u katastar je 1709 upisan Stefin(o), Steffio a u popisu, kao kapetana, ga pišu kao Steffo Biucovich. ako nisu rod Nikola je onda ostao bez zemlje što baš nebi bilo logično za harambašu.Nisam ni spominjao kada su došli, a kamoli da su bili uskoci.
I otkud "Stevan", a ne primjerice "Stipan" Biuković? Nikola je 1692. zapisan kao "Nicola Biocouich". Uostalome, odakle ti da se radi o ocu i sinu?
Bunjevci
- Začetnik teme gost 94023
- Datum pokretanja
Mrkalj
Buduća legenda
- Poruka
- 32.442
Pa kako to da onda na drugoj temi istu pojavu komentiraš ovako?
http://forum.krstarica.com/showthre...-prězimena?p=16343451&viewfull=1#post16343451
Mislim na nekoga iz suvremene historiografije
Mrkalj
Buduća legenda
- Poruka
- 32.442
Pa kako to da onda na drugoj temi istu pojavu komentiraš ovako?
http://forum.krstarica.com/showthre...-prězimena?p=16343451&viewfull=1#post16343451
Mislim na nekoga iz suvremene historiografije
1. To je citat rahmetli Šimunovića, budi pažljiviji:
2. Misli, ti, i dalje.
Сребрена
Poznat
- Poruka
- 7.967
U turskom popisu iz 1570. spominje se Marton Bunavac kao kmet u baranjskom selu Maroku.
Edit: Naknadno sam se sjetio ovoga
Pogledajte prilog 360039
Mario Bara, Ekohistorijski pristup migracijama Bunjevaca, GODIŠNJAK ZA ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA, 2012., str.20.
. Dotični Marton Bunavacz mogao je da dobije nadimak koji je postao prezime po mestu rodjenja, po reci Buni napr, kao što je Mokranjac iz sela Mokranje,iako mu je porodično prezime Stojanović.
A kad čitam teorije lingvista, ispada da i rek a Buna ne bi mogla biti polazište, jer, iako bunjevački govor odgovara hercegovačkom, ,nema "bunjevačkog" oko same reke Bune.
To NJ je tako uočljivo u imenu i bitno
Povodom teorija o postanku imena, napr. da potiče od ličnog imena Bunj ili od Bonifacius(Dj.Daničić):,od
glagola „bunjati" odn "trabunjati" - „govoriti nešto što se ne razume", tj.moliti se bogu na latinskom jeziku,(Ć.Iveković,N-Radojčić):, zatim od reci „bunja", koja je označavala zemunicu,odn.okruglu kuću (Ć.Iveković,N.Radojčić,S.Pavičić):, od imena vlaškog starešine Bun odn.Bunj (M.S. Filipović) izvodi naziv „Bunjevci" od ličnog imena Bun odnosno Bunj:, od rumunskog imena Bun , po P.Skoku skraćeno od Bonus(!)...itd..
ja da dodam jednu vezu sa vlaškim izrazom za pridev "dobro" koji na vlaškom glasi "binje" ili "bun", a možda u nekom vlaškom dijalektu i "bunje", i "binje" se od različitih ljudi čuje rauličito, i kao "bnje" http://www.paundurlic.com/vlaski.recnik/listanje-par.phpi
Čuje se u svakom dijalogu jer se upotrebljava kad sagovornik sluša pa povremeno ali stalno ubacuje u smislu O.K.,važi,važi..dobro..hm........napr "dobrovoljno" se kaže dji-voja-bunje (sa volju dobru)), "dobrota" je -buna-taća (bunjataća), "dobročinstvo" buna-faćerja..http://www.paundurlic.com/forum.vlasi.srbije/index.php?topic=1121.0
Poslednja izmena:
čuljak, juče definitivno nije bio tvoj dan. a da vidimo današnji?
ako su mavički uskoci primili ikavicu od uskoka stevana biukuvića a od koga su ikavicu primili bearini u zelovu. tamo nema katolika ili bejaše jedan?
