Da li živimo prebrzo?

Lexa

Buduća legenda
Poruka
30.368
Da li je ubrzanje života osudilo čoveka na decenije u agoniji?
Koliko su standardi psihičkog razvitka pomereni od nekih osamdesetih i da li vam se čini da su uopšte pomereni? Da li tu postoje konstante i generalizacije?

I kojoj meri je savlađivanje prepreka u komunikaciji (Internet, mobilni telefoni, prevozna sredstva, još malo i teleport...) omogućilo ljudima bolji život, a u kojoj meri okrnjilo stabilnost uma koji je, svakako, bio vekovima unazad prilagođen daleko sporijem prihvatanju i upijanju informacija?

Ima li neko komentar...?
 
Promenilo se da neke stvari dozivljavamo drugachije..ne bolje ne gore nego samo drgachije.
U neajelementrnijim odlikama mislim da "razvoj"drishtva ne menja choveka.
Ja neshto ne mirishem bash evoluciju kao koncept(ne,nisam kreacionista ali to i nije tema...)...sva ta sranja koja nas okruzju po meni ne menjaju osnovu jendnachine koja je duuugo dugo vremena bila i ostala ista.
 
Jest, ali ja ne pričam o evoluciji niti o promeni čoveka, mada nije da nema veze... Ako je (a jeste) za evoluciju potrebno vremena, kako ćemo reagovati na činjenicu da za ovu promenu jednostavno - nemamo vremena?

Imam utisak da se polako približavamo onom vremenu koje smo gledali u filmovima, režiranim dvadesetak godina ranije. Ne znam da li se iko ikada zapitao možemo li mi to podneti.
 
Pa ja ne verujem u evoluciju.
Menja se samo drushtveni odnos,tehnologija...ne chovek fizichki...ko shto rekoh po meni je taj koncept evolutivnog "napretka"besmislica...bioloshki.
Mozda postoji "promena" u stanju svesti,ali i tu mislim da nije u pitanju evolucija nego degradacija.
"Razvoj"drushtva je,ma kako to paradoksalno zvuchalo,degradirao intelekt u nekom najopshtijem smislu.
 
Možda, ako bih crtala krivu, išla bi daleko prema vrhu, ali polako, čini se da u poslednjih nekoliko decenija zaista degradira um... tehnologija. Ali samo u poslednjih nekoliko decenija.
Poenta teme, slikovito - sve stvari koje želiš možeš da saznaš, i to je sposobnost, ali i dostupnost informacija, teoretski možeš da vidiš i sva mesta na svetu, SVET JE POSTAO MALI ili je oduvek bio takav, ali je nama takav odgovarao, dok nismo videli da ima i izvan njega...
Kako konačnost i bilo koje konačno saznanje može da nas ubije u pojam... kanda nismo baš pravljeni za takve stvari?
Možda postoji nesklad u moći našeg intelekta (govorim skupno) i onoga što je spreman da prihvati... a ne govorim ni o biologiji ni o sociologiji već o nama samima, našoj suštini.
 
Pa postoji u filozofiji teza da vrhunac krize svake civilizacje radja najupechatljivija njena dela.
Mi smo taj vrhunac u ovoj nahsoj odavno preshishali...zivimo na pozajmljenom vremenu.Vrhunac ove civilizacije su bila umetnichka dela u novim vidovima izrazavanja,novim medijima,ali od toga vishe nema nishta.Sve je mrtvo iscedjeno,bezidejno.Flim je mrtav,muzika je mrtva,knjizevnost je mrtva josh od kraja proshlog veka.Umetnost je mrtva.
Mislim da degradacija nije posledica dostupnosti saznanja,psiholoshkog aspekta uticaja toga na nas ili necheg takvotg nego jednostavno ustrojstvo modernog terhnoloshkog drushtva koje se zasniva na nauci a nauka opet na metodu.U sushtini metoda je da ubija kreativnost a time i nauku a samim tim i metod-shtto je opet paradoks -nema inovacije bez kreacije a kreacije bez apstrakcije a apstrakcije bez mashtovitosti.U shablonu mashtovitosti nema.Bilo je par blazih pkushaja revitalizacije kroz umetnost tipa renesansa...vracanje antichkim vrednostima ali neumoljivost tehnologije je to vremenom kompenzovala.Shablonizovan nachin mishljenja se vec suvishe ukorenio u obrazovanju i nauci,celokupnom javnom mnjenju kao model...i dok se ide u "razvoju" sa terhnichkim inovacijama koje poboljshavaju to isto tehnoloshko drushtvo,vecih problema nece biti.Isto je i u filozofiji koja se grca u podredjenosti metodu.Metafizika i jedinstvo spekulativnog sa nauchnim u njoj su odavno ubijeni a iz toga i nasha civilizacija jer se na tom jedinstvu sve zansnivalo i sve je od njega polazilo.Zato sem raznih beskorisnih dzidza-bidza tipa manja nokia ili brza kola svet ne proizvodi nishta konkretno novo i vrendno.
 
