- Poruka
- 1.468
Treca streca, aj da vidimo...obrisali su mi tekst, dva puta...stvaljam ga ovde, neko ce sigurno izvuci nesto korisno...
Disclaimer: Pusenje cigareta jeste stetno, i da, pusenje MOZE da izazove rak,ali...
Duvan (nicotiana tabacum) je lekovita biljaka. Covek je, pored kanabisa, koristi i kultivise od kad zna za sebe. Svi narodi sirom sveta su se kroz istoriju upoznali sa lekovitim dejstvom ove biljke, i to je cinjenica koja se jako tesko moze osporiti. Ako ukucate na guglu duvan, kao odgovore dobicete masu sajtova, koji svi vrte jednu te istu pricu: cigareta=metak u celo, videcete taktike plasenja, zastrasivanja, dezinformacija, lazi, zabluda, predrasuda, nagomilano neznanje(primer - Duvan je smrtonosan u svakom obliku). A sve je to zbog toga sto je covek odgajen da slepo veruje autoritetima, tj. izvorima ''znanja i informacija'' koji su mu predstavljeni kao neosporni, jedni jedini bogomdani autoriteti.
Ovde se necemo baviti tim bezobzirnim i bezobraznim taktikama, ovde cemo se posvetiti zdravorazumnom i sto je moguce detaljnijem(a da to bude vecini shvatljivo) objasnjenju nekih stvari. Za pocetak: NIKOTIN NIJE KANCEROGENO JEDINJENJE! PUSENJE CIGARETA NE MOZE IZAZVATI RAK SAMO, KAO NI BILO KOJI DRUGI UZROCNIK RAKA. RAK UVEK NASTAJE ZAJEDNICKIM DEJSTVOM NEKOLIKO IZAZIVACA RAKA. Znaci, ako bi covek ziveo u zdravoj sredini, i zdravo se hranio, pusenje cigareta mu ne bi naskodilo ni najmanje. Ako pogledate slike ili video snimke reportaza o najstarijim osobama na svetu, ni jednu od tih osoba necete videti bez cigarete ili dzointa. Ako su ljudi pusili vekovima duvan, koji kako nam kazu ubija, kako je onda covecanstvo doguralo do brojke od 6 milijardi ljudi? Nesto tu ne stima. Da se prebacimo sada na taj zloglasni nikotin...glavni sastojak biljke duvan.
Nikotin je prirodni alkaloid, formule C10H14N2. Nalazi se u liscu i korenu duvana vezan dvobaznom jabucnom i trobaznom limunskom kiselinom. Sacinjavaju ga tri elementa koja imaju mocno dejstvo na nas organizam, ugljenik, vodonik i azot. Duvan, u zavisnosti od vrste, sacinjava 0,5-10% nikotina, cigarete u proseku sadrze 8-20 miligrama. Covekovo telo apsorbuje samo 3 miligrama. Nikotin ulazi u nase telo kroz kozu, pluca i mukozne membrane(pokrovni sloj nozdrva i desni). Ulazi pravo u krvne sudove koji se nalaze u tkivima koze i pluca. Odatle nikotin prelazi u krvotok i relativno brzo stize u mozak. Vecina pusaca nakon 10-15 sekundi oseca efekte nikotina. Pored toga sto pusacima, preko mozga, stvara lep osecaj, nikotin izvodi jos dosta razlicitih akcija po nasem telu. Nase telo ga se oslobadja brzo, sest sati posle popusene cigarete u telu preostaje trecina odn. 1 miligram nikotina. 80% nikotina se razbija u jetri putem enzima, u plucima nikotin se metabolise na kotinin i nikotin oksid. Ostatak nikotina iz krvi se filtrira u bubrezima ,a potom izlucuje u mokracu.
