Janjevci

Srednji vijek
Srbi naseljavaju ravnicu od 6. stoljeća. Na Kosovu 1072. godine obnavljaju nekadašnje Bugarsko Carstvo. Trajno osvajaju ovo područje od Bizantinaca u 11. i 12. stoljeću. Ono postaje središte srpske monarhije i pravoslavlja u 13. stoljeću i ostaje sve do Kosovske bitke 1389. godine i pada pod tursku vlast u 15. stoljeću. U 14. stoljeću došli su trgovci iz Dubrovačke Republike i dobili velike povlastice od srpskih vladara (današnji hrvatski Janjevci).


Turska vlast
Kosovo kao sandžak postoji od 1455. godine kao sastavni dio Rumelije, a 1878. reformirano je u vilajet. Za vrijeme turske vlasti kršćansko stanovništvo biva islamizirano, iseljava i općenito biva zamijenjeno muslimanskim Albancima, Turcima, ali i drugim narodima muslimanske vjere.
Od 1910. do 1912. traje albanski narodni ustanak protiv turske vlasti na Kosovu.
1912.-1913. u Balkanskim ratovima Srbija osvaja Kosovo, a Crna Gora Metohiju (veći, zapadni dio), u čijim sastavima ostaju do 1918., a djelomično i u kasnijim državnim oblicima.Na Kosovu već stoljećima žive Hrvati Janjevci. To su stanovnici mjesta Janjeva i okolnih naselja, u blizini Prištine, kao i sela oko Letnice u blizini Vitine (Papare, Vrmez, Vrnavo Kolo).

Janjevci su jedna od dvije katoličke zajednice na Kosovu. Uglavnom potječu od hrvatskih trgovaca iz Dubrovačke Republike i dubrovačkih zajednica u Srednjoj Bosni, koji su se naselili u kosovskim naseljima tijekom 14. stoljeća.

Prvi pisani spomen o Janjevcima je tekst pape Benedikta XII. iz 1303., koji je naveo Janjevo kao sjedište katoličke župe Sveti Nikola.

Od 1991., zbog etničkih nemira i rata na Kosovu, Janjevci su se iseljavali s Kosova, i to uglavnom u Hrvatsku.

Prije 1991. na Kosovu je bilo 8.062 Janjevaca. 1998. ih je ostalo oko 1.300. Nakon rata na Kosovu, u samom je Janjevu ostalo samo oko 350 Janjevaca, a ostali su uglavnom otišli u Hrvatsku.

Janjevci su regionalna hrvatska manjina na Kosovu. Ime su dobili po gradu Janjevu u blizini Prištine, gdje danas većina njih na Kosovu i živi.

Potječu od trgovaca i rudara iz Dubrovnika i obližnje Bosne i Hercegovine, koji su se tokom 14. stoljeća naselili na Kosovu. Katoličku vjeru i hrvatski identitet su uspjeli zadržati kroz stoljeća.

Prvo pismeno spominjanje je godine 1303. od strane pape Benedikta XII., koji Janjevo spominje kao centar katoličke župe Svetog Nikole.

Od 1991. nadalje, ponajprije zbog povišenog pritiska Albanaca, a zatim od 1998. zbog nemira na Kosovu je većina njih iselila, ponajviše u Hrvatsku. U Hrvatskoj su im uglavnom dodjeljivana od Srba napuštena i danas prazna područja.

Godine 1948. bilo je 5.290 Hrvata ( 0.7 % stanovništva Kosova ), prema službenom popisu tadašnje Jugoslavije. 1971. bio je 8.264 a 1981. 8.718 Hrvata na Kosovu (0.6% stanovništva), a 1991. 8.062 (0.4% ukupnog stanovništva), dok ih je 1998. bilo još samo 1.800. Danas ih u Janjevu ima otprilike 350.

Trenutna stanje je takovo, da se na Kosovu osjećaju neugodno i ugroženo. Hrvatska u suradnji s katoličkom crkvom razmišlja o mogućnosti cjelovitog preseljenja u Dubrovnik i Zagreb. Da albanci nisu prešli na radikalni islam danas bi naši Hrvati ostali na Kosovu.

Nisu to Hrvati..to su stari Dubrovcani.

minos:

Nisu to Hrvati..to su stari Dubrovcani.

Kliknite za proširenje...

А стари Дубровчани су Срби. Јадранска обала источно од реке Цетине насељена је Србима. То каже Порфирогенит.