)
teorije po kraju? ispalo bi da samo kraj reke bune ima natalitet.)
ja sam najpre za koren u buna .. bundžije. bunjevci..
ako su mavički uskoci primili ikavicu od uskoka stevana biukuvića a od koga su ikavicu primili bearini u zelovu. tamo nema katolika ili bejaše jedan?
teorije po ličnom imenu?
)teorije po kraju? ispalo bi da samo kraj reke bune ima natalitet.
)ja sam najpre za koren u buna .. bundžije. bunjevci..
Koji opet ne spominje ovo:
Posebno ukoliko primjenimo logiku preko primjera spomenutih brljičkih Borasa (Brljica je zaseok u Gornjoj Vitini kraj Ljubuškog) koji su zapisivani pod različitim oblicima prezimena, poput Borisalić (ubijeni hajduk Vid Borisalić u Ljetopisu fra Pavla Šilobadovića, ujedno i najstariji njihov spomen koji datira iz 1668.), Borisavić (mletački popis privilegiranih obitelji iz 1695.), Borisavljević (Šimun Borisavljević iz Klobuka, zapisan od strane fra Pavla Dragičevića 1742., dok je ista osoba u Vitini zatekla dvije obitelji Borasa - Jure Borasović, starješina obitelji od 12 članova i Martin Borasović, sa 7 članova obitelji), itd.
Ne smatraš li Bunu (gdje bi Marton trebao biti rođen) malo predalekom od Baranje (gdje je Marton upisan)? Time ne mislim da ogroman broj tamošnjih Bunjevaca ne posjeduje hercegovačko porijeklo, već da su u međuvremenu zastajali i u drugim krajevima
Samo malo, zar većina maovičkih rodova ne potječe iz matičnih područja novoštokavske ikavštine, poput jugozapadne Bosne, zapadne Hercegovine ili Zabiokovlja?
Primjer originalno novoštokavskih ijekavaca koji sa vremenom usvajaju ikavski refleks jata nije usamljen slučaj Vrličke krajine. Takvi primjeri su zabilježeni i u jugozapadnoj Bosni gdje livanjski, duvanjski i kupreški Srbi također govore ikavicom
to je ono što tek treba utvrditi. i to za svaku porodicu pojedinačno tj znati kako je banderija stevana biukovića formirana. ta je banderija pripadala kniskoj grupaciji jedinica a ne sinjskih. pa su mnogi tamo mogli biti i iz šibenika napremer. ili možda s severnih otoka. a kako znamo da nisu starosedioci regrutovani nakon oslobadjanja nekog kraja? kako objasniti ća u govoru mavičana?
plus se ima problem s promenom prezimena. da li radi promene crkvene pripadnosti, da li usled promene vlasti (mleci-austrija) ili zbog toga što nije bilo adekvatno, - da ne diskutujemo.
nećeš nigde naći bijuke jer prezime nije izvorno .
prvotno prezime porodice erceg je upisano kao Greg Dragoevich zvan Erceg p. Steff.
prvotno prezime porodice Kuduz je bilo Bilaković (Luca Bilacovich zvan Cudimiz p. Pavla).
Denići su upisati kao Benić.
Bertan piše a danas se ima Brtan što bi mogli uzeti kao ćatino umetanje slova.
Zivan Guginngia piše a što bi trebalo biti kasnije Kujundžić...
prezimena Totić, Vuletić, Škorić, Petković, Cvitkovac, Maljković, Blažević, Dragić, Dražić, Samardžić, Miljković, Grizelj (Grisal), Primetić (Primetica) i danas su ista.
Dok su Gabrilović,Brestić.Vudragović, Bilonosić, Ljubišić, Štrkalj ili odseljena ili izumrla ili promenjena.