Sad ce prica da ode malo u drugu stranu...informacije se u nasem mozgu prenose putem slabih elektricnih impulsa(sto ce reci, radimo na struju=bio roboti). Jedinjenja odgovorna za ovo se nazivaju neurotransmiteri. Jedan od najvaznijih sistema neurotransmitera je holinergicki, sa acetilholinom kao najvaznijim neurotransmiterom. Acetilholin je jedan od prvih neurotransmitera koji je otkriven, prvobitno je nosio ime vagusschuft, jer je otkriveno da je to jedinjenje koje stimulacijom ispusta nerv vagus, i koje utice na kontrakcije srcanog misica. Acetilholin je proizvod enzima holin acetiltransferaze, koji koristi acetil koenzim A i holin u stvaranju acetilholina. Holin i fosfatidilholin koji dobijamo iz hrane se koriste za proizvodnju acetilholina. Kada enzim ispusti acetilholin u telo, on se posle metabolise u holin i acetat uz pomoc enzima acetilholinesteraze i jos nekih nespecificnih estara. Ispustanje acetilholina moze imati ekscitatorno ili inhibitorno dejstvo na receptore koji ga primaju, sto zavisi od vrste tkiva i prirode receptora sa kojim acetilholin stupa u interakciju. Acetilholin deluje tako sto vezivanjem za acetilholinske receptore otvara kanale u membrani celije, sto omogucava odredjenim jonima (atomima sa elektricnim nabojem), najcesce natrijum, da ulaze u i izlaze iz celije. Joni su odgovorni za nastajanje slabe elektricne struje, koja omogucava odvijanje nekih drugih fizioloskih procesa koji za rezultat imaju prenos informacije sa jedne celije na drugu.
U nasem telu postoje 2 tipa acetilholinskih receptora: nikotinski i muskarinski. Muskarin je alkaloid iz pecurke Amanita Muscaria(googlajte ovo ime, mozete saznati neke inetersantne stvari). O muskarinskim receptorima necu ovom prilikom. Nikotinski acetilholinski receptori se razvijaju kod fetusa u trecem tromesecju trudnoce, i vec u toj fazi imaju ulogu u kontroli vaskularne homeostaze. Nalaze svuda po covekovom telu, ali su, kod kicmenjaka, najzastupljeniji u mozgu, kicmenoj mozdini, i raznim nervnim celijama. U velikim kolicinama se nalaze u elektricnim organima jegulja i u krakovima morskih zvezda. Da ne zaboravim vaznu stvar, acetilholin nama igra najvazniju ulogu u sposobnosti kognicije, memorije, razmisljanja, kao i covekovog ponasanja drugim recima - utice na rad velikog broja celija u telu. Da bi nas organizam pravilno funkcionisao, neophodne su stalna koncentracija acetilholina, kao i njegova pravilna raspodela u organizmu. Ukoliko koncentracija nije stalna, ni raspodela nije pravilna i onda se desavaju sranja nasem organizmu(na tom nivou). Da bi uvideli pravu sliku potrebno je da znate da su tornjevi mobilnih telefonija(nemerljivo vise nego sami mobilni telefoni) sa talasima koje emituju glavni faktor narusavanja koncentracije i raspodele acetilholina u telu. To je i jedan od razloga sto danas masa ljudi na planeti sve vise i vise ima psihicke bolesti i probleme.
Jedinjenja koja ispoljavaju priblizno ista ili slicna dejstva na celije se nazivaju agonisti. Jedinjenja koja ispoljavaju suprotna dejstva se nazivaju antagonisti. Acetiholin ima ulogu da aktivira receptore. Nikotin je mimik tj. agonist acetilholina. I on aktivira receptore. Znaci, nikotin omogucava odigravanje procesa koji su naruseni ili poremeceni nedostatkom acetilholina. Danas se nikotin sve vise koristi u tretiranju Parkinsonove bolesti, Alchajmerove bolesti i hronicnog bola, jer su zdravorazumni naucnici shvatili da ne moraju muciti zivotinje ili stvarati vestacke hemikalije da bi dobijali agoniste nikotina. Epibatidin je agonist nikotina koji se dobija iz koze Ekvadorske zabe Epipedobates Tricolor i koristi se u tretiranju gorenavedenih i jos nekih neuroloskih bolesti, od agonista nikotina tu su jos i epiboksidin, ABT-418, ABT-594(azetidin) i SIB-1508(altiniklin).
Oksidacijom nikotina nastaje nikotinska kiselina, poznatija pod imenom niacin, a jos poznatija pod imenom vitamin B3. Amid nikotinske kiseline je nikotinamid, poznatiji kao vitamin PP. O ulozi i znacaju ovih vitamina necemo sada (ko zna zna, ko ne zna naucice).