Pa da,dubrovcani su nastali iz dve komponente-Romana i okolnih Slovena.

Moram da podignem ovu temu nakon praktično 8 godina

Zanima me, koliko je star podatak da su Janjevci Hrvati? Odnosno, kada se oni u istorijskim dokumentima spominju prvi put denotativno kao Hrvati?

Da li je to ovo?

morao sam se sltako na ovo nasmejati

andeli apokalipse:

Janjevci su jedna od dvije katoličke zajednice na Kosovu. Uglavnom potječu od hrvatskih trgovaca iz Dubrovačke Republike i dubrovačkih zajednica u Srednjoj Bosni, koji su se naselili u kosovskim naseljima tijekom 14. stoljeća.

Prvi pisani spomen o Janjevcima je tekst pape Benedikta XII. iz 1303., koji je naveo Janjevo kao sjedište katoličke župe Sveti Nikola.

Od 1991., zbog etničkih nemira i rata na Kosovu, Janjevci su se iseljavali s Kosova, i to uglavnom u Hrvatsku.

Prije 1991. na Kosovu je bilo 8.062 Janjevaca. 1998. ih je ostalo oko 1.300. Nakon rata na Kosovu, u samom je Janjevu ostalo samo oko 350 Janjevaca, a ostali su uglavnom otišli u Hrvatsku.

Janjevci su regionalna hrvatska manjina na Kosovu. Ime su dobili po gradu Janjevu u blizini Prištine, gdje danas većina njih na Kosovu i živi.

Potječu od trgovaca i rudara iz Dubrovnika i obližnje Bosne i Hercegovine, koji su se tokom 14. stoljeća naselili na Kosovu. Katoličku vjeru i hrvatski identitet su uspjeli zadržati kroz stoljeća.

Kliknite za proširenje...

idi se drugode drogirati. ne razlikujes katolika i hrvata.

ili, izvoli pokazati identitet janjevaca kao hrvata u 14, 15 ,16, 17,18 ...stolecu.

snouden:

idi se drugode drogirati. ne razlikujes katolika i hrvata.
.

Kliknite za proširenje...

Pođoh da tražim ovu knjigu da pročitam od fra Ive Jukića i naiđem na ovaj njegov citat

Dva sata idosmo preko ove planine, razumije se sa strahom, koja je sva ravna, a sva nakićena s prevelikim dubovima bukovinom i brezovinom, ispod koji silne svinje žirom goje se; i prešavši Krnjin, spustimo se do podne u ravnine, doline i bregove fočanske. Ovdje spazih Hrvaćane, ljude po imenu i izgovoru od šokaca različite. Zapitam kiridžiju: - Kakvi su to Hrvaćani?

- Bježi, ne pitaj – veli on – to su ljudi izvraćeni, koji se ne boje ni Turčina ni fratra, pod puškom po vasdan radi, a rijedko će je i po noći iza pasa izvaditi! prije 15 godina malo se koja kuca šokačka ovdje nalazila, pak evo se gori doseli Hrvaćanin, i to sve ispod ljubuške i vrgovačke krajine. A to sam i sam iz njiovog odijela i govora poznao: je, bija, vidija, naresto, mjesto: jest, bio, vidio, narastao; a odijelo njiovo i kod ženska i kod muška sukneno je sve. Hrvaćanin usred ljeta nosi čakšire suknene bez gaća prteni, koparan (gunj) sukneni bez košulje; a ženska: bječve do koljena izvezene svakojakim pletivom, i dugu haljinu, koju sapne bez košulje; no mnogi su počeli već s prtenilom odijevati se, prvo što lan ovuda dobro raste, a drugo što im se šokci rugaju. Ručavši u Foči nastavimo put preko sela i njiva, te isti dan dođemo u selo Zelenike, u kom kao i u Foči ima župnička (parohijalna) kuća, gdi prenoćivši uputimo se niza savske ravnine, i prije podne stignemo u selo Koraće kraj Save. Od Foče do Save su njive žitne, sjenokosi, i čitavi lugovi vinjagom prekriveni koje putnika na negdašnja blaženija vremena opominju, kad su ne samo šljivici (kao što su sad preobilati) nego i vinogradi cvali.

Kliknite za proširenje...

