EU najavljuje okupaciju Kosova

Max Hardcore

Primećen član
Banovan
Poruka
673
Taj cuveni eldorado ljudskih prava, demokratije i saradnje izgleda da nista nije naucio od hitlerovog primera. Zavrsice kao i sve druge osvajacke imperije, samo se nadam da pre toga nece u sve to uvuci i Srbiju koja ce onda jednog dana morati da ispasta zbog tudjih megalomanskih projekata.

PAK: DOLAZAK MISIJE EU NA KOSOVO - DUŽNOST


BEOGRAD , 29. novembra (Tanjug) - Šef delegacije Evropskog parlamenta za jugoistočnu Evropu Doris Pak rekla je da Evropska unija sprema misiju za dolazak na Kosovo i da je to dužnost EU, čak i ako za taj angažman ne bude dobila "zeleno svetlo" kroz rezoluciju Ujedinjenih nacija.

"Postoji velika potreba da EU bude na Kosovu", rekla je Pak za sutrašnje "Večernje novosti".


"A, kako je rečeno, nova rezolucija nije potrebna. Sasvim je dovoljna Rezolucija 1244, koja ne kaže da misija EU ne može ući na Kosovo. Zato mislim da naša misija treba da otpočne rad čim UNMIK izađe, jer je to u interesu svih", pojasnila je ona.

Pak je u intervjuu za "Novosti" ocenila i da je Republika Srpska entitet BiH, i da je "pogrešno povezivati rešavanje pitanja Kosova i Republike Srpske".

"I sam Dodik je napisao pismo u kojem kaže da nema povezanosti ova dva pitanja, kao i da referenduma u RS neće biti, jer za to nema potrebe. Ako Dodik to kaže, zašto srpski političari iz Beograda govore suprotno?", upitala se Pak.


Ona smatra i da su Amerikanci uvek bili u vezi sa Balkanom a Rusi nikada i da su Rusi "ovim prostorom počeli da se bave u Savetu bezbednosti, posle bombardovanja Srbije, a Amerikanci su u regionu od samog početka. Tu, ipak, ima male razlike. Evropska unija je ta koja je zainteresovana za ovo pitanje, jer su Srbija i Kosovo u Evropi. To nije komšiluk ni Rusima ni Amerikancima! Rusi kosovsko pitanje koriste kao političko sredstvo da podele EU", smatra Pak.

Na pitanje da ne mislite da Rusija, možda, želi da se poštuje međunarodno pravo, odgovorila je da ne veruje u to, i da je Kosovo specijalni slučaj, "pa nijednu drugu situaciju u svetu ne treba da poredimo sa ovom. Bila bih srećna ako bismo primenili plan Ahtisarija".


Ona smatra da "rezolucija 1244 mora jednom da bude ograničena, jer se rešenje za Kosovo mora naći".

Pak je dodala i da bi joj bilo više drago "kada bismo rešenje dobili pregovorima i jako mi je žao što su današnji političari pod teretom Miloševićevog nasleđa. Ali, činjenica je da ovo vruće pitanje nije rešeno 1999. godine, a u interesu svih u regionu je da se ono reši".

Na pitanje da li je po njoj prava kazna za grehe Miloševićeve vladavine oduzimanje teritorije srpskoj državi, kazala je da je "Milošević vodio zemlju, bio je rat, i posle njega nešto treba i da se izgubi".

Na novinarsku konstataciju da je posle rata doneta Rezolucija 1244 u kojoj stoji da je KiM deo Jugoslavije, sada Srbije, Doris Pak je odgovorila da je "na taj način zaustavljen rat, to nije bila kazna za Miloševićevo ponašanje".

Pak smatra da bi Srbija mogla da potpiše Sporazum o asocijaciji i stabilizaciji sa EU i bez Mladića u Hagu, i dodala da je "takve kriminalce uvek teško naći".

"Oni i dalje imaju načina da se kriju, imaju dobre prijatelje, koji nisu dobri prijatelji Srbiji. A, ako se smatra da Mladić nije kriv, on će imati priliku to da dokaže. Puna saradnja sa Hagom je apsolutno neophodna i srpska vlada je konačno to prihvatila. Dokaz za to je izručenje velikog broja osumnjičenih sudu u Hagu", smatra Doris Pak.
 
dobrodosli nazad u 30te godine proslog veka . Nemacka gamad skida masku sa lica i pocinje da vrsi otvorenu okupaciju Srbije.