Disclaimer: Pusenje cigareta jeste stetno, i da, pusenje MOZE da izazove rak,ali...
Duvan (nicotiana tabacum) je lekovita biljaka. Covek je, pored kanabisa, koristi i kultivise od kad zna za sebe. Svi narodi sirom sveta su se kroz istoriju upoznali sa lekovitim dejstvom ove biljke, i to je cinjenica koja se jako tesko moze osporiti. Ako ukucate na guglu duvan, kao odgovore dobicete masu sajtova, koji svi vrte jednu te istu pricu: cigareta=metak u celo, videcete taktike plasenja, zastrasivanja, dezinformacija, lazi, zabluda, predrasuda, nagomilano neznanje(primer - Duvan je smrtonosan u svakom obliku). A sve je to zbog toga sto je covek odgajen da slepo veruje autoritetima, tj. izvorima ''znanja i informacija'' koji su mu predstavljeni kao neosporni, jedni jedini bogomdani autoriteti.
Ovde se necemo baviti tim bezobzirnim i bezobraznim taktikama, ovde cemo se posvetiti zdravorazumnom i sto je moguce detaljnijem(a da to bude vecini shvatljivo) objasnjenju nekih stvari. Za pocetak: NIKOTIN NIJE KANCEROGENO JEDINJENJE! PUSENJE CIGARETA NE MOZE IZAZVATI RAK SAMO, KAO NI BILO KOJI DRUGI UZROCNIK RAKA. RAK UVEK NASTAJE ZAJEDNICKIM DEJSTVOM NEKOLIKO IZAZIVACA RAKA. Znaci, ako bi covek ziveo u zdravoj sredini, i zdravo se hranio, pusenje cigareta mu ne bi naskodilo ni najmanje. Ako pogledate slike ili video snimke reportaza o najstarijim osobama na svetu, ni jednu od tih osoba necete videti bez cigarete ili dzointa. Ako su ljudi pusili vekovima duvan, koji kako nam kazu ubija, kako je onda covecanstvo doguralo do brojke od 6 milijardi ljudi? Nesto tu ne stima. Da se prebacimo sada na taj zloglasni nikotin...glavni sastojak biljke duvan.
Nikotin je prirodni alkaloid, formule C10H14N2. Nalazi se u liscu i korenu duvana vezan dvobaznom jabucnom i trobaznom limunskom kiselinom. Sacinjavaju ga tri elementa koja imaju mocno dejstvo na nas organizam, ugljenik, vodonik i azot. Duvan, u zavisnosti od vrste, sacinjava 0,5-10% nikotina, cigarete u proseku sadrze 8-20 miligrama. Covekovo telo apsorbuje samo 3 miligrama. Nikotin ulazi u nase telo kroz kozu, pluca i mukozne membrane(pokrovni sloj nozdrva i desni). Ulazi pravo u krvne sudove koji se nalaze u tkivima koze i pluca. Odatle nikotin prelazi u krvotok i relativno brzo stize u mozak. Vecina pusaca nakon 10-15 sekundi oseca efekte nikotina. Pored toga sto pusacima, preko mozga, stvara lep osecaj, nikotin izvodi jos dosta razlicitih akcija po nasem telu. Nase telo ga se oslobadja brzo, sest sati posle popusene cigarete u telu preostaje trecina odn. 1 miligram nikotina. 80% nikotina se razbija u jetri putem enzima, u plucima nikotin se metabolise na kotinin i nikotin oksid. Ostatak nikotina iz krvi se filtrira u bubrezima ,a potom izlucuje u mokracu.