Kor:

- Bježi, ne pitaj – veli on – to su ljudi izvraćeni, koji se ne boje ni Turčina ni fratra, pod puškom po vasdan radi, a rijedko će je i po noći iza pasa izvaditi! prije 15 godina malo se koja kuca šokačka ovdje nalazila, pak evo se gori doseli Hrvaćanin, i to sve ispod ljubuške i vrgovačke krajine. A to sam i sam iz njiovog odijela i govora poznao: je, bija, vidija, naresto, mjesto: jest, bio, vidio, narastao; a odijelo njiovo i kod ženska i kod muška sukneno je sve. Hrvaćanin usred ljeta nosi čakšire suknene bez gaća prteni, koparan (gunj) sukneni bez košulje; a ženska: bječve do koljena izvezene svakojakim pletivom, i dugu haljinu, koju sapne bez košulje; no mnogi su počeli već s prtenilom odijevati se, prvo što lan ovuda dobro raste, a drugo što im se šokci rugaju.

Kliknite za proširenje...

dirljiv opis stanovništva koje je izbeglo s teritorije ondašnje hrvatske. gladi i kuge bejahu najčešćim razlogom iseljavanja iz dalmatinskog krša. evo jednog zapisa kaludjera manastira dragović koji su bili primorani čak iz plodne doline cetine godine 1587 pobeći do daleke panonije:

“ В Далмацији бист тагда при реченом нашем монастиру Драговиче глад крепка, да опште не хотели би, нужда нам бист изити в сију земљу глада ради прекормити се ”.

Kor:

Moram da podignem ovu temu nakon praktično 8 godina

Zanima me, koliko je star podatak da su Janjevci Hrvati? Odnosno, kada se oni u istorijskim dokumentima spominju prvi put denotativno kao Hrvati?

Kliknite za proširenje...

Ja sam ih kroz trgovinu upoznao ovde u kini,to su vrlo jaki trgovci,i da znas,osecaju se hrvatima,mnogo sam ih upoznao zaista,bar 15-tak,sa nekima i saradjujem,sacuvali su kroz vekove svoju svest ko su i sta su,znaci sve ti jasno,osecaju se hrvatima,srbe zovu vi...iako su iz srbije
Interesantno je,da neretko,neki imaju siptarski akcenat dok govore hrvatski,ko nasi srbi sa kosova,ali ne svi,ovi mladi,koji su rodjeni u Hr,ne...
Tip trgovine koji rade,je plemenski,zatvoreni su kao drustvo u odnosu na lokalne Hrvate,i rekao bih,da su im i oni, vi...redom su prebogati,drze se ko pleme,saradjuju tesno medju sobom...bukvalno nesto kao jevreji u vreme geta,neznam kako bih ti drugo objasnio

ljuta_mamba:

Ja sam ih kroz trgovinu upoznao ovde u kini,to su vrlo jaki trgovci,i da znas,osecaju se hrvatima,mnogo sam ih upoznao zaista,bar 15-tak,sa nekima i saradjujem,sacuvali su kroz vekove svoju svest ko su i sta su,znaci sve ti jasno,osecaju se hrvatima,srbe zovu vi...iako su iz srbije
Interesantno je,da neretko,neki imaju siptarski akcenat dok govore hrvatski,ko nasi srbi sa kosova,ali ne svi,ovi mladi,koji su rodjeni u Hr,ne...
Tip trgovine koji rade,je plemenski,zatvoreni su kao drustvo u odnosu na lokalne Hrvate,i rekao bih,da su im i oni, vi...redom su prebogati,drze se ko pleme,saradjuju tesno medju sobom...bukvalno nesto kao jevreji u vreme geta,neznam kako bih ti drugo objasnio

Kliknite za proširenje...

Upoznat s Janjevcima iz Zagreba,dosta tocan opis..

konzervativni,izrazito obiteljski orjentirani,gorljivi katolici i Hrvati,"getoizirani" na Dubravu narocito na konjscinsku ulicu u Zagrebu,mikrokozmos za sebe.To je naravno generalizacija..

evo i neki poduzi clanak iz jutarnjeg lista iz 2007,skracen.

otovo pola stoljeća trgovci iz Konjščinske ulice u zagrebačkoj Dubravi bili su simbol snalažljivosti i dobre zarade. U nadmudrivanju s bivšim komunističkim i kasnije demokratskim vlastima, a posebno u igranju mačke i miša s raznim inspekcijama - nije im bilo ravnih.