I dalje je divna, možda će čovek postati čoveku vuk.

Uzrok brzine nije samo telekomunikaciona oprema, čak ona je manje uticala na to.
Uzrok brzine je usavršavanje transportnih sredstava.To izaziva velike transporte radne snage , proizvoda i veći efekat odluka.
Ono što ti još vidiš kao brzina , je verovatno težnja za većom eksploatacijom ljudskog rada, ali na nekvalitetnom nivou.
Smanjenje cene ljudskog rada, a to se čini namerno u ovom sistemu , a samo manjim delom nenamerno i slučajno ima za posledicu povećanje potrebe za iscrpljivanjem radne snage.
Radi povećanja efekta ekonomske isplativosti.

Konkurencija je po definiciji rad pet ljudi na istoj stvari, ali ne usaglašeno već tajno , konkurentski.
Prihod od prodaje se medjutim ne umnožava pet puta, već se zna i usled neadekvatne menadžerske politike i smanjiti u odnosu na 1x.
U prevodu konkurencija minimalno snižava cenu rada čoveka oko 3x.A ne regulisane pravne obaveze i toliko usložnjavanje prava da bi odgovarao kapitalu izaziva još mnogo drugih posledica....

Sa druge strane specijalizacija rada je već zahvatila sve, iako je dobra jer smanjuje i vreme i potrebne kvalifikacije ljudi.
Tako ne možeš iz mašine zavisnosti od ostalih u procesu proizvodnje.A samim tim i suživota.

Da bi smanjio tempo života moraš prihvatiti drugačije kodekse.
Cenjenje ljudskog rada, a ne tržišni ćar.
Znači danas se mnogo stvari hvata na krivini i zato i ima mnogo situacija gde se gubi vreme nepotrebno zbog nepoverenja , dupliranja i sukoba interesa.
Srbi su izuzetno poznati po tome, da sve znaju i sve mogu , ali to odnosi vreme.

Recimo kupovanje računara.
Krenu da čitaju razne časopise, pa misle da je tamo sve tačno (ko u bibliji).
Pa onda bi da kupe cray računar , ali da ga plate kao lilihip na ulici.
Pa onda čuvene "ruke".U Srbiji retko ko će platiti ruke, uvek ide komentar idem ja gde ljudi ne naplaćuju ruke?!?
I sve to oduzme vremena i na kraju kupe ili najjevtiniji (koji traje dve godine) ili po debeloj preporuci komšije koji je isto kupio najjevtiniji u svoje vreme i još mu radi (a još nisu prošle dve godine) kupi malo skuplji.
I svi sretni.
Ali je zato oblikovao računarsku industriju tako da je dosta teže nači kvalitetne delove , favorizovao je prevarantske šeme koje idu na dinar jevtinije i na kraju radi na računaru koji se jedanput ponaša ovako , a drugi put onako.
Ili kao najsvežiji slučaj iz moje prakse, žena kuvarica kuka nema para, daj najmanju moguću cifru za kvalitetan računar, ne besan, ali sa TFT (što jeste moja preporuka) , može na dve tri rate, i čeka da dobije listing komponenti (koje naravno nisu istog izvora kao što će ih ona nabaviti , ali to je slatka caka lovaca na besplatni konsalting, svaki nec je nec, svako napajanje napajanje)
i onda kupi preko rodjaka (omiljeno opravdanje lovaca na besplatni konsalting) neki besan računar za 1200e. Toliko o nemanju para. I posle mesec dana ,zove me da pita šta može da bude , neće da joj se uključi računar, a bilo toplo računaru na 40 pa se spalio iznutra....nije sve otišlo...

