Problemi iz matematike, fizike, hemije ...

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
A sto preko avogadrovog broja i proporcija?

masa jednog protona (neutrona) 1.67 × 10[SUP]−27[/SUP] kg
broj protona i neutrona u jezgru azota 14

m=1000 x 14 x 1.67 × 10[SUP]−27[/SUP] kg = 23.4 x 10 [sup]-24[/sup] kg

http://www.webelements.com/nitrogen/

U hemiji se to tako radi :lol:

Mislim mozes i tako, ali u hemiji se sve vrte oko Avogadrovog broja, mada moze i tako kao sto si ti napisao ali ne podrazumeva se da svi znamo koliko ja masa protona odnosno neutrona .

:hvala:
 
x x x x x x x x : x x x = x x 8 x x
- x x x/
x x x x
- x x x/
x x x x
- x x x x/
0

ne znam kako drugacije da napisem, kosa crta treba da predstavlja razlomacku crtu, inace ovo je postupak deljenja... nikad nisam znala da resavam ovakve zadatke, osim kad je prilicno jednostavan pa se odmah vidi koji su brojevi... inace, nula na kraju znaci da nema ostatka, a jedina poznata cifra je osmica u resenju... XP
lepo sam ispotpisivala cifre, ali se same vracaju na pocetak...
 
x x x x x x x x : x x x = x x 8 x x
- x x x/
x x x x
- x x x/
x x x x
- x x x x/
0

ne znam kako drugacije da napisem, kosa crta treba da predstavlja razlomacku crtu, inace ovo je postupak deljenja... nikad nisam znala da resavam ovakve zadatke, osim kad je prilicno jednostavan pa se odmah vidi koji su brojevi... inace, nula na kraju znaci da nema ostatka, a jedina poznata cifra je osmica u resenju... XP
lepo sam ispotpisivala cifre, ali se same vracaju na pocetak...
Otkucaj ga u Wordu pa okaci ovde
 
Molila bih vas da mi uradite ova dva zadatka ,imam ih ja jos ali bih volela za sada ova dva da mi uradite ako je moguce?
HVALA

I Pocetna brzina nastajanja AB,prema jednacini : A+BstrelicaAB iznosi 4*10 na -2. POcetne koncentracije A i B su jednake i iznose 0,5 mol/dm3. KOlika je konstanta brzine reakcije?



II KOnstanta brzine reakcije CstrelicaA+B iznosi 2*1o na 3. Ako se 0,5 mola C nalazi u zapremini od 0,5 dm3,pocetna brzina ove reakcije je?
 
Molila bih vas da mi uradite ova dva zadatka ,imam ih ja jos ali bih volela za sada ova dva da mi uradite ako je moguce?
HVALA

I Pocetna brzina nastajanja AB,prema jednacini : A+BstrelicaAB iznosi 4*10 na -2. POcetne koncentracije A i B su jednake i iznose 0,5 mol/dm3. KOlika je konstanta brzine reakcije?



II KOnstanta brzine reakcije CstrelicaA+B iznosi 2*1o na 3. Ako se 0,5 mola C nalazi u zapremini od 0,5 dm3,pocetna brzina ove reakcije je?

zakon o dejstvu masa (Guldberg-Vageov zakon):

aA + bB ---> cC

v = k [A][SUP]a[/SUP] * [SUP]b[/SUP]
za prvi: imas brzinu, imas koncentracije, samo nadji K
za drugi: ista formula, samo se trazi drugi podatak...
 
Ovaj drgi je prilicno lak :cool:

Dakle, posto me uzasno mrzim da sad crtkam ovako lagano sliku, recicu cu par stvar pa ti crtaj :evil:

Dakle imas pravougaonik ABCD gde je potencijal u tacki A P[SUB]A[/SUB] i tako redom P[SUB]B[/SUB] P[SUB]C[/SUB] P[SUB]D[/SUB]. Na polovini ,,donje,, stranice (AB) ucrtaj neku tacku koja ce da se zove M. Sada treba primeniti nesto sto vazi uvek za potencijal ali i elektricno polje (Algebarska suma svih potencijala). Kako vidis da postoje samo 4 naelektrisanja logicna su i samo 4 potencijala P[SUB]A,B,C,D[/SUB] pa sledi kao sto i pise u resenju da je P[SUB]ukupno[/SUB]=P[SUB]A[/SUB]+P[SUB]B[/SUB]+P[SUB]C[/SUB]+P[SUB]D[/SUB]. E sad treba odrediti svaki potencijal pojedinacno according to spot M. Da vidimo, P[SUB]A[/SUB] i P[SUB]B[/SUB] nalaze se na podjednakoj udaljenosti od tacke M, pa je P[SUB]A[/SUB]=P[SUB]B[/SUB] (Ne zaboravi da su i naelektrisanja ista). Isto tako P[SUB]C[/SUB] i P[SUB]D[/SUB] se nalaze na podjednakoj udaljenosti od tacke M pa mozemo reci isto P[SUB]A[/SUB]=P[SUB]B[/SUB]. Note that the distance between A and M is not the same as D to M !!

