- Poruka
- 33.624
vecina forumasa poistovecuje islam kao veru u kojoj caruje famozna rec dzihad, sve ostalo je nebitno. posto inace veceras pocinje najvazniji mesec u muslimanskoj godini ramazan [ramadan] rekoh ajde da vam predocim par tekstova nekih ljudi o islamu ali iz "drugog" ugla. bilo bi lepo da nema pljuvanja, sto ne znaci da ne mora biti kritika
Islam kao zvijezda vodilja
Administrator
Tehnicki Administrator
Prilozi: 25
Mjesto: Sarajevo
Ušao/la: 01.02.06 Unesen na 19-04-2006 19:49
Prisustvo islama na evropskom kontinentu je proizvelo jednu unikatnu i plodnu simbiozu izmedu islama, kriscanjstva i judizma i vodilo je dostignucima bez presedana u nauci, filozofiji, kulturi i umjetnosti koje je posebno osvijetljeno u Anderw Wheatcrofts knjizi „Infidels”, „The conflict between Christendom and Islam 638-2002,
Prije svega u Bagdadu su se prevodila dijela Aristotela, Euklidesa, Hippokrata i drugih grckih karsika sa starogrckog na arapski jezik. To ne samo da su bili doslovni prevodi nego su se ta izvorna djela komentarisala, kritikovala i obogacivala dodacima.
Arapi tako bjehu stvarni nasljednici grcke kulture na koju se mi cesto opozivamo. Arapi su bili ti koji su spasili i dalje buducim generacijama predali to naslijedje.
Iz Andaluzije nije samo doslo anticka nauka i kultura u Evropu nego takode arapska nauka i tehnika. Arapski doprinos evropskoj medicini pripada jenom od najznacajnijih
naucnih dostignuca u historiji covjecanstva. Abu Bakr ar-Razi/Rhazes (umro 935) sakupio je tadasnje medicinsko znanje u 30 knjiga i napisao je sam vise nego 100 medicinskih spisa sto su se stampali pedesetak puta u toku slijedecih stoljeca i koristili kao literatura na evropskim univerzitetima. Posebno znacajan izmedu ostalih je bio njegov opis malih i velikih boginja. Takode persijski filozof i ljekar Ibn Sina/Avicenna (umro 1037) napisao je medicinsku enciklopediju koa se upotrebljavala na evropskim univerzitetima sve do 19 stoljeca. Ibh al-Khath (umro 1374). Egipatski ljekari su prvi izvrsili promatranje cirkulacije krvi itd. Vecu u toku 900 godine ljekari sumorali da imaju posebnu licncu da bi mogli raditi svoje zanimnje. Medicinsko znanje se ucilo u posebnim bolnicama zvanim ”bimaristan„ koje su se nalazile u vecim gradovima. Tu su se dalje usavrsavali ljekari za specialiste npr. kirurge. Farmakologija se razvijala zahvaljujuci botanicaru Ibn al-Baitar iz Malage u toku 1200. On je uspio da registruje oko 1400 razlicitih lijekova. Apoteke kao institucija su arapsko otkrice i prvo u Andaluziji su nastala javna mjesta gdje su ljudi mogli dobiti lijekove.
Arapski astronomi su napravili velike korake u odredjivanju zemljine i mjeseceve putanje. U toku 1000 godine tvrdili su arapski astronomi da je zemlja kuglastog oblika.
Kopernikovo i Keplersovo istrazivanje bi bilo nemoguce bez astronomskih dostignuca iz tog perioda. Sa arapskim ciframa i decimalnim sistemom mogli su se matematicki problemi rijesavati puno lakse nego sa rimskim. Jedan kaludjer jer rekao da zahvaljujuci arapskim brojevima i decimalnom sistemu je covjecanstvo oslobodjeno ”tirenije„, kako je zvao rimske brojeve. Rijec ”cifra„ komer iz arapskog ”sifr„, sto znaci nula.
Muhammed bin Musa al-Khwarismi (umro 846) je razvio decimalni sistem u svojim spisima zvanim ”Algorismus„. On se bez sumnje može smatrati zacetnikom i ocem algoritama, tj. sistema rjesavanja matematickih problema na cemu se zasniva citava danasnja informatika (IT).
Atlas je takode arapska rijec a Ibn Battuta (umro 1377) koji se posjetio udaljena mjesta kao Timbuktu, Peking i Volgu može se komotno porediti sa Markom Polom. Ibn Rushd/Averroes (umro 1198) sa svojim komentarima Aristotela je imao veliki uticaj na razvitak zapadne filozofije. Alexander von Humboldt je sa pravom oznacio ove u druge muslimanske naucnike, koje je obogatilo Evorpu, kao ”spasiocima i uciteljima evropske kulture„.
Kao dokaz da se arapski uticaj prostirao na mnoga polja nauke, kulture itd., sto bi mi mogli nazvati danas kulturnim imperializmom, možemo dati samo jedan dio rijeci koje su arapskog porijekla: algebra, amalgam, alkohol, arak, baldakin, benzin, sifer, damast, gala, galantan, hazard, jakna, kabal, karat, kemija, kofer, konditorija, lak, magazin, madrac, marcipan, pidzama, rasa, rizik, safari, saten, serif, sheri, cifra, sirup, secer, tarifa, zenit itd.