Najveći dio toga i je utvrđen.
https://sr.scribd.com/doc/153143492/Ante-Ivankovi%C4%87-Podrijetlo-hrvatskih-rodova-vrli%C4%8Dkog-podru%C4%8Dja
Primjer originalno novoštokavskih ijekavaca koji sa vremenom usvajaju ikavski refleks jata nije usamljen slučaj Vrličke krajine. Takvi primjeri su zabilježeni i u jugozapadnoj Bosni gdje livanjski, duvanjski i kupreški Srbi također govore ikavicom
danas je ikavica potisnuta i u katolika i u pravoslavaca. čakavštna preslojena štokavštinom pa plus ijekavicoim. i sad mi da znamo kako su ljudi negda zbilja govorili?
na onom sajtu koji sam ti dao možeš naći matične popovske knjige. gledao sam najranije. ajd što otišćiki pop piše latinicom. no što piše "ženat čovik" a negdi "divojka" a negde "djevojka"... dok se nakon 1850 piše po pravilu ijaekavicom i ćirilicom.-
ne mogu da se otmem utiusku da je u dalmatinskih pravoslavaca ikavski reduciran upravo zaslugom crkve. a očuvao se tek po udaljenim selima (zelovo, maovice, uništa). ovako gledajući, ne radi se o usvajanju no obrnuto. o zatiranju.
ima grešaka. ne kažem namernih. težak je to posao. ne bi se trebalo pogrešiti ni kod jednog prezimena a kamoli prepisivati od drugog autora i to bez provere! pa davati pri tom pogrešne reference ..
. imao sam ga u vidu i ranije. pa sam tako brzo uočio to stipan - steffi, očigledno nikad nije video original.da dodam. plus je nacionalista. sluga hrvatske nacinalne indoktrinacije a ne istine.
može poslužiti samo kao uputa. nikako kao dokument kome se treba bezuslovno verovati.
Poslednja izmena:
- Poruka
- 5.190
Takvi primjeri su zabilježeni i u jugozapadnoj Bosni gdje livanjski, duvanjski i kupreški Srbi također govore ikavicom
Baš me zanima koje je njihovo porijeklo.
Uglavnom novoštokavsko-ijekavski pravoslavci sa područja Drvara, Glamoča, Bugojna, Šipova, Grahova, itd.
ima grešaka. ne kažem namernih. težak je to posao. ne bi se trebalo pogrešiti ni kod jednog prezimena a kamoli prepisivati od drugog autora i to bez provere! pa davati pri tom pogrešne reference ..
da dodam. plus je nacionalista. sluga hrvatske nacinalne indoktrinacije a ne istine.
može poslužiti samo kao uputa. nikako kao dokument kome se treba bezuslovno verovati.
Služi kao osnova daljnjem istraživanju, no opet ne vidim ijedan razlog po kojemu bi hrvatski nacionalist skrivao moguću čakavsku ulogu u porijeklu dijela maovičkog stanovništva
Da nastavimo sa temom, evo gledam popis župa dijela Splitske nadbiskupije iz 1725.. pa bih ovdje mogao navesti spomenute rodove u Vrličkoj krajini.
vlastito neznanje.naprimer.Služi kao osnova daljnjem istraživanju, no opet ne vidim ijedan razlog po kojemu bi hrvatski nacionalist skrivao moguću čakavsku ulogu u porijeklu dijela maovičkog stanovništva
trebaš dati referencu, izvor, po mogućstvu original i prevod. da se ne bi ponavljao slučaj stevan bioković prepakovan u bijuka, erceg od dragojević, bilaković u Kuduz, kojundžija u kojundžić...( i da je neki srpski izvor ne bih ti verovao. tudje gluposti. znaš. a naši neuroni).
čemu popis vernika crkve? valjda se upis radi kad se rodiš ili eventualno kasnije kao kod titinih pionira?
šta je to upis ?
Poslednja izmena:
Koliko sam shvatio, nitko osim samih Vrličana ne zna za njihovu čakavicu, pa čak niti njihovi susjedi iz Kninske ili Cetinske krajine.
