozbiljno, ali da Hrvatska još nije u takvom jarku da se ne bi mogla izvući. "Stanje je ozbiljno, utoliko što taj dug raste, utoliko što se veliki deo prirasta društvenog proizvoda preliva u inostranstvo u obliku plaćanja kamata, što svako zaduživanje ima svoje granice, kako kod zaduživanja porodice, pojedinca, firme, tako i kod države".
Građani skloniji gorkoj ironiji kažu kako nema problema sve dok država ima šta da proda, kaže Primorac, ali i upozorava da Hrvatska prodajom otoka ili ukidanjem Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP) "rasprodaje sama sebe".
Analitičar i dugogodišnji urednik "Privrednog vjesnika" Ante Gavranović navodi da se "postavlja pitanje šta ćemo moći još dalje prodati", jer je sve što će se dalje prodavati "strukturno nepovoljnije nego ono što je prodato".
"Nisam siguran da ćemo moći time nadoknaditi raskorak između realnih mogućnosti i realne stope zaduživanja. Mislim da smo na rubu, ali se ljudi ne bave time jer misle da to nije njihov problem", ukazao je Gavranović.
Tanjug.
Evo kuda idu naši ''demokratski'' uzori.
Hrvatska zaduženost u inostranstvu već iznosi preko 87 odsto BDP, a u prošloj je godini, u odnosu na 2006, spoljni dug povećan za 12,5 odsto, preneo je Radio Slobodna Evropa.
"U 2007. godini Hrvatska je za servisiranje inostranog duga za otplatu glavnice potrošila 6,2 milijarde evra, a za otplatu kamata - dodatnu milijardu. Ukoliko bi se kretanje duga nastavilo ovakvim tempom, dodatno bi učinilo Hrvatsku ekstremno ranjivom", izjavio je tom radiju direktor Direkcije za istraživanje u Hrvatskoj narodnoj banci Gordi Sušić.
Komentator dnevnih novina "Bušineš.hr" Ratko Bošković je, pak, ukazao da će, prema proračunu Hrvatske narodne banke, između 2008. i 2010. godine doći "jedna tačka u kojoj će Hrvatska sav svoj prirast bruto domaćeg proizvoda davati za servisiranje inostranog duga".
Hrvatska je, kaže Bošković, postala prava zavisnica od inostranog zaduživanja i "pod hitno joj treba lečenje".
"Kada gledate krivulju rasta BDP i krivulju rasta duga, prilično je očigledno da taj rast zavisi od inostranog zaduživanja", ukazao je Bošković i upozorio da "zaduživanje, na žalost, ne može rasti beskonačno".
"Mi smo prešli prag nakon kojega se pale crvena svetla i alarmi. To se dešava iznad 80 posto BDP. Verujem da će nastati problemi u refinansiranju. Došli smo do tačke kada inostrani poverenici neće više tako lako odobravati Hrvatskoj kredite. Reći će: Počnite nešto malo i vraćati", kaže Bošković.
Ekonomski analitičar Žarko Primorac kaže kako je stanje ozbiljno, ali da Hrvatska još nije u takvom jarku da se ne bi mogla izvući. "Stanje je ozbiljno, utoliko što taj dug raste, utoliko što se veliki deo prirasta društvenog proizvoda preliva u inostranstvo u obliku plaćanja kamata, što svako zaduživanje ima svoje granice, kako kod zaduživanja porodice, pojedinca, firme, tako i kod države".
Građani skloniji gorkoj ironiji kažu kako nema problema sve dok država ima šta da proda, kaže Primorac, ali i upozorava da Hrvatska prodajom otoka ili ukidanjem Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP) "rasprodaje sama sebe".
Analitičar i dugogodišnji urednik "Privrednog vjesnika" Ante Gavranović navodi da se "postavlja pitanje šta ćemo moći još dalje prodati", jer je sve što će se dalje prodavati "strukturno nepovoljnije nego ono što je prodato".
"Nisam siguran da ćemo moći time nadoknaditi raskorak između realnih mogućnosti i realne stope zaduživanja. Mislim da smo na rubu, ali se ljudi ne bave time jer misle da to nije njihov problem", ukazao je Gavranović.
Tanjug.
Evo kuda idu naši ''demokratski'' uzori.
...pa sad Hrvatska