Ovakve su nam granice Svabe nacrtale 1941 . godine , u identicne granice zele da nas smeste i danas:

300px-Serbia1941_1944.png
 
Ambasador Cobel: Posle Kosova idu Vojvodina i Sandžak?

Ambasador Nemačke u Srbiji Andreas Cobel (Zobel) izjavio je da bi problem Kosova trebalo rešiti što pre "u smislu nadzirane nezavisnosti", jer bi, u suprotnom, mogli da budu otvoreni problemi u Vojvodini i Sandžaku. "Insistiranje na Kosovu kao delu Srbije destabilizovalo bi Srbiju, i onda bi moglo da bude otvoreno pitanje Vojvodine, koja je nova u Srbiji. To nije pretnja, to je analiza", rekao je Cobel na sastanku Foruma za medjunarodne odnose Evropskog pokreta u Srbiji.

Cobel je rekao da "nije tačno" da je Kosovo oduvek u Srbiji, jer je postalo deo Srbije 1912. godine "posle dugo vremena", i podsetio da je Vojvodina ušla u sastav Srbije 1918. godine, dodavši da bi, ako Srbija bude destabilizovana, Madjarska mogla da "insistira na Vojvodini".

Ambasador Nemačke u Srbiji je rekao da insistiranje premijera Srbije Vojislava Koštunice na Kosovu kao delu Srbije "vodi u stagnaciju i ukopavanje u nešto u čemi ne može da pobedi". On je ocenio da "nikada neće biti dogovora Srba i Albanaca", pa je zasto insistiranje na nastavku pregovora samo odlaganje rešenja. Prema njegovim rečima, misija koja bi utvrdjivala koliko su dostignuti standardi na Kosovu ustanovila bi samo jedno - da dva naroda ne žele da žive zajedno, a to je već poznato, i da bi takva misija odložila rešenje kosovskog problema za dva meseca.

Cobel je ocenio i da predlog izaslanika UN Martija Ahtisarija, kojim je za Kosovo predvidjena nadzirana nezavisnost, "nije dobar, ali je nabolji od svih loših rešenja". "Srbija tokom 15 meseci pregovora, a osam godina od gubitka kontrole nad Kosovom, nije ponudila koncept za reintegraciju Kosova. Albanci hoće nezavisnost, Srbija ne može da ih integriše, a mnogi ljudi u Srbiji su zadovoljni što Albanci žive odvojeno, ali bi želeli da granice Kosova budu deo granica Srbije", rekao je Cobel.

On je naveo da Koštunica, predsednik Srbije Boris Tadić, kao ni, kako je rekao, njihovi "pametni savetnici" nisu mogli da mu objasne šta tačno znači formula "više od autonomije, manje od nezavisnosti", i dodao da, po njegovom mišljenju, Srbija "zaslužuje bolju političku elitu". "Umesto insistiranja na tome da granice Kosova budu deo granice Srbije, bolje je raditi na tome da i Srbija i Kosovo budu za 20 do 25 godina u Evropskoj uniji (EU)", rekao je nemački ambasador.

Cobel je rekao da po medjunarodnom pravu Kosovo jeste deo Srbije, koja, medjutim, ne može da uspostavi kontrolu nad tom teritorijom, a da, s druge strane, dva miliona Albanaca ne želi da živi u Srbiji, pa je zato Kosovo "specijalan slučaj". "Mnogi bi u Srbiji želeli da na Kosovu vide nerede koje bi izazvali Albanci, kako bi posle mogli da kažu da su u pravu kada su medjunarodnu zajednicu upozoravali na pretnju terorizma", rekao je Cobel.

On je rekao da bi status Kosova trebalo da bude rešen rezolucijom Saveta bezbednosti UN, jer bi u suprotnom došlo do neslaganja unutar EU i nedostatka konsenzusa o misiji EU na Kosovu, koja bi tamo trebalo da ostane "sledećih 20 godina". Ambasador Nemačke u Srbiji istakao je i da mnogima u Srbiji "nije stalo do srednjevekovnih mitova, nego do boljeg života". Cobel je, povodom nastavka pregovora sa EU o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, rekao da "više nisu dovoljna obećanja, kojih je bilo mnogo", i dodao da će buduća Vlada Srbije morati da preduzme konkretnu akciju kako bi ispunila obavezu saradnje sa Haškim tribunalom.

