Problemi iz matematike, fizike, hemije ...

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
ok. znachi, resenje je 900*(2+sqrt(2)). Ubedjen sam da bih znao zadatak da sam znao onu formulu. Stw je sad prvi put vidim u zivotu. ;)
Onaj dugacki post sto si napisao gore, uopste nisam video, tek ga sad vidim. Procitacusad kad zavrsim sa ucenjem geosa. ;) tnx sho pomazes...;)

Nemo mi zahvaljujes nego davaj pare :per:

:hahaha:

Nema na cemu :cmok:

Ona formula ti je jako bitna, kao i za Kulonovu silu, Elektricno polje, paralelno i redno vezane kondenzatore (otpornike), formula za omov zakon, mislim da ce sve to da ti bude :lol:
 
OdreDJivanje jačine polja u nekoj tački kao rezultat delovanja više polja pojedinačnih
naelektrisanja, na primer naelektrisanja na elektrodama, zahteva zbog svoje vektorske prirode složeni matematički aparat i duži račun. Očita je potreba za jednostavnijom, lako merljivom skalarnom veličinom, koja bi ipak pružala bitne informacije o prilikama u električnom polju.
Tu potrebu zadovoljava električni potencijal.
Do pojma električnog potencijala može se doći ako se naelektrisanje q pod uticajem vektora jačine polja,E, slobodno ili delovanjem sile kreće po nekoj putanji. Analogne prilike postoje i u mehanici. Telima na istoj visini pripisuje se jednaka "potencijalna energija". Ako se telo spusti pod uticajem gravitacione sile, na novoj visini ima nižu energiju za iznos koji je jednak izvršenom radu prilikom spuštanja. S druge strane, rad se ne vrši ako se telo kreće duž puta normalo na smer delovanja sile.
Slično se i naelektrisanju u električnom polju, (a i samim tačkama u kojima se naelektrisanje nalazi ili ga tamo zamišljamo), mogu pripisati različite potencijalne energije. Matematički je najjednostavnije da se početni nivo potencijalne energije uzima u beskonačnosti. Tamo je
jačina električnog polja jednaka 0 i nema sile koja deluje na naelektrisanje, pa niti promene energije pri pomeranju. Ako se pozitivno naelektrisanje q dovede iz beskonačnosti u neku tačku električnog polja, izvršeni rad jednak je elektrostatičkoj potencijalnoj energiji u toj tački (Ep). Rad je pritom jednak nuli za elementarne pomake normalne na smer polja.

Ako bi, pak, pozitivno naelektrisanje pod uticajem polja bilo odvedeno u beskonačnost, na
tom putu bi se dobio (a ne utrošio) rad. Odnos izmedju rada i naelektrisanja na kome je rad izvršen, odnosno potencijalna energija jedinice pozitivnog naelektrisanja zove se
električni potencijal. Potencijal V u nekoj tački polja je:
P=Ep/q(4.1)
Iz definicije potencijala sledi:V=J/C
a potencijalna energija naelektrisanja q u nekoj tački električnog polja biće:
Ep = q · V [ J ] (4.2)
Ako dve tačke električnog polja, ili dva naelektrisana tela, imaju različite električne
potencijale V1 i V2, pri čemu je V1 veće od V2 , tada razlika potencijala izmedju te dve tačke predstavlja električni napon i označava se sa U:
U = V1 – V2 [V ]
(4.3)
Jedinica za električni napon je volt.
Napon je jedan od najvažnijih pojmova u elektrotehnici i za razliku od E lako se meri.


Ako posmatramo dve tačke u električnom polju u kojima naelektrisanje ima različite
potencijalne energije, iz definicije napona :
U=P[SUB]1[/SUB]-P[SUB]2[/SUB]=Ep[SUB]1[/SUB]/q-Ep[SUB]2[/SUB]/q=delta Ep/q
sledi:

delta Ep=q*U

Pošto je promena električne potencijalne energije, pri premeštanju naelektrisanja q, jednaka
radu električnog polja, dobija se:
A=qU
Treba uočiti da bi rad izmedju dve tačke u električnom polju bio isti bez obzira na oblik
putanje po kojoj bi se naelektrisanje kretalo. Rad, koji izvrše sile elektrostatičkog polja pri
pomeranju probnog naelektrisanja duž neke putanje, ne zavisi od oblika putanje, već samo od
položaja njenih krajnjih tačaka. Drugim rečima, to znači da rad zavisi samo od razlike
potencijala, tj. napona.
U posebnom slučaju, kad su izvorna i odredišna tačka iste, tj. kad je putanja zatvorena kriva
linija, rad će imati vrednost nula: (A = 0). Elektrostatičko polje, kao i gravitaciono polje,
pripada grupi tzv. konzervativnih polja. Zajednička osobina ovih polja je da je rad sile po
zatvorenoj putanji jednak nuli.
Isto tako, ako se kretanje izvodi po linijama istog potencijala (pa je razlika potencijala izmedju
dve tačke jednaka nuli), ne troši se (niti dobija) rad. Linije istog potencijala zovu se
ekvipotencijalne linije.