Na nama je da napisemo sada izraze za izracunavanje ovih potencijala kako bismo mogli da nadjemo algebarski zbir.

P[SUB]A[/SUB]=K*q/a

a je duzina krace stranice odnosno polovina duzine vece stranice. To je i ono sto je trebalo videti, da se A nalazi na tacno a rastojanju od tacke M, isto vazi i za B.

P[SUB]C[/SUB]=k*q*sqrt(2)/2 (posle racionalisanja)

Pogledaj pazljivo trougao MBC i videces zasto je MC=a*sqrt(2).
Isto vazi i za D.
Ostaje nam samo jos nalazenje zbira sto je prosta matematika:

P[SUB]A[/SUB]+P[SUB]B[/SUB]+P[SUB]C[/SUB]+P[SUB]D[/SUB]=
=kq/a(2+sqrt(2))

Ostalo je zamena vrednosti ...


3. je takodje lagan
Dakle da bi nasao broj elektrona koji protekne kroz provodnik, treba naci kolicinu naelektrisanja, a da bi nasao q logicno je iz datih podatka koju f-lu treba primeniti :

q=I*t=1200c (Pazi!! na jedinice, A=c/s dakle minute treba pretvoriti u sekunde)

Kako jedan elektron ima naelektrisanje od 1.6*10[SUP]-19[/SUP]c to znaci da ih ima tacno:

N=1200/1.6*10[SUP]-19[/SUP]=7.5*10[SUP]21[/SUP] elektrona

:whistling:
 
Ajde da ozivim ovu temu i da pitam nesto u vezi sa zadatkom iz logaritma mada malo vise su nejednakosti u pitanju:

log[SUB]a[/SUB]2ab/(a+b) * log[SUB]b[/SUB]2ab/(a+b) >= 1.

S ovim zadatko stignem dosta dugo ali na kraju ima nesto sto ne dobijam meni jasno, ali prepostuci iskusnijim kolegama da probaju sami od pocetka jer mozda i gresim ili postoji laksi nacin za resavanje :think:

P.S (a+b) je u sastavu logaritma nije imenilac razlomka kod koga je brojilac log[SUB]a[/SUB]2ab !!

Nadam se da me razumete, dakle logaritam za osnovu a od 2ab/(a+b) :)
 
Poslednja izmena:
Ovaj drgi je prilicno lak :cool:

Dakle, posto me uzasno mrzim da sad crtkam ovako lagano sliku, recicu cu par stvar pa ti crtaj :evil:

Dakle imas pravougaonik ABCD gde je potencijal u tacki A P[SUB]A[/SUB] i tako redom P[SUB]B[/SUB] P[SUB]C[/SUB] P[SUB]D[/SUB]. Na polovini ,,donje,, stranice (AB) ucrtaj neku tacku koja ce da se zove M. Sada treba primeniti nesto sto vazi uvek za potencijal ali i elektricno polje (Algebarska suma svih potencijala). Kako vidis da postoje samo 4 naelektrisanja logicna su i samo 4 potencijala P[SUB]A,B,C,D[/SUB] pa sledi kao sto i pise u resenju da je P[SUB]ukupno[/SUB]=P[SUB]A[/SUB]+P[SUB]B[/SUB]+P[SUB]C[/SUB]+P[SUB]D[/SUB]. E sad treba odrediti svaki potencijal pojedinacno according to spot M. Da vidimo, P[SUB]A[/SUB] i P[SUB]B[/SUB] nalaze se na podjednakoj udaljenosti od tacke M, pa je P[SUB]A[/SUB]=P[SUB]B[/SUB] (Ne zaboravi da su i naelektrisanja ista). Isto tako P[SUB]C[/SUB] i P[SUB]D[/SUB] se nalaze na podjednakoj udaljenosti od tacke M pa mozemo reci isto P[SUB]A[/SUB]=P[SUB]B[/SUB]. Note that the distance between A and M is not the same as D to M !!