Radi se o veoma poznatom popisu vjernika Splitske nadbiskupije iz 1725. nadbiskupa Ivana Krstitelja Laghia bez kojeg je nemoguće započeti ikakvo istraživanje rodova na području Vrličke krajine, ali i ostatka dijela Dalmacije. Spominje se i u literaturi koji sam maloprije priložio, pa te molim da okreneš str. 38.
ala ti je referenca. pa preklopljeni su školskom štokavicom ijekavicom. trebao bi naći nekog nepismenog dida i upitati ga ća ti triba. a to je nažalos perfekat.
oni ne znaju ni da je gospa od ružaja bila turskadžamija. niti znaju da su bijuci u stvari biokovići. znaju ono što im se kaže. pa se tako dolazi do začaranog kruga hrvatske samolaže.
pa kako su drugačije mogli govoriti otočani ili primorci koji su se tute naselili dobivši zemlju?
kako su drugačije mogle govoriti bodulke udavane za vlaje? vidiš to je lokalno pitanje. i pitanje obima preslojavnje ikavice preko ikavice. dvi koja se tek nešto razlikuju jedna od druge.
mavičke uskoke ja nisam uspeo naći medju onima koji dolaze iz zapadne hercegovine. ako bi odatle bili onda bi doneli taj hercogovački govor.
Drugim riječima, ne postoji itko osim tebe tko je ikada u životu zapisao fenomen čakavštine među stanovnicima Vrličke krajine?
poznato mi je to od ranije. nisam sumnjao da lažeš. naprosto Ivanković nije referenca. diskvalifikovao je sam sebe. nenaučan i nacionalista. dovoljno je videti kako prezimena katolika piše sve velikim slovima.Radi se o veoma poznatom popisu vjernika Splitske nadbiskupije iz 1725. nadbiskupa Ivana Krstitelja Laghia bez kojeg je nemoguće započeti ikakvo istraživanje rodova na području Vrličke krajine, ali i ostatka dijela Dalmacije. Spominje se i u literaturi koji sam maloprije priložio, pa te molim da okreneš str. 38.
tu nema nikakve povezice s originalnim svedočanstvom niti objašnjenja zašto je popis katolika radjen kada se vernici upisuju u crkvene knjige krštenjem.
- - - - - - - - - -
morali su postojati koji su uočili. barem kod bodulki koje su se udavale za vlaje. druga je stvar što su svi hteli biti in pa govoriti "hrvatsku" ijekavicu.
da li se sećaš kada se u vrlici govorila "piva" umisto "pivo"? pitaj neke preko 60g ako mi ne veruješ. )
evo ti o mogućim nosiocima cakavskog, bez analitike za pravoslavce, -sam Ivanković:
Najviše izgleda da pripadaju starosjedilačkom stanovništvu, a to u ovom slučaju znači da su se zatekli ili doselili prije 1692. godine, ima pet rodova:
- Brtani, Batovanje, Biuci, Jakelići i Uzuni.
Došli s primorja:
Boduljaci, Eduardi, Erdelezi, Forlići, Giljani, Jarloni, Mučale, Paići, Rupanovići, Stipčevići, Vrančići, Žeravice
Poslednja izmena:
Poznat o mi je to od ranije. Nisam sumnjao da lažeš. Naprosto Ivanković nije referenca. Diskvalifikovao je sam sebe. nenaučan i nacionalista. dovoljno je videti kako prezimena katolike piše velikim slovima.
Krenimo dalje, Benedikta Zelić Bučan - Popis pučanstva Splitske nadbiskupije 1725. godine
http://www.*************/download/6akzewawl1j4iee/a.pdf
Pa 'ajde Kraljeviću Marko, kreni onda za izvorima i literaturom
Mrkalj
Buduća legenda
- Poruka
- 32.442
Kako može biti vlaško-romansko ako nastaje stoljećima nakon slavenizacije posljednjih romanofonih Vlaha na tom području? Nositelji prezimena koja posjeduju sufiks -as ne moraju nužno porijeklo biti Vlasi, ali opet moraju biti sa doticajem jednog određenog vlaškog fonda riječi koja se ustalilo u lokalnom govoru. Jesu li Vlasi nekada bili na području Hercegovine koja je nesumnjivo matica Borasima? - Jesu, i to bez ikakve sumnje, o čemu govori i sam Hrabak.