Muzicki instrumenti kao gitara i mandolina su bili jedan dio arapskog kulturnog exporta.
Arapska lirika dalje se prenosila preko muzickih djela i forme kao npr. trubadurske pjesme itd.
Islam kao zvijezda vodilja
Administrator
Tehnicki Administrator
Prilozi: 25
Mjesto: Sarajevo
Ušao/la: 01.02.06 Unesen na 19-04-2006 19:49
Prisustvo islama na evropskom kontinentu je proizvelo jednu unikatnu i plodnu simbiozu izmedu islama, kriscanjstva i judizma i vodilo je dostignucima bez presedana u nauci, filozofiji, kulturi i umjetnosti koje je posebno osvijetljeno u Anderw Wheatcrofts knjizi „Infidels”, „The conflict between Christendom and Islam 638-2002,
Prije svega u Bagdadu su se prevodila dijela Aristotela, Euklidesa, Hippokrata i drugih grckih karsika sa starogrckog na arapski jezik. To ne samo da su bili doslovni prevodi nego su se ta izvorna djela komentarisala, kritikovala i obogacivala dodacima.
Arapi tako bjehu stvarni nasljednici grcke kulture na koju se mi cesto opozivamo. Arapi su bili ti koji su spasili i dalje buducim generacijama predali to naslijedje.
Iz Andaluzije nije samo doslo anticka nauka i kultura u Evropu nego takode arapska nauka i tehnika. Arapski doprinos evropskoj medicini pripada jenom od najznacajnijih
naucnih dostignuca u historiji covjecanstva. Abu Bakr ar-Razi/Rhazes (umro 935) sakupio je tadasnje medicinsko znanje u 30 knjiga i napisao je sam vise nego 100 medicinskih spisa sto su se stampali pedesetak puta u toku slijedecih stoljeca i koristili kao literatura na evropskim univerzitetima. Posebno znacajan izmedu ostalih je bio njegov opis malih i velikih boginja. Takode persijski filozof i ljekar Ibn Sina/Avicenna (umro 1037) napisao je medicinsku enciklopediju koa se upotrebljavala na evropskim univerzitetima sve do 19 stoljeca. Ibh al-Khath (umro 1374). Egipatski ljekari su prvi izvrsili promatranje cirkulacije krvi itd. Vecu u toku 900 godine ljekari sumorali da imaju posebnu licncu da bi mogli raditi svoje zanimnje. Medicinsko znanje se ucilo u posebnim bolnicama zvanim ”bimaristan„ koje su se nalazile u vecim gradovima. Tu su se dalje usavrsavali ljekari za specialiste npr. kirurge. Farmakologija se razvijala zahvaljujuci botanicaru Ibn al-Baitar iz Malage u toku 1200. On je uspio da registruje oko 1400 razlicitih lijekova. Apoteke kao institucija su arapsko otkrice i prvo u Andaluziji su nastala javna mjesta gdje su ljudi mogli dobiti lijekove.
Arapski astronomi su napravili velike korake u odredjivanju zemljine i mjeseceve putanje. U toku 1000 godine tvrdili su arapski astronomi da je zemlja kuglastog oblika.
Kopernikovo i Keplersovo istrazivanje bi bilo nemoguce bez astronomskih dostignuca iz tog perioda. Sa arapskim ciframa i decimalnim sistemom mogli su se matematicki problemi rijesavati puno lakse nego sa rimskim. Jedan kaludjer jer rekao da zahvaljujuci arapskim brojevima i decimalnom sistemu je covjecanstvo oslobodjeno ”tirenije„, kako je zvao rimske brojeve. Rijec ”cifra„ komer iz arapskog ”sifr„, sto znaci nula.
Muhammed bin Musa al-Khwarismi (umro 846) je razvio decimalni sistem u svojim spisima zvanim ”Algorismus„. On se bez sumnje može smatrati zacetnikom i ocem algoritama, tj. sistema rjesavanja matematickih problema na cemu se zasniva citava danasnja informatika (IT).
Atlas je takode arapska rijec a Ibn Battuta (umro 1377) koji se posjetio udaljena mjesta kao Timbuktu, Peking i Volgu može se komotno porediti sa Markom Polom. Ibn Rushd/Averroes (umro 1198) sa svojim komentarima Aristotela je imao veliki uticaj na razvitak zapadne filozofije. Alexander von Humboldt je sa pravom oznacio ove u druge muslimanske naucnike, koje je obogatilo Evorpu, kao ”spasiocima i uciteljima evropske kulture„.
Kao dokaz da se arapski uticaj prostirao na mnoga polja nauke, kulture itd., sto bi mi mogli nazvati danas kulturnim imperializmom, možemo dati samo jedan dio rijeci koje su arapskog porijekla: algebra, amalgam, alkohol, arak, baldakin, benzin, sifer, damast, gala, galantan, hazard, jakna, kabal, karat, kemija, kofer, konditorija, lak, magazin, madrac, marcipan, pidzama, rasa, rizik, safari, saten, serif, sheri, cifra, sirup, secer, tarifa, zenit itd.
Muzicki instrumenti kao gitara i mandolina su bili jedan dio arapskog kulturnog exporta.
Arapska lirika dalje se prenosila preko muzickih djela i forme kao npr. trubadurske pjesme itd.