Ovde mi samo nije jasno formula koju si napisao: Ep = U * q
Ja imam u moj svesci za 8. raz zapisano ovu formulu: Ep = V * q
Da li je ovo isto, ili je neko od nas dvojice pogresio? :confused:
 
http://www.dfs.org.yu/takmicenja1/PrethodneGodine/2003z.htm
Evo jos zadataka koji mi nisu jasni.. 8.raz, 2. zadatak. Ustvari, meni je zadatak jasan, ali nigde ne pise koliki je koeficijent k, njega sam izvukao da je 9*10^11. tek posto sam pogledao resenje.

Kulonova konstanta:

81bcb16ff6952fc1d408d3c08ed51daf.png
 
Ajde da ozivim ovu temu i da pitam nesto u vezi sa zadatkom iz logaritma mada malo vise su nejednakosti u pitanju:

log[SUB]a[/SUB]2ab/(a+b) * log[SUB]b[/SUB]2ab/(a+b) >= 1.

S ovim zadatko stignem dosta dugo ali na kraju ima nesto sto ne dobijam meni jasno, ali prepostuci iskusnijim kolegama da probaju sami od pocetka jer mozda i gresim ili postoji laksi nacin za resavanje :think:

P.S (a+b) je u sastavu logaritma nije imenilac razlomka kod koga je brojilac log[SUB]a[/SUB]2ab !!

Nadam se da me razumete, dakle logaritam za osnovu a od 2ab/(a+b) :)

jel ovako izgleda?

log[SUB]a[/SUB](2ab/(a+b) )*log[SUB]b[/SUB](2ab/(a+b)) >= 1.
 
kad se spemam za takmicenje, ne moze a da mi cilj ne bude maksimum. ;)
e, pa, kad vec idem na fiziku, zanima me kakva su naelektrisanja kod paralelno vezanog kondenzatora. Napon je isti svuda, dok je ekvivalentni kapacitet jednak zbiru svih kapaciteta. za naelektrisanje ne znam. :confused:
i jos nesto. Npr imamo izolovanu kuglicu A pozitivnog naelektrisanja q, i kuglicu B, koja nije izolovana, vec je povezana sa zemljom. Priblizimo kuglicu B, kuglici A, ali se ne dodiruju. Kazite mi sada zbog cega kuglica B ima suprotno negativno naelektrisanje q od kuglice A, a ne polovinu pozitivnog naelektrisanja(ili negativnog) kuglice A?
 
Poslednja izmena:
a) Dakle kod redno vezanih kondezatora ti je jacina struje koja protekne kroz svaki kondezator ista a Napon na svakom kondezatoru moze a ne mora biti uvek razlicit. Tj ukupan napon racuna se kao zbir napona svakog kondezatora. Dok je za paralelno vezane kondezatore obrnuto, napon je svuda isti a ukupna struja jednaka je sumi struje koja prodje kroz svaki kondezator pojedinacno. Sto se naelektrisanja tice tu nema pravila, moze biti kakvo hoce xD Racunas ga u zavisnosti od kapaciteta kondezatora, mislim da ne postoji neko unoverzalno pravilo kao za struju i napon ovo, ako na to mislis ;)

Mada kad bolje razmislim mislim da sam sebe demantujem odmah :lol:

Elem, ovo dakle razmisljam sve naglas :cool: Ako je struja jednaka kod redno vezanih dakle i q (kolicina naelektrisanja) je jednaka svuda :p Dok kod paralelnih nema pravila vec, vec je pretpostavljam suma svih naelektrisanja jednaka ukupnom naelektrisanju.

Ovo sve proizilazi iz cinjenice da je I=q/t tj da su I i q direktno proporcionalni :mrgreen:

Zaboravi ovaj deo gde sam rekao da nema pravila za q, verujem da je to greska, ako neko misli suprotno nega kaze ili neka cuti zauvek :lol:
 
Metalna kuglica na izolatorskom drzacu A je naelektrisana sa +6 nC. Kuglici A priblizimo istu takvu kuglicu B koja je vezana za zemlju,ali ne dodiruje kuglicu A. Kuglica B se onda odvoji od zemlje i odmakne 1m.
a) Kolikom silom kuglica B deluje na kuglicu A? Koji je pravac i smer te sile?
b) Kako se menja odgovor na pitanje pod a) ako je kuglica B izolovana i njome prvo dodirnemo kuglicu A, a onda je udaljimo na 1mod nje?
;)
 
a) Dakle kod redno vezanih kondezatora ti je jacina struje koja protekne kroz svaki kondezator ista a Napon na svakom kondezatoru moze a ne mora biti uvek razlicit. Tj ukupan napon racuna se kao zbir napona svakog kondezatora. Dok je za paralelno vezane kondezatore obrnuto, napon je svuda isti a ukupna struja jednaka je sumi struje koja prodje kroz svaki kondezator pojedinacno. Sto se naelektrisanja tice tu nema pravila, moze biti kakvo hoce xD Racunas ga u zavisnosti od kapaciteta kondezatora, mislim da ne postoji neko unoverzalno pravilo kao za struju i napon ovo, ako na to mislis ;)

Mada kad bolje razmislim mislim da sam sebe demantujem odmah :lol:

Elem, ovo dakle razmisljam sve naglas :cool: Ako je struja jednaka kod redno vezanih dakle i q (kolicina naelektrisanja) je jednaka svuda :p Dok kod paralelnih nema pravila vec, vec je pretpostavljam suma svih naelektrisanja jednaka ukupnom naelektrisanju.