Velebne kuće i impresivne ergele BMW-a, Mercedesa i Porschea svjedočile su koliko su dobri u tome čime se bave. Novca je u Konjščinskoj tada bilo kao u trezoru Narodne banke, a lokalni svećenici od milodara su zarađivali više nego nogometaši Dinama.

Ulica, kako je oni sami pojednostavljeno nazivaju, bila je puna ljudi. Roba se valjala, uvaljivala, gurala. Bitno je bilo samo "da se vrti". I vrtilo se.

No početkom novog milenija u grad su došli ljudi čijim trgovačkim ekshibicijama, a često i švercerskoj domišljatosti, teško da je itko od ovih ljudi mogao doskočiti. Na zagrebačkoj Kajzerici otvoren je prvi kineski dućan. Vrlo brzo još jedan. Ubrzo ih je bilo dvadesetak, a nedavno su Kinezi na Jankomiru dobili i svoj prvi shopping centar. Bez obzira što se u njima prodaje roba najlošije kvalitete, koja često ne traje niti onoliko dana za koliko je kuna kupljena, hrvatski preprodavači, vlasnici butika i štandova u velikom su broju okrenuli leđa legendarnoj Ulici.

Teško da je prije itko od trgovaca iz Konjščinske shvaćao pojam globalizacije. Kina je oduvijek bila mjesto najjeftinije proizvodnje. Znaju to poduzetnici iz Konjščinske jer već godinama i sami tamo nabavljaju robu. I ne bi to bio problem da se odjednom Kinezi nisu pojavili i u njihovu dvorištu i odlučili uzeti sve. Proizvodnju su zadržali, ali su sada počeli i prodavati. Na to Konjščinska ipak nije bila spremna.

Možda tu globalizaciju trgovci iz Ulice još ne shvaćaju u cijelosti, no činjenica je da se to što ih je tako žestoko opalilo po glavi zove upravo tako. Da recesija kada je riječ o poslu ne znači da je pritom nastradao i duh, potvrdio nam je jedan prodavač kojega smo na ulici upitali kako mu ide posao te što misli o Kinezima. Je li i njega globalizacija opalila po glavi?

- Znate kako mi je? Ma da mi sada i sam Bruce Lee osobno dođe u dućan, bilo bi po glavi. Njegovoj! - jednostavno je objasnio.  

Šala ili ne, činjenica je da su Kinezi Konjščinskoj oteli veliki dio posla. Nitko to ne izgovara na glas, ali Ulica je iz dana u dan sve praznija. Ljudi, naravno, i dalje rade, prodaje se i živi, no priznat će sami: "Nikada se nije radilo poštenije nego sada i baš nikada se nije teže živjelo".

- Kada netko dolazi u Ulicu i od prve pronađe mjesto za parking, e to vam je najbolji znak da tu nešto ne štima - odmah po dolasku u Konjščinsku objasnio nam je Petar Đurić, vlasnik najpoznatijeg tamošnjeg restorana, u šali prozvanog "Kod kučke".

Na žalost svih onih koji tamo trguju, parkiralište smo zaista odmah pronašli. Slika tek ponekog kupca kako hoda ulicom daleko je od vremena kada se kroz nju nije moglo proći od silnih kombija i kamiona. Još se pamti vrijeme kada je 1990. obitelj Gucić doslovno ispraznila sva skladišta tehničke robe u zapadnoj Europi, a redovi Hrvata s čvrstim 1:7 Markovićevim markama u džepu satima u redu čekali da jednako učini i s Gucićevim lagerima. Već i sam  pogled na dućane koji danas prodaju bižuteriju, kožnu galanteriju, obuću ili tekstil prolaznike podsjeća da se u Konjščinskoj još moguće jeftino i dobro obući, ne izaziva ništa drugo do sjete.

Pa iako poluprazna, kakva je danas, i lišena ovakvih prizora postaje nezanimljiva za pisanje tekstova o nekakvoj trgovini, kao što je to oduvijek bio slučaj, o Konjščinskoj se još ima što reći. Približavanje brojki od 50 godina od kako su se tamo počeli doseljavati prvi Hrvati s Kosova, Janjevci, gotovo da i obvezuje na to.