Naveo je i da evropsko opredeljenje i patriotizam "nisu antagonizmi, nego su komplementarni", i istakao da nijednoj zemlji koja želi da postane članica EU neće biti postavljen uslov da se odrekne nacionalnih interesa zarad članstva u EU. Portparol predsednika Vlade Srbije Uroš Djurić najavio je da će vlada u četvrtak zauzeti stav o Cobelovoj izjavi, pogovoto o delu koji se odnosi na Vojvodinu i Sandžak. LJAJIĆ ODGOVORIO AMBASADORU COBELU: SANDŽAK NIJE KOSOVO "Ne postoji nikakva mogućnost destabilizacije Sandžaka ili radikalizacije političkih zahteva u tom regionu nakon rešenja budućeg statusa Kosova.

Kosovo i Sandžak su gotovo neuporedive situacije, bile su neuporedive pre 15 godina kada je počela kriza u SFRJ i sada su neuporedive. Nikada se istim kriterijuma i aršinima nije mogao rešavati problem na Kosovu i u Sandžaku", rekao je Ljajić.

Ambasador Nemačke Andreas Cobel izjavio je juče da bi problem Kosova trebalo rešiti što pre u smislu nadzirane nezavisnosti, a da bi, u suprotnom, mogli da budu otvoreni problemi u Vojvodini i Sandžaku.
 
i pitanje je sta raditi sa takvima? koje metode primenjivati ?

Не знам, тј. избегавам да напишем - исувише ми личе на логорске КАПО-е који очекују да ће за разлику од осталих логораша преживети, а Србија све више личи на модерни Аушвиц........
 
i pitanje je sta raditi sa takvima? koje metode primenjivati ?

Metode? E pa ovako: Narediti obavestajnoj sluzbi operativno prikupljanje podataka o trgovini heroinom na Kosovu i od Kosova,kada se prikupe podatci izvrsiti neophodan broj atentata po glavnim rasturacima za dovodjenje para od droge pod okvire obavstajne sluzbe
i kontrolu iste(droge),parama od droge finansirati paralelno neko zariste(po mogucstvu u Evropi,recimo turke u Bugarskoj,cisto zbog skretanja paznje,a i zbog blizine Bosfora) i lobiranje u Briselu i Njujorku(lobiranje podrazumeva finansiko pumpanje obe americke politicke partije i kupovinu kongresmena i senatora, u briselu slican princip locirati politicare od uticaja i finasirati ih), vojsku i policiju nikako ne mesati i na sva zvona obajvljivati borbu protiv kriminala,zastitu tekovina demokratije i tome slicno...
Politickim utcajem dobijenim lobiranjem poslati doticne na neko novo radno mesto npr. Pakistan,Irak,Afganistan....
 
da smo mi sukobljeni samo sa albancima lako bi smo resili situaciju na nasu korist. No ovde je problem sto smo sukobljeni sa zapadnim silama koje zele da uniste Srbiju i da nas satru. Zato su nam u tom sukobu sanse, bez pomoci neke druge velike sile, kao sto je recimo Rusija - veoma male.
 
Metode? E pa ovako: Narediti obavestajnoj sluzbi operativno prikupljanje podataka o trgovini heroinom na Kosovu i od Kosova,kada se prikupe podatci izvrsiti neophodan broj atentata po glavnim rasturacima za dovodjenje para od droge pod okvire obavstajne sluzbe
i kontrolu iste(droge),parama od droge finansirati paralelno neko zariste(po mogucstvu u Evropi,recimo turke u Bugarskoj,cisto zbog skretanja paznje,a i zbog blizine Bosfora) i lobiranje u Briselu i Njujorku(lobiranje podrazumeva finansiko pumpanje obe americke politicke partije i kupovinu kongresmena i senatora, u briselu slican princip locirati politicare od uticaja i finasirati ih), vojsku i policiju nikako ne mesati i na sva zvona obajvljivati borbu protiv kriminala,zastitu tekovina demokratije i tome slicno...
Politickim utcajem dobijenim lobiranjem poslati doticne na neko novo radno mesto npr. Pakistan,Irak,Afganistan....
5 do kraja polugodja, vise ne moras da odgovaras:)
 

Back
Top