Ovo sve proizilazi iz cinjenice da je I=q/t tj da su I i q direktno proporcionalni :mrgreen:

Zaboravi ovaj deo gde sam rekao da nema pravila za q, verujem da je to greska, ako neko misli suprotno nega kaze ili neka cuti zauvek :lol:

demanti:

prvo:
kapacitivnost a ne kapacitet. Kapacitet imaju akumulatori.

drugo:

Elektricna kapacitivnost je fizicka velicina koja se uvodi upravo kao odnos primenjenog napona i prikupljenog naelektrisanja:


432abc6928353142241046bbe81d43f1.png
 
i jos nesto. Npr imamo izolovanu kuglicu A pozitivnog naelektrisanja q, i kuglicu B, koja nije izolovana, vec je povezana sa zemljom. Priblizimo kuglicu B, kuglici A, ali se ne dodiruju. Kazite mi sada zbog cega kuglica B ima suprotno negativno naelektrisanje q od kuglice A, a ne polovinu pozitivnog naelektrisanja(ili negativnog) kuglice A?


Zato sto dobije taj naboj iz zemlje.

Analogno:

Nesto pre udara groma drvo se nalektrise, pa se stvara visko napon izmedju oblaka i drveta, sto se na zemlji manifestuje "podizanem kose na glavi".
 
ehe,ovako
naizmenicna struja je u pitanju
pa,sada sam ja malo u konfuznom stanju-imamo indukovani i kapacitativni otpor kalema-
e sad,da li njihova razlika(xl-xc),tj reaktivni otpor,reaktansa kako god,mora uvek imati pozitivnu vrednost,tj,mora li xl uvek biti vece od xc?
i sad,blah,neki zadatak,i treba pomocu ova dva pasivna otpora i jos nekih podataka da dobijem frekvenciju.pa me zanima,da li frekvencija moze imati obe vrednosti(+ i -)?
imam,blago receno,male rupe u znanju,a ovo bi mi bilo od velike pomoci,nadam se da cu kada ovo sa sigurnoscu utvrdim sa vecom sigurnoscu raditi zadatke:)
hvala:)
 
ehe,ovako
naizmenicna struja je u pitanju
pa,sada sam ja malo u konfuznom stanju-imamo indukovani i kapacitativni otpor kalema-
e sad,da li njihova razlika(xl-xc),tj reaktivni otpor,reaktansa kako god,mora uvek imati pozitivnu vrednost,tj,mora li xl uvek biti vece od xc?
i sad,blah,neki zadatak,i treba pomocu ova dva pasivna otpora i jos nekih podataka da dobijem frekvenciju.pa me zanima,da li frekvencija moze imati obe vrednosti(+ i -)?
imam,blago receno,male rupe u znanju,a ovo bi mi bilo od velike pomoci,nadam se da cu kada ovo sa sigurnoscu utvrdim sa vecom sigurnoscu raditi zadatke:)
hvala:)

vidi ovako:

1. frekfrencija ne moze imati negativnu vrednost NIKAD. Ukratko, frekfrencija referise na vremenski period poterban da se izvrsi jedna oscilacija. Ocito da vremenski period moze biti beskonacno kratak, ali nika ne moze biti ni jednak nuli, a kamoli manji od nje.

2. sto se tice kalema: kalem ima svoju induktivnost i to je njegova primarna osobina. Tako je reaktivni otpor kalema:

X[SUB]l[/SUB]=wL

L - induktivnost
w - kruzna ucestanost w=f*2pi (f je frekfrencija)

Medjutim kalem poseduje i neku malu kapacitivnost koja se javlja izmedju namotaja kalema. Ona je reda velicine pikofarada, a kapacitivna otpornost je:

X[SUB]c[/SUB]=1/wC

C - kapacitivnost.

Kako su L i C konstantne velicine koje zavise ISKLJUCIVO od fizickih osobina kalema (vrsta zice, geometrija kalema, broj namotaja itd.) odgovor na tvoje pitanje je: ZAVISI ISKLJUCIVO OD KRUZNE UCESTANOSTI:

wL - 1wC =0

wL = 1/wC

w =sqrt(1/wL)

Ovo je poznato dakle ako je w manje od kriticne vrednosti tada ce ta razlika biti negativna, a ako je veca, ta razlika ce biti pozitivna. Ako je ispunjen uslov w=sqrt(1/LC), ta razlika je ravna nuli, i ta ucestanost se naziva rezonantnom ucestanoscu.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top