Na nama je da napisemo sada izraze za izracunavanje ovih potencijala kako bismo mogli da nadjemo algebarski zbir.

P[SUB]A[/SUB]=K*q/a

a je duzina krace stranice odnosno polovina duzine vece stranice. To je i ono sto je trebalo videti, da se A nalazi na tacno a rastojanju od tacke M, isto vazi i za B.

P[SUB]C[/SUB]=k*q*sqrt(2)/2 (posle racionalisanja)

Pogledaj pazljivo trougao MBC i videces zasto je MC=a*sqrt(2).
Isto vazi i za D.
Ostaje nam samo jos nalazenje zbira sto je prosta matematika:

P[SUB]A[/SUB]+P[SUB]B[/SUB]+P[SUB]C[/SUB]+P[SUB]D[/SUB]=
=kq/a(2+sqrt(2))

Ostalo je zamena vrednosti ...


3. je takodje lagan
Dakle da bi nasao broj elektrona koji protekne kroz provodnik, treba naci kolicinu naelektrisanja, a da bi nasao q logicno je iz datih podatka koju f-lu treba primeniti :

q=I*t=1200c (Pazi!! na jedinice, A=c/s dakle minute treba pretvoriti u sekunde)

Kako jedan elektron ima naelektrisanje od 1.6*10[SUP]-19[/SUP]c to znaci da ih ima tacno:

N=1200/1.6*10[SUP]-19[/SUP]=7.5*10[SUP]21[/SUP] elektrona

:whistling:

Hvala ti za ovo, prvi put kad sam video post, nisam mogao da ti odg, a posle sam zaboravio. pa ovako, 2. zadatak mi nije jasan, nemam pojma sta je sqrt, ako sam dobro zapamtio, to se ne uci u osnovnoj. mozda mozes da mi objasnis "osnovskim" jezikom? a za ovaj 3., ja sam radio isti postupak, i nije mi bilo dobro. Sad sam pokusao ponovo, i bilo mi je dobro. Znachi, 3. znm. Hvala zbog truda, uvek se trudis da svima pomognes. rEPutAcijA! ;);)
 
Hvala ti za ovo, prvi put kad sam video post, nisam mogao da ti odg, a posle sam zaboravio. pa ovako, 2. zadatak mi nije jasan, nemam pojma sta je sqrt, ako sam dobro zapamtio, to se ne uci u osnovnoj. mozda mozes da mi objasnis "osnovskim" jezikom? a za ovaj 3., ja sam radio isti postupak, i nije mi bilo dobro. Sad sam pokusao ponovo, i bilo mi je dobro. Znachi, 3. znm. Hvala zbog truda, uvek se trudis da svima pomognes. rEPutAcijA! ;);)

Aham zaboravio sam da vi ne ucite programske jezike niti informatiku na ovom nivou :cool::cool:
Dakle sqrt je kvadratni koren, jerbo nemamo isti ovde na krstarici pa ga obelezavamo sa sqrt. Ajde probaj sada pa ako ne kapiras kazi
 
Dakle,

Ovo P je kod mene potencijal, inace se u fizici obelezava grcim slovom ,,fi,,
109-21.gif

Drugo po redu :)

I imas formulu obicnu prostu ;)
Formula P=k*q/r, gde je q= naelektrisanje od koga polje potice a r udaljenost na kojoj se meri potencijal

A sad jel jasnije :per:
 
OdreDJivanje jačine polja u nekoj tački kao rezultat delovanja više polja pojedinačnih
naelektrisanja, na primer naelektrisanja na elektrodama, zahteva zbog svoje vektorske prirode složeni matematički aparat i duži račun. Očita je potreba za jednostavnijom, lako merljivom skalarnom veličinom, koja bi ipak pružala bitne informacije o prilikama u električnom polju.
Tu potrebu zadovoljava električni potencijal.
Do pojma električnog potencijala može se doći ako se naelektrisanje q pod uticajem vektora jačine polja,E, slobodno ili delovanjem sile kreće po nekoj putanji. Analogne prilike postoje i u mehanici. Telima na istoj visini pripisuje se jednaka "potencijalna energija". Ako se telo spusti pod uticajem gravitacione sile, na novoj visini ima nižu energiju za iznos koji je jednak izvršenom radu prilikom spuštanja. S druge strane, rad se ne vrši ako se telo kreće duž puta normalo na smer delovanja sile.
Slično se i naelektrisanju u električnom polju, (a i samim tačkama u kojima se naelektrisanje nalazi ili ga tamo zamišljamo), mogu pripisati različite potencijalne energije. Matematički je najjednostavnije da se početni nivo potencijalne energije uzima u beskonačnosti. Tamo je
jačina električnog polja jednaka 0 i nema sile koja deluje na naelektrisanje, pa niti promene energije pri pomeranju. Ako se pozitivno naelektrisanje q dovede iz beskonačnosti u neku tačku električnog polja, izvršeni rad jednak je elektrostatičkoj potencijalnoj energiji u toj tački (Ep). Rad je pritom jednak nuli za elementarne pomake normalne na smer polja.