Kakve to ima veze sa brzinom života?
Pa ima, kad umesto 15 minuta u redu u banci , opštini , bilo kojoj ustanovi izgubite 2,5 sata zato što radnica koja ima 45 godina ne zna šta da uradi , jer prvi put radi ili se prvi put sreće sa tom opcijom.
Ima , jer je narod pokazao da ne ceni svoje vreme (radi nekog virtuelnog ćara) , pa se stoga lako nailazi na slučaj gde firma tako i postupa sa narodom.
A onda ću i ja morati tako inače nailazim na različite uslove na tržištu , pa moram da plaćam tri radnika više nego što bi trebao ,a ako podrazumevam da će stranka sačekati 20 minuta , to nije potrebno.....

I pomeranje radnog vremena takodje utiče na ubrzanje života.Ali to je već druga priča....
 
Koliko su standardi psihičkog razvitka pomereni od nekih osamdesetih i da li vam se čini da su uopšte pomereni?
Не знам да ли је адекватно везано за тему, тачније не знам да ли си на то мислила, али ево моје једно запажање:
Наиме, познато је да клинци скоро више уопште не читају књиге. Дуго сам мислила да је разлог за то ''Пинк'' култура, наметање једног другог ситема вредности и културног шаблона...
Међутим, није само то, у питању је развој технике који условљава сасвим дургачији психички развој деце данас.
Наиме, данашња деца су од малих ногу навикла да се стално нешто дешава пред њиховим очима.. Слике се стално мењају великом брзином, пажња је стално окупирана променама тона, боје, кретањем... Они су расли уз ТВ спотове, рекламе, акционе филмове пуне брзих сцена, живих дијалога... Они су расли уз видео игрице које захтевају активну пажњу и ангажовано цело видно поље... И стога они захтевају да нешто стално активно окупира њихову пажњу... Чим се радња успори, они губе интересовања... Не зато што тако желе, него им пада концентрација која је навикла на стално побуђивање...
Не знам да ли сам добро објаснила.

Пример: зимус је ишла серија Нушићевих комедија на ТВ. Сећам се колико сам као клинка уживала у њима, колико сам се смејала.... Кренем зимус да их гледам са својом децом... И одједном, гледајући ту комедију очима своје деце, почнем да примећујем колико је статична, колико су спори дијалози, велике паузе... Заиста, после пола сата моја ћерка укључи игрицу на компу и почне да је игра, настављајући преко рамена да гледа комедију... Једноставно - комедија јој није дала довољно подстицаја да би јој држала пажњу, било јој је потребно неко живље дешавање пред очима...нешто што би је додатно ангажовало..

Исти случај је са књигама. Ја им препоручим ''Леси се враћа кући'' и ''Краљевић и просјак'', дивне књиге којима сам се одушевљавала у њиховим годинама... прву су прочитале до пола и одустале, а другу тегле већ два месеца... Једноставно, кад виде странице и странице густо куцаног текста...тешко им је да одрже пажњу... Ко је имао прилике да се упути у савремену дечију књижевност видео би да су данашње дечије књиге (не за јако малу децу, него и оне за тинејџере) писане у разним бојама, разним величинама слова, честим мењањем фонова, са шареним илустрацијама, кратке су, нема описа, све је живо и у дијалозима...као да су на граници стрипа. Такве књиге клинци гутају са лакоћом...јер им стално побуђују пажњу својом шароликошћу и динамиком...

Ето, то је највећа разлика између ''прекомпјутерске'' и компјутерске генерације...
Верујем да ће се то одразити на све области живота, људима је потребно све више динамике, живот се све више убрзава... свет се смањује... Нико више неће читати Пруста или Толстоја, изузев у неком скраћеном стрип издању.... Претпостављам да ће у скорој будућности најдужи текст бити СМС порука.

