BOROV MODEL ATOMA

hm...znam za Radeford-Borov model atoma...slikovito prikazano kao planetarni model...
kao u centru atoma je "sunce" tj. jezgro, a oko njega po orbitalamo kruze "planete" tj. elektroni...
ulogu gravitacione sile kod atoma ima elektricna privlacna sila izmedju elektrona i jezgra, i ova analogija ima kao i neki formalni karakter...
kretanje elektrona se razlikuje od kretanja planeta zato sto za kretanje elektrona ne vaze zakoni klasicne meganike neko kvantne mehanike gde po tome cestica nije isto sto i putanja je l' te...
kod cestica se mora uzeti u obzir njihovo talasno svojstvo...(u kvantnoj mehanici...)

i ovim modelom je dokazana Ridbergova formula...koja je bila poznata ranije, ali ovim je razjasnjena
 
Bor je valjda zamislio atom kao puding u koji su elektroni pozabadani kao sljive, tako nesto... Nadji knjigu iz fizike za IV godinu gimnazije, tu je objasnjeno svetski

Neeee, to je Tomson jeo sljive u pudingu... Mada, zanimljiva ideja.
Bor je dao tri postulata koji obezbedjuju stabilnost atoma, kvantovanje momenta impulsa i prelazak sa stanja na stanje (energetsko, opet kvantovano). i tako...
 
Bor je valjda zamislio atom kao puding u koji su elektroni pozabadani kao sljive, tako nesto... Nadji knjigu iz fizike za IV godinu gimnazije, tu je objasnjeno svetski

Mala ispravka.Takav model atoma je zamisljao Tompson a ne bor.Prema borovom modelu elektroni se krecu potacno odredjenimm putanjama koje je on nazvao ORBITAMA (koje mi danas zovemo energetski nivoi) i kada se elektron krece po jednoj od njih on ima tacno odredjenu energiju...........I dalje mozes sama ako znas da koristis literaturu.Pozdrav
 
Mala ispravka.Takav model atoma je zamisljao Tompson a ne bor.Prema borovom modelu elektroni se krecu potacno odredjenimm putanjama koje je on nazvao ORBITAMA (koje mi danas zovemo energetski nivoi) i kada se elektron krece po jednoj od njih on ima tacno odredjenu energiju...........I dalje mozes sama ako znas da koristis literaturu.Pozdrav

Kasno videh da je winkler ispravio stvar...
 
OK.MI se ovde ne bavimo time ko je prvi napisao odgovor ili ko je prvi kogan ispravio.Sigurno neces dobiti nagradu za to.Dakle pa stan ako sam ponovo napisao nesto slicno onome sto si ti pre mene napisala.Pozdrav
 
OK.MI se ovde ne bavimo time ko je prvi napisao odgovor ili ko je prvi kogan ispravio.Sigurno neces dobiti nagradu za to.Dakle pa stan ako sam ponovo napisao nesto slicno onome sto si ti pre mene napisala.Pozdrav

Interesantno je da čovek traži da mu neko ispriča nešto više o Borovom modelu atoma. Pa o tom modelu mogu da se ispričaju stranice i stranice. Mnogo je jednostavnije da uzme neki udžbenik.
 
Sigurno je vec pronadjen odgovor u literaturi ali eto da i ja napishem koju rečenicu. Pre Bora je Raderford prestavio atom kao česticu u čijem se centru nalazi pozitivno nalektrisano jezgro oko koga kruže elektroni kao planete oko sunca. Nedostatak tog planetarnog modela je bio u tome da elektroni tim kretanjem gube vremenom energiju (umaraju se) i tako bi se približavali jezgru, plus i minus se privlače, sve dok ne bi udarili u njega i atom bi bio uništen (eksplodirao :-) ). To se medjutim ne dešava, radioaktivni elementi su posebna priča.
Bor se nadovezao na taj planetarni model i fizičkim proračunima i eksperimentima došao do prvog i drugog postulata. Prvi postulat je već napisan; znači elektron se oko atoma kreće po tačno određenoj putanji-orbiti i pri tom ima stalnu energiju, ne gubi je kretanjem-ne umara se. Putanje je obeležio slovima K,L,M,N,O,...(kao periode u PSE) svaka naredna je sve udaljenija od jezgra.
Drugi postulat kaže da kada elektron koji se kreće po kružnoj putanji u atomu primi energiju (na primer zagrevanjem supstance, prolaskom svetlosnog zraka,...) prelazi na kružnu putanju koja je za jednu stepenicu više udaljena od jezgra. Da bi se vrati na predhodnu putanju treba da izrači-emituje isti iznos energije koji je primio.
Ovakvo tumačenje Bora moglo je da objasni samo eksperimentalne podatke dobijene snimanjem spektra za vodonik. Inače svaki element ima svoj karakterističan spektar. Dalje se na osnovu toga, rada drugih naučnika (Hajzenberga, De Brolja, Šredingera) i mnogih matematičkih proračuna dobijaju jednačine koje se poklapaju sa eksperimentalnim podacima za ostale elemente i pokazuju raspored elektrona oko jezgra i njihovo kretanje.
Inače Nils Bor pored toga što je bio fizičar branio je za dansku reprezentaciju.
 

Back
Top