SAMOUBISTVO

Po Frojdu u ljudskoj prirodi pored nagona zivota, erosa (ljubav), postoji I tanatos (smrt) - nagon smrti, potreba zive materije da se vrati u svoj prapocetak, neorgansku materiju. U pitanju je autoagresija, teznja za samounistenjem. Da bi jedinka izbegla samounistenje menja smer agresije na druge, po principu “Unistavaj druge da ne bi unistio sebe”. Odnosno, samoubistvo polazi iz agresije koja ne moze da se okrene spolja.
Po Stekelu niko ne ubija sebe ko nije pozelo da ubije drugog ili pomislio na njegovu smrt :arrow: samoubica je jedinstvo ubice I ubijenog.

Neko je napisao je najvise samoubistava u Madjarskoj. Razlog tome, po nekima, je da Ugari jos uvek ne mogu da se naviknu na niziju koja je geografski i klimatoliski mnogo razlicitija od njihove prapostojbine Centralne Azije.

Jako je tuzno kad imas vise hrabrosti za smrt nego za zivot. Ne bi trebalo kruto osudjivati samoubistvo koje ide iz depresija I neuroza, a tek iz psihoza I sizofrenije, tim ljudima nije ni malo lako. Religija je surova prema samoubicama - ne mozes sebi oduzeti zivot koji ti je dat od Boga, a sa druge strane nije redak slucaj pojave popova na sahranama samoubica.
 
:)



ako je tako kod tebe, zao mi je,
sto zivis u iluziji da se spaljivanjem dnevnika mogu spaliti sjecanja
da se trebaju spaliti uopste
i sto si uopste pokusala :(

1. Otkud tebi da ja "spaljujem" secanja?:dontunderstand: Ja svoje dnevnike cuvam:)
2. Gde sam napisala da bi ih trebalo "spaliti"?:confused:
3. Zasto bi neko spalio dnevnik, ako ne zeli da potisne iz svesti ono sto pise u njemu ili ako mu prija da cita isto ?! Daj mi valjan razlog i povlacim tezu o represiji. Potiskivanje ne mora da upali, ali je zelja vidna.
Dajem ti primer devojke lecene od anoreksije. Kad je smrsala spalila sve svoje slike iz detinjstva i srednje skole jer je zelela da potisne taj deo zivota u kom je bila debela.

Secanja se ne mogu spaliti, ali se mogu potisniti. Tu su ona, negde isplivavaju ovako ili onako ali ih pojedanac uporno goni iz svesti - lekcija iz psiholigije za srednju skolu.
U krajnjoj liniji iz nenormalnog potiskivanja odredjenih nagona zelja... javlja se i fenomen dvostruke licnosti - sa ljudskom psihom je sve moguce.

Skrenusmo sa teme suicida :-|
 
1. Otkud tebi da ja "spaljujem" secanja?
3. Zasto bi neko spalio dnevnik, ako ne zeli da potisne iz svesti ono sto pise u njemu ili ako mu prija da cita isto ?! Daj mi valjan razlog i povlacim tezu o represiji.

sama si sebi odgovorila na prvo pitanje
samo bi osobi koja sama potiskuje nesto palo na pamet da na tudje spaljivanje gleda kao potiskivanje i pokusaj unistavanja sjecanja :rolleyes:

molim te, ne projektuj se na mene ako vec ne citas ono sto pisem
 
Niko se ovde ne projektuje. Ja sam napisala sta sam mislila da jeste, a to sto si ti dozivela kao napad pa sad mene napadas to je druga stvar. Malo si obrnula stvari.
 
Po Frojdu u ljudskoj prirodi pored nagona zivota, erosa (ljubav), postoji I tanatos (smrt) - nagon smrti, potreba zive materije da se vrati u svoj prapocetak, neorgansku materiju. U pitanju je autoagresija, teznja za samounistenjem. Da bi jedinka izbegla samounistenje menja smer agresije na druge, po principu “Unistavaj druge da ne bi unistio sebe”. Odnosno, samoubistvo polazi iz agresije koja ne moze da se okrene spolja.
Po Stekelu niko ne ubija sebe ko nije pozelo da ubije drugog ili pomislio na njegovu smrt :arrow: samoubica je jedinstvo ubice I ubijenog.

Neko je napisao je najvise samoubistava u Madjarskoj. Razlog tome, po nekima, je da Ugari jos uvek ne mogu da se naviknu na niziju koja je geografski i klimatoliski mnogo razlicitija od njihove prapostojbine Centralne Azije.

Jako je tuzno kad imas vise hrabrosti za smrt nego za zivot. Ne bi trebalo kruto osudjivati samoubistvo koje ide iz depresija I neuroza, a tek iz psihoza I sizofrenije, tim ljudima nije ni malo lako. Religija je surova prema samoubicama - ne mozes sebi oduzeti zivot koji ti je dat od Boga, a sa druge strane nije redak slucaj pojave popova na sahranama samoubica.


Да упаднем и ја ту негде са социолошким аспектом.

Колико је самоубиство психички проблем и основу налази у поремећајима личности толико је и друштвени, а по мени они у овом случају претходе психичким(изузев ако особа није рођена са менталним поремећајима). Емил Диркем је у свом раду ''Самоубиство'' проучавао узроке те појаве. По њему самоубиство је појава која се јавља са слабим интегрисањем у друштво и његове основне токове. Што је заједница јача, кохезивнија, солидарнија број самоубистава је мањи. То је потврдио својим истраживањима, када наводи да друштвене кризе(ратови, револуције и сл.) из темеља потресају друштво а снага институција и породице као основне ћелије друштва слаби.
Такође се наводе подаци колико религијски фактор има утицаја на самоубиство. Тако је код протестаната стопа самоубиства доста велика, код католика је мања него код претходних а код Јевреја је најмања. Исто се наводе подаци да је број самоубица већи међу нежењама него код ожењених, више их је код слободним мислилаца, уметника него код друштвено институционализованих занимања.
Дакле степен интеграције јединке у друштво највише утиче на самоубиство.
На крају је Диркем направио и класификацију самоубистава:
1 егоистичко
2 аномичко
3 алтруистичко

То је прича за себе.
 

Back
Top