Не мислим ни да је то добро нити да је лоше, само да је другачије него што је било...
 
zivimo prebrzo jer nam je vreme uglavno prazno.
zivot je promenio ritam, mi (vecina zivucih generacija danas) se jos nismo navikli, plus sve te sarene kutije kojima nas mame oduzimaju toliko vremena dok ih ispitas kupis potrosis bacis... nasa deca/unuci se nece toliko odusevljavati i gubiti vreme na novotarije tipa mobilnih telefona, laptopova, palmova i ostalog.
oni ce se tim biti rodjeni, ko mi sa strujom i kupatilom. i trosice vreme kvalitetnije.

knjige ce se uvek citati - ko ih cita. i u mojoj genraciji vecina ljudi nije citala knjige... ja ne mislim da je trend citanja knjiga u opadanju.
 
Neće biti klasičnih knjiga i neće biti klasično čitanje. Biće sve na elekronskim medijima, ili nekim drugim još nepoznatim, i biće slušanje govornog teksta i gledanje vizuelnih predstava.
Ne možemo ni slutiti kuda i kako će se čovečanstvo razviti, ali istovremeno strepimo da će se uskoro, bar, prepoloviti, ako ne i potpuno uništiti, jer se kriva rasta razvitka čovečanstva vrtoglavo približava asimptoti.
 
Što je ova "moje srce" posebna.
Toliko u svom svetu, toliko argumentovana, pa to ti je nemoguće prevazići.

Moja istraživanja pokazuju isto kao i Hellen zapažanja.Osim instant kulture i okretanju vizuelnim nadražajima, i veštačkog utiska da su pametniji , jer im je potrebno više podražaja da bi zadovoljili svoju percepcionu naviku, mnogo se gubi i u sazrevanju i u oblikovanju.
Recimo knjiga, poseban medijum , koji omogućava da se ograniči brzina uranjanja u štivo, tkivo ideje.

Medjutim analitika, nivo znanja i obrasci obrade informacija se nisu usavršili, što je na prvi pogled začudjujuće, jer hteli to da priznamo ili ne, i nama više godi kad nam video tutorijal priča šta treba da naučimo i kad vizuelno propratimo ono što radimo , pored naših pokušaja i glasa koji nas uči.....

Medjutim genijima je ovo ipak sve bolje i bolje doba, bar što se obrazovanja tiče.
Sa druge strane im je gore jer se pozicije sve više daju onima koji to ne zaslužuju , i u evropi , ne samo kod nas.

U vezi specijalnosti zemlje, mnogo je tu čudnog.
Recimo da ne postoji magnetno polje zemlje ne bi postojao život, ma koliko čekali da se čorba aminokiselina mućka. I ako se ne održi veštački od strane ljudi magnetno polje , za nedelju dana od prestanka postojanja, zemlja postaje po uslovima kao mars.....crvena.....
 
Uzrok brzine je usavršavanje transportnih sredstava.
Pod komunikacijama sam navela i prevozna sredstva. Verovatno najvažnija stavka i početak svega...
Da bi smanjio tempo života moraš prihvatiti drugačije kodekse.
Cenjenje ljudskog rada, a ne tržišni ćar.
Ali sve to nema mnogo smisla, jer nije pitanje želje (volje) već puke potrebe... nas je danas mnogo više i biće nas još toliko u mnogo manjem vremenskom periodu, prilično je jasno da smo morali ubrzati proizvodnju, da li je ubrzanje proizvodnje onda uslovilo ubrzanje kompletnog nam života?
Ovde mislim na obrazovanje i informacije.

Hellen, da, na to sam mislila. A tvoje opažanje dođe nešto kao pozitivna konstatacija promene - dakle, ipak smo u stanju da ga pratimo, možda i prestignemo... ubrzanje.

Uopšte više nije pitanje pojedinaca i onih koji jesu ili nisu skloni satima učenja, čitanja, koncentraciji, koncentracija i sam njen pojam počinje da gubi smisao. Sve nam je ponuđeno na tacni i niko više ne želi da pamti formule koje su zakopane po bibliotekama kada ga id njih deli jedan klik... Ali, sa pozitivne strane, u stanju smo, bez opterećivanja podacima koji imaju svoje baze van naših umova, da pamtimo metode, razlikujemo suštinu različitih postavki i, uopšte, primenimo svoje znanje kroz širinu, ne detaljnost.