Ako bi, pak, pozitivno naelektrisanje pod uticajem polja bilo odvedeno u beskonačnost, na
tom putu bi se dobio (a ne utrošio) rad. Odnos izmedju rada i naelektrisanja na kome je rad izvršen, odnosno potencijalna energija jedinice pozitivnog naelektrisanja zove se
električni potencijal. Potencijal V u nekoj tački polja je:
P=Ep/q(4.1)
Iz definicije potencijala sledi:V=J/C
a potencijalna energija naelektrisanja q u nekoj tački električnog polja biće:
Ep = q · V [ J ] (4.2)
Ako dve tačke električnog polja, ili dva naelektrisana tela, imaju različite električne
potencijale V1 i V2, pri čemu je V1 veće od V2 , tada razlika potencijala izmedju te dve tačke predstavlja električni napon i označava se sa U:
U = V1 – V2 [V ]
(4.3)
Jedinica za električni napon je volt.
Napon je jedan od najvažnijih pojmova u elektrotehnici i za razliku od E lako se meri.


Ako posmatramo dve tačke u električnom polju u kojima naelektrisanje ima različite
potencijalne energije, iz definicije napona :
U=P[SUB]1[/SUB]-P[SUB]2[/SUB]=Ep[SUB]1[/SUB]/q-Ep[SUB]2[/SUB]/q=delta Ep/q
sledi:

delta Ep=q*U

Pošto je promena električne potencijalne energije, pri premeštanju naelektrisanja q, jednaka
radu električnog polja, dobija se:
A=qU
Treba uočiti da bi rad izmedju dve tačke u električnom polju bio isti bez obzira na oblik
putanje po kojoj bi se naelektrisanje kretalo. Rad, koji izvrše sile elektrostatičkog polja pri
pomeranju probnog naelektrisanja duž neke putanje, ne zavisi od oblika putanje, već samo od
položaja njenih krajnjih tačaka. Drugim rečima, to znači da rad zavisi samo od razlike
potencijala, tj. napona.
U posebnom slučaju, kad su izvorna i odredišna tačka iste, tj. kad je putanja zatvorena kriva
linija, rad će imati vrednost nula: (A = 0). Elektrostatičko polje, kao i gravitaciono polje,
pripada grupi tzv. konzervativnih polja. Zajednička osobina ovih polja je da je rad sile po
zatvorenoj putanji jednak nuli.
Isto tako, ako se kretanje izvodi po linijama istog potencijala (pa je razlika potencijala izmedju
dve tačke jednaka nuli), ne troši se (niti dobija) rad. Linije istog potencijala zovu se
ekvipotencijalne linije.
 
Dakle,

Ovo P je kod mene potencijal, inace se u fizici obelezava grcim slovom ,,fi,,
109-21.gif

Drugo po redu :)

I imas formulu obicnu prostu ;)
Formula P=k*q/r, gde je q= naelektrisanje od koga polje potice a r udaljenost na kojoj se meri potencijal

A sad jel jasnije :per:

PC=k*q*sqrt(2)/2 - tvoja formula.
Ja nzm, zbog cega nije tu Pc = k*q*sqrt(2)/2a tj Pc=k*q*sqrt(2)/20
Kad razlomak pomnozim gore i dole sa sqrt(2), dobija se ovako kao sto sam ja napisao. jer je BM=a*sqrt(2), zar ne?
 
Ooops ispustio sam a :lol:
Da formmula za Pc=k*q*sqrt(2)/2a

ok. znachi, resenje je 900*(2+sqrt(2)). Ubedjen sam da bih znao zadatak da sam znao onu formulu. Stw je sad prvi put vidim u zivotu. ;)
Onaj dugacki post sto si napisao gore, uopste nisam video, tek ga sad vidim. Procitacusad kad zavrsim sa ucenjem geosa. ;) tnx sho pomazes...;)
 
Poslednja izmena:
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top