Bez obzira na to što mislili o Konjščinskoj ili o njezinim stanovnicima, gotovo da nema Zagrepčana čija noga barem jednom nije stala u Ulicu. Prošli su kroz nju razni političari, sportaši, zvijezde pravog ili lažnog sjaja. Koliko je samo bilo onih koji su kočopereći se u svojim novim Boss ili D&G majicama po gradskoj špici zaboravljali spomenuti da je šoping obavljen "tamo u Dubravi".

Bez obzira na to što su ih najčešće željeli zatajiti ili se od njih javno ograditi, Janjevci su ih uvijek dočekivali raširenih ruku. Uostalom, kao i nas novinare unatoč činjenici da smo i sami prečesto kumovali predrasudama koje većina ima o njima. Kada su Franji Tuđmanu 1990. trebali pomoć i podrška, također ih je pronašao baš tamo.

Dubrava je bila njegova izborna jedinica, a legendarna proslava pobjede u čiju su se čast pekli volovi kasnije se spominjala gotovo jednako često kao i sami izbori. No poput bivših kupaca, i nezahvalni političari Konjščinskoj su u pravilu vrlo brzo okretali leđa.

Dobar primjer za to je molba Janjevaca Tuđmanu da ispuni svoje obećanje i pomogne im u preseljenju preostalih nekoliko tisuća njihovih rođaka s Kosova u Hrvatsku.

Treba li uopće reći da navedeno obećanje nikada nije ispunjeno pa su se ti ljudi domovine dokopali tek deset godina kasnije kada su samo s vrećicama u rukama morali bježati pred Miloševićevom vojskom koja je pregazila Kosovo. Siromaštvo s kojim su se Janjevci, nekada bogati trgovci i obrtnici, najednom bili  suočili na taj način možda najbolje dočarava podatak da se naselje u Dubravi gdje žive  posprdno zove Palestina.

U istoj bi kategoriji trebala biti i činjenica na koju su nam skrenuli pozornost da vlast i više nego očito zatvara oči pred evidentnim ilegalnim useljavanjem Kineza u Hrvatsku, a to se  ovih ljudi i te kako tiče. Zbog svega toga društvo u Đurićevu restoranu, u koji unatoč možda i najboljem roštilju u gradu rijetko zalaze ljudi koji nisu iz Dubrave, poželjelo nam je razbiti još jednu od predrasuda koje Zagrepčani imaju o njima.

- Kada se govori o nama ljudi, obično smatraju da smo svi mi nekakvi bogataši i tajkuni. Možda bismo mi i voljeli da je tako, ali to, jednostavno, nije istina. U gradu se vide samo oni koji dolaze u skupim autima, a većina naših ljudi od 12 tisuća koliko nas ima u Zagrebu živi ispod egzistencijalnog minimuma. Većina ljudi koji rade u Konjščinskoj dnevno i po više od deset sati za to dobiva plaću od četiri tisuće kuna. Brojne obitelji s petero, šestero djece žive u podstanarskim sobama, nemaju nikakve, a ne skupe aute. Konjščinska je stoga samo lice koje se vidi, a o Janjevcima na Kosovu, onima u Kistanju ili pak o ljudima koji žive u toj Palestini ne govori se gotovo nikada - naglasio je predsjednik Hrvatskog društva Janjevo Pavao Palić.

I zaista, percepcija javnosti o njima temeljena na privatizacijskim eskapadama obitelji Gucić ili pak na stupcima crnih kronika u kojima ponekad završi i netko od ljudi iz Konjščinske i te kako je zakinuta bez ovog dijela priče. Niti su svi Janjevci bogati, niti svi oni imaju dara za trgovinu. Naravno, Konjščinska je interesantna jer je drugačija i prilično zatvorena. Ona intrigira i jer je tajnovita. Hoće li unatoč tome preživjeti ono što njezini stanovnici u šali nazivaju "žuta groznica"?

ljuta_mamba:

Ja sam ih kroz trgovinu upoznao ovde u kini,to su vrlo jaki trgovci,i da znas,osecaju se hrvatima,mnogo sam ih upoznao zaista,bar 15-tak,sa nekima i saradjujem,sacuvali su kroz vekove svoju svest ko su i sta su,znaci sve ti jasno,osecaju se hrvatima,srbe zovu vi...iako su iz srbije
Interesantno je,da neretko,neki imaju siptarski akcenat dok govore hrvatski,ko nasi srbi sa kosova,ali ne svi,ovi mladi,koji su rodjeni u Hr,ne...
Tip trgovine koji rade,je plemenski,zatvoreni su kao drustvo u odnosu na lokalne Hrvate,i rekao bih,da su im i oni, vi...redom su prebogati,drze se ko pleme,saradjuju tesno medju sobom...bukvalno nesto kao jevreji u vreme geta,neznam kako bih ti drugo objasnio

Kliknite za proširenje...