Sad ce prica da ode malo u drugu stranu...informacije se u nasem mozgu prenose putem slabih elektricnih impulsa(sto ce reci, radimo na struju=bio roboti). Jedinjenja odgovorna za ovo se nazivaju neurotransmiteri. Jedan od najvaznijih sistema neurotransmitera je holinergicki, sa acetilholinom kao najvaznijim neurotransmiterom. Acetilholin je jedan od prvih neurotransmitera koji je otkriven, prvobitno je nosio ime vagusschuft, jer je otkriveno da je to jedinjenje koje stimulacijom ispusta nerv vagus, i koje utice na kontrakcije srcanog misica. Acetilholin je proizvod enzima holin acetiltransferaze, koji koristi acetil koenzim A i holin u stvaranju acetilholina. Holin i fosfatidilholin koji dobijamo iz hrane se koriste za proizvodnju acetilholina. Kada enzim ispusti acetilholin u telo, on se posle metabolise u holin i acetat uz pomoc enzima acetilholinesteraze i jos nekih nespecificnih estara. Ispustanje acetilholina moze imati ekscitatorno ili inhibitorno dejstvo na receptore koji ga primaju, sto zavisi od vrste tkiva i prirode receptora sa kojim acetilholin stupa u interakciju. Acetilholin deluje tako sto vezivanjem za acetilholinske receptore otvara kanale u membrani celije, sto omogucava odredjenim jonima (atomima sa elektricnim nabojem), najcesce natrijum, da ulaze u i izlaze iz celije. Joni su odgovorni za nastajanje slabe elektricne struje, koja omogucava odvijanje nekih drugih fizioloskih procesa koji za rezultat imaju prenos informacije sa jedne celije na drugu.
U nasem telu postoje 2 tipa acetilholinskih receptora: nikotinski i muskarinski. Muskarin je alkaloid iz pecurke Amanita Muscaria(googlajte ovo ime, mozete saznati neke inetersantne stvari). O muskarinskim receptorima necu ovom prilikom. Nikotinski acetilholinski receptori se razvijaju kod fetusa u trecem tromesecju trudnoce, i vec u toj fazi imaju ulogu u kontroli vaskularne homeostaze. Nalaze svuda po covekovom telu, ali su, kod kicmenjaka, najzastupljeniji u mozgu, kicmenoj mozdini, i raznim nervnim celijama. U velikim kolicinama se nalaze u elektricnim organima jegulja i u krakovima morskih zvezda. Da ne zaboravim vaznu stvar, acetilholin nama igra najvazniju ulogu u sposobnosti kognicije, memorije, razmisljanja, kao i covekovog ponasanja drugim recima - utice na rad velikog broja celija u telu. Da bi nas organizam pravilno funkcionisao, neophodne su stalna koncentracija acetilholina, kao i njegova pravilna raspodela u organizmu. Ukoliko koncentracija nije stalna, ni raspodela nije pravilna i onda se desavaju sranja nasem organizmu(na tom nivou). Da bi uvideli pravu sliku potrebno je da znate da su tornjevi mobilnih telefonija(nemerljivo vise nego sami mobilni telefoni) sa talasima koje emituju glavni faktor narusavanja koncentracije i raspodele acetilholina u telu. To je i jedan od razloga sto danas masa ljudi na planeti sve vise i vise ima psihicke bolesti i probleme.
Jedinjenja koja ispoljavaju priblizno ista ili slicna dejstva na celije se nazivaju agonisti. Jedinjenja koja ispoljavaju suprotna dejstva se nazivaju antagonisti. Acetiholin ima ulogu da aktivira receptore. Nikotin je mimik tj. agonist acetilholina. I on aktivira receptore. Znaci, nikotin omogucava odigravanje procesa koji su naruseni ili poremeceni nedostatkom acetilholina. Danas se nikotin sve vise koristi u tretiranju Parkinsonove bolesti, Alchajmerove bolesti i hronicnog bola, jer su zdravorazumni naucnici shvatili da ne moraju muciti zivotinje ili stvarati vestacke hemikalije da bi dobijali agoniste nikotina. Epibatidin je agonist nikotina koji se dobija iz koze Ekvadorske zabe Epipedobates Tricolor i koristi se u tretiranju gorenavedenih i jos nekih neuroloskih bolesti, od agonista nikotina tu su jos i epiboksidin, ABT-418, ABT-594(azetidin) i SIB-1508(altiniklin).
Oksidacijom nikotina nastaje nikotinska kiselina, poznatija pod imenom niacin, a jos poznatija pod imenom vitamin B3. Amid nikotinske kiseline je nikotinamid, poznatiji kao vitamin PP. O ulozi i znacaju ovih vitamina necemo sada (ko zna zna, ko ne zna naucice).