Benedikta Zelić Bučan
Ne razumijem u čemu je problem.
Mrkalj
Buduća legenda
- Poruka
- 32.442
1. Šimunović kaže da su nužno Vlasi, ja tvrdim da su Srbi.
2. Koje romanske reči su u pitanju?
Baba je teška ustaškinja.
- - - - - - - - - -
U njenom slučaju, nije bitno šta piše, ne ko piše.
Baba je ustaša makar koliko je to bio i Ante Starčević:
Tijekom rata, za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske, radila je kao profesorica suplentica u gimnazijama u Glini, Sisku i Zagrebu. Nakon rata i Križnog puta[SUP][1][/SUP] (od Dravograda do Osijeka) i dvogodišnje stanke zbog nepriznavanja valjanosti sveučilišne diplome stečene u NDH, radila je kao profesorica u Gimnaziji u Sinju i Ekonomskom tehnikumu u Splitu (1947.-1952.).[SUP][2][/SUP] S obiju tih škola bila je otpuštena jer njezin rad „ne odgovara idejnim i odgojnim ciljevima škole“.[SUP][2][/SUP]
Nakon drugog izgona iz škole, 1952. godine, zaposlila se kao arhivistica u netom otvorenom Državnom arhivu u Splitu, gdje je radila do mirovine, 1965. godine.[SUP][3][/SUP] U svome znanstvenom radu imala je poteškoća nakon hrvatskoga proljeća te je bila posve zapostavljena od znanstvenih ustanova i njihovih znanstveno-istraživačkih tijekova a nakon osamostaljenja objavila je izabrane članke i rasprave u trima zasebnim knjigama a poslije toga i nekoliko knjiga zasebnih monografija.[SUP][2][/SUP] Poslije 2000. godine morala je posve prestati znanstveno djelovati zbog ubrzanoga slabljenja vida i gotovo posvemašnje sljepoće.[SUP][2][/SUP]
Hitno reciklirati papir po kom je pisala.
Pa 'ajde Kraljeviću Marko, kreni onda za izvorima i literaturom
nisi me baš najbolje uprtio. nije meni prisustvo čakavskog u govoru tog kraja radi jezikoslavlja. nego kao mogući pokazatelj porekla nekih, meni važnih, rodova za koje se ne zna odakle su došli. hvatam se za svaki mogući trag. svaku slamku. pa i jezičku osobenost koja bi mi pomogla da pomerim neke granice dublje u prošlost. onaj spisak mogućih starosedeoca maovica treba proširiti na još neka prezmena: Magro, Milkovic, Cvitkovac, Jakelic, Modrić ,Štrkalj,Kudumiz, Dražić, Brestić, Vudragović, Lazić i još poneko.
zašto? u katastarskim knjigama oni poseduju čestice zemlje kojima nije izmerena površina. ne zna se. a uvidom se lako konstatuje da te čestice nisu baš male. pa je sasvim moguće da im je to starina odnosno nije nagrada za podvige u ratu.
Poslednja izmena:
Mrkalj
Buduća legenda
- Poruka
- 32.442
Nije tema šta ja tvrdim, nego činjenica da se ne slažeš sa Šimunovićem kako su sva prezimena na -as vlaška.Ključne riječi, ja tvrdim
Kakav je očuvan u prezimenima kao što su Durdov, Faraguna, Dančul, Žužul, itd.
Hoćeš reći da je to utjecalo na njenu objavu spomenutog popisa?
Koje su to romanske reči u tim prezimenima?
Hoću da kažem da bih morao videti izvore pre nego što joj bilo šta poverujem.