Nije sporno da se osecaju Hrvatima. Cak nije sporno da u tome mogu prednjaciti i ispred zapadnih Hercegovaca
Ja ih nisam sretao ali pre nekoliko godina sam sa jednim mojim dosta dobrim drugom iz Hrvatske u razgovoru pomenuli Janjevce. On je reagovao sa velikom kolicinom negativnih emocija i rece da je u prvi mah kada ih je video pomislio da se radi o ciganima

Mene tu zanima od kada se zna za ime hrvatsko u Janjevaca?

U gornjem postu sam kopirao Jukicev tekst na koji sam naisao sasvim slucajno, Iz njega se moze primetiti da je u ta vremena sredine XIX veka postojala razlika izmedju Sokaca i Hrvacana. Sokci, katolici i Hrvacani prave medjusobnu razliku. Ako se to desava u Bosni nedugo pre Jukicevog svedocenja o Janjevcima (skenirana slika), onda je dosta cudno da ljudi katolici u Bosni nemaju hrvatski identitet, dok ga Janjevci u tim vremenima imaju.

Pretpostavljam da je stranica skenirana iz knjige Putovanja od Sarajeva do Carigrada, putopisi, pa bih bio zahvalan ako bi neko dao link na istu.

Kroasanije:

otovo pola stoljeća trgovci iz Konjščinske ulice u zagrebačkoj Dubravi bili su simbol snalažljivosti i dobre zarade. U nadmudrivanju s bivšim komunističkim i kasnije demokratskim vlastima, a posebno u igranju mačke i miša s raznim inspekcijama - nije im bilo ravnih.

Kliknite za proširenje...

To je taj jedan poseban spoj stare trgovacke tradicije sa trgovackom kulturom Orijenta i poslovnim manguparijama svojstvenim za jug Srbije (i Bugarske, Makedonije, Grcke).

Dobar primjer za to je molba Janjevaca Tuđmanu da ispuni svoje obećanje i pomogne im u preseljenju preostalih nekoliko tisuća njihovih rođaka s Kosova u Hrvatsku.

Treba li uopće reći da navedeno obećanje nikada nije ispunjeno pa su se ti ljudi domovine dokopali tek deset godina kasnije kada su samo s vrećicama u rukama morali bježati pred Miloševićevom vojskom koja je pregazila Kosovo.

Kliknite za proširenje...

Hmmmm.... klasicni primer hrvatske (posle)ratne propagande. Nisam znao da je Milosevic bio gensek NATO, pa da su otuda bezali zbog njegovih aktivnosti
Sa Kosova su tada bezali i Srbi, pa i Albanci, pa onda nije cudo ni za Janjevce. Ovaj prvi talas svakako nije otisao zbog neke prisile nad njima nego zbog siromastva. Dok su brojni Hrvati isli za Nemacku, Janjevci se uhlebili u Zagrebu Drugi talas je logicna posledica rata.

Janjevci su bili uglavnom lojalni državi Srbiji i sami su stradali od Šiptara...

Kor:

To je taj jedan poseban spoj stare trgovacke tradicije sa trgovackom kulturom Orijenta i poslovnim manguparijama svojstvenim za jug Srbije (i Bugarske, Makedonije, Grcke).




Hmmmm.... klasicni primer hrvatske (posle)ratne propagande. Nisam znao da je Milosevic bio gensek NATO, pa da su otuda bezali zbog njegovih aktivnosti
Sa Kosova su tada bezali i Srbi, pa i Albanci, pa onda nije cudo ni za Janjevce. Ovaj prvi talas svakako nije otisao zbog neke prisile nad njima nego zbog siromastva. Dok su brojni Hrvati isli za Nemacku, Janjevci se uhlebili u Zagrebu Drugi talas je logicna posledica rata.

Kliknite za proširenje...

Taj dio batali,nisam ni citao clanak do kraja,akcent je na Janjevcima i njihovom nacinu zivota danas,necemo u politiku..

Inace,konjscinska ulica je uistinu posebna ulica u Zagrebu,davno sam bio,cuo sam da vise nije tako,kao djeca smo kupovali petarde i rakete tamo,ponuda je bila nevjerojatna a prodavaci su bili ljudi sa otvorenim bunkerima automobila i bakice koje "kobajagi" prodaju kestene a ispod standa drze arsenal dovoljan za manji rat

Je li koji Janjevac testirao Y hromozom?

svarozic:

Janjevci su bili uglavnom lojalni državi Srbiji i sami su stradali od Šiptara...

Kliknite za proširenje...

Upravo tako. Mozda im je za vreme nesrecnih 90-ih neko od ostrascenih Srba pretio ali da je drzava Srbija ista radila protiv njih, to je daleko od razuma.

Kroasanije:

Taj dio batali,nisam ni citao clanak do kraja,akcent je na Janjevcima i njihovom nacinu zivota danas,necemo u politiku..

Kliknite za proširenje...

Samo sam primetio taj sablon koji se dosta cesto javlja u hrvatskom tisku kada se govori o Srbima. Koristi se svaka pa i najmanja prilika da se Srbi ocrne i prikazu kao nekakav ljudski otpad.

Inace,konjscinska ulica je uistinu posebna ulica u Zagrebu,davno sam bio,cuo sam da vise nije tako,kao djeca smo kupovali petarde i rakete tamo,ponuda je bila nevjerojatna a prodavaci su bili ljudi sa otvorenim bunkerima automobila i bakice koje "kobajagi" prodaju kestene a ispod standa drze arsenal dovoljan za manji rat

Kliknite za proširenje...

auuuu... onda su Janjevci bili mnogo omiljeni medju decom )))

svarozic:

Je li koji Janjevac testirao Y hromozom?

Kliknite za proširenje...

iz meni poznatih podataka, nije

са истоимене теме

Srebrena:

Barski nadbiskup Marin Bizzi, u izvještaju o stanju katolika u Turskoj, navodi da je 1610. u Janjevu bilo 120 kuća "Latina," 200 kuća "šizmatika" i 180 kuća "Turaka." Katolici imaju jednu crkvu, dok se iz tog vremena bilježi da su pravoslavni, na koje Bizzi misli pod "šizmatici," imali dvije crkve. Džamija u mjestu je vjerojatno sagrađena nekih pola stoljeća prije ovog izvještaja.

Na prvom popisu stanovništva Kraljevine SHS 1921., u Janjevu je stanovalo 2.597 osoba. 22 su bile pravoslavne vjere, 1.784 osobe su bile katoličke vjere, a 791 muslimanske.



Hrvat ka�e da zemljake sa Kosova ne ose�a kao svoje zato �to su, �ive�i dugo sa Albancima, potpuno preuzeli njihov mentalitet. Na insistiranje da ka�e �ta to zna�i, navodi da su zatvoreni, da komuniciraju uglavnom me�u sobom, a ima i neke primedbe koje se ti�u kulturnih i drugih navika. "Uostalom, zar ne �ujete kakvim jezikom govore", ispaljuje poslednji adut.

... biv�a stanovnica Janjeva koja : "Vratila bih se u Janjevo, svake no�i sanjam svoju ku�u. Ovde sam usamljena, ali kako da se vratim kad sam zbog �iptara i oti�la", ka�e ta �ena na iskvarenom srpskom jeziku, za�injenom kosovskim akcentom

Kliknite za proširenje...

Ali opet nedostaje informacija o prvom pominjanju Janjevaca kao Hrvata.

Ne verujem da se to desilo pre 19. veka.

Napr. cuveni patrijarh Pajsije Janjevac, rodjen je u istom JAnjevu oko 1542, kao sin popa Dimitrija. ..znaci normalno je starosedela;ko stanovnisto bilo pravoslavno.
Kad su pristigli Srbi katolici kao gajstarbajteri u Janjevo ??? , sigurno nisu pobili pravoslavno stanovnistvo.A I pravoslavni starosedeoci nisu vrsili pritisak na njih da promene veru. Cak su I pod Turcima odrzali katolicku veru, tako ispada.
Ako nije tako, kako je bilo?

Ни сам не знам како је било, баш сам зато поставио то питање овде )))))
Некако ми глупо звучи да се Јањевци почну називати Хрватима пре западних Херцеговаца. Још занимљивије, по Јукићу, говоре босански и себе Хрвати називају. Некако ми врло тешко иде у главу да у та времена неко може да сачува дијалект подручја са кога је дошао пуних 500 година. Тим више што знамо да у ХХ веку није било тако.

@Kor

Nisu se mozda osecali Hrvatima,ali su znali da se katolici,Dubrovcani i da su blizi Zagrebu nego Beogradu,cak i u vreme SFRJ,sam put migracije,sa juga Srbije ka Zagrebu mesto,logicki Beogradu,jer su debelo generacijama u Srbiji,govori sve

@Kroasanije

Kada su dosli u Hrvatsku,pogotovo period pocetka slobodne trgovine,90-tih i dalje,napravili su pravi dar mar,jer Hrvati,nisu narod trgovine,nemaju tu "kulturu" sverca,trgovine,prodaje u ducanima na nacin kako su to ovi radili.....tu su lako preoteli trziste
sad cu ti objasniti,kako su se donekle izborili sa Kinezima....ovi su na celom balkanu,u svim Ex-Yu zamljama gde su bili,radili prljavo po istom principu,imali su na neki volseban nacin,totalno odresene ruke ka carinama zemalja domacina,bilo u Zidu,bilo u Bloku 70 ili Arizoni,uvek su imali "najbolje" cene...tek se sada,na kraju,saznalo,da su to bili medjudrzavni dogovori,da se njihovim trgovcima ne pregledaju fakture,ne trkeljisu kontejneri i tek negde 2012/2013 krece "obracun" na Balkanu sa njima...isuvise kasno,oni su lovu uzeli i sada i sami idu
No,kako su Janjevci igrali kontru u Hr....koristeci taj svoj sistem bratstva,zemljaka i sl,veliki broj tih ljudi nisu bogatasi,vec kako je pnaj Pavic rekao u onom textu,normalni ljudi,ovi uvoznici,tipa Josip ili Ambro,da ih ne nabrajam,uvezi kontejner dva robe.....konkretno igracaka i suvenira za leto,koji u kini kostaju 0.5-0,7 usd ili 1-2 usd nebitno,a Nemcima i Italijanima se prodaje za 7-10 E zavisi koji je ko narod i koliko je koji kupac nonsalantan,nekom se moze zakucati taj artikal od 2 i za 20...no.sta je trik
Uvoznik,okupi svojih par zemljaka,10 recimo,rodjaka i njihovih prijatelja,koji u ovom sada perioudu,ili nemaju posla ili su slabo placeni,a zele neku bolju zaradu,onda im u Junu da robu na "ler" bez para i kaze,donecete lovu u Oktobru,kad prodje sezona,moje je po artiklu toliko,a preko je vase..onda oni,odu od Rijeke do Dubrovnika,svaki na svoju poziciju i rade....lovu zaista donesu,tu sale nema,trgovac ima svoj sistem maloprodaje a i ovima je vajda
Tu je prednost nad Kinezima,koji ne mogu da se mrdnu iz kineskog zida,a kada im dodju kupci,nemogu im dati toliki pocek,uglavnom se kod njih svud u svetu gde su,radi kes sistem,solarno placanje,tj lovu na sunce,u vreme ove krize,mnogi ti trgovci koji drze standove na moru,nisu bili u situaciji da ulete sa kesom toliko,te su ih Janjevci pocistili,samim tim i Kineze konacno,mada da budemo iskreni,Kinezi su satrli ekonomije svih ex-Yu republika sem Slovenije,jer ih tamo nije bilo

Mamba brate de i mene ubaci u taj neki biznis sa Kinom... dobar sam i ja za to i imam višegodišnje iskustvo šverca preko grane...

Srebrena:

Ne verujem da se to desilo pre 19. veka.

Napr. cuveni patrijarh Pajsije Janjevac, rodjen je u istom JAnjevu oko 1542, kao sin popa Dimitrija. ..znaci normalno je starosedela;ko stanovnisto bilo pravoslavno.
Kad su pristigli Srbi katolici kao gajstarbajteri u Janjevo ??? , sigurno nisu pobili pravoslavno stanovnistvo.A I pravoslavni starosedeoci nisu vrsili pritisak na njih da promene veru. Cak su I pod Turcima odrzali katolicku veru, tako ispada.
Ako nije tako, kako je bilo?

Kliknite za proširenje...

Mozda je doista bila neka (ili vise njih) opskurna (ne bas velika