Ono što smatram negativnim, u svemu ovome, jeste sama ta brzina koja je čoveka dovela pred neku vrstu kraja puta - ne da nema šta dalje, ima, samo (Froz, post 6) niko nije siguran šta je to dalje i gde da traži, i teško je naći dalje, a da nas to zadovolji... sa ovim stepenom gladi za znanjem ili, bolje rečeno, IZAZOVIMA... Jer, izazovi (i inspiracija) su ono što, očito, gubimo, kroz sve ovo.
 
Ne verujem da su ranije ljudi imali tako jak osećaj skučenosti sveta u kome žive i nedostatka želje da upoznaju novo (pošto su videli fotografije...), ne verujem da su ovako (uslovno rečeno) rano ostali bez ideja.
 
Оно што мене некако сентиментално забрињава је то што су, рецимо, генерације стотинама година уживале читајући Илијаду, или Сервантеса, или Толстоја...чинило се да ће тако бити заувек...а већ долазимо у ситуацију када ће људи бити упознати са тим именима, са називима дела, са њиховом основном фабулом...али ускраћени за све оне друге ствари и вредности које пружа читање тих дела....
Нешто што је трајало стотинама (па и и хиљадама) година, сада ће нагло престати, то јест преобразити се у нешто друго!
 
Е, јбг, ја сам ти нека врста Сидарте...и не могу баш да замислим како изгледа живот ван зидина... :-?
Додуше, форум ми помало отвара очи... :roll:
 
Pa nije tema ali shta je to sushtiski kvalitetno plasirano u kulturi u zadnjih 20-ak godina?
Nishta...ili skoro nishta,mozda postoji par izuzetaka koji potvrdjuju pravilo.
Samo whanabee pretenciozna nazov-umetnost i licemerje politichke korektnosti uz tresh literaturu i bljutave mekdonalds-blokbastere.U svim formama izrazavanja.
Kao muzichke odrednice imash npr.50-te,60-te,70-te,80-te...i...kraj....mozda josh rep kao neshto "novo"(necu da ulazim u kvalitet ali hej,jeste novo)moze da se pdvede pod 90-te.Da li su 2000.-te pruzile neshto novo,autentichno kao pravac ideju koncept?Danashnja kultura je reciklaza recikliranog i prilichno isprazna.
 
Ekonomske zakonitosti su iznedrile jednachinu u kojoj kvalitet ne igra ulogu u konvertibilnosti umetnichkog dela-vishe nije vazno,chak ni pozeljno da postoji kvalitet jer on ne prodaje nego marketing.I za gov.no je danas putem propagande moguce ubediti mase da se njiem mazu.Kvalitet je izgubio na vaznosti i uticaju...josh ga ima ali sve manje i manje.
 
Nije tacno. U svim umetnostima, u knjizevnosti, ima ljudi koji rade odlicne stvari. Planeta je velika, i mejnstrim je najglasniji, naravno, ali to ne znaci da je i jedini.
Lako je sad mudrovati o nekim pravcima iz sedamdesetih, npr., kad je sve to proslost pa je lako praviti katalog i nadenuti ime celom razdoblju...
Ima dobre umetnosti.I uvek ce je biti.
A sto se tice novog, ko je bese rekao "What's so new about the new?"
 
Nismo se razumeli...svako doba je imao svoju vrhunsku umetnost-najbolje od najboljeg u svim oblicima-muzika,knjizevnost od relativno skoro pa i film.
Ta vrhunska umetnost je na najkvalitetniji moguci nachin,unikatno i jedinstveno oslikavala duh vremena u kome je nastala-tako je npr.sa knjizevnim klasicima 19.v.
Ja to u sadashjem dobu,izvini ali ne vidim.Samo bavljenje trivijalnostima bez osvrta na zivot i vreme,ono se i ne prepoznaje.Bez postavljanjaj esencijalnih pitanja.Shuplji populizam koji zeli da bude vishe.
I je l to mozda reko Vorhol?
Ne slazem se sa tom izjavom jer je novo uvek neshto drugachije i ako je kvalitetno to je vrhunska umetnost.
Meni to vishe zvuchi kao opravdanje za bezidejnost.Missim mozesh da obojsh konzervu u plavo i to nazovesh "konceptualnom umetnoshcu" ili kako vetj ali meni je to i dalje samo obojena konzerva.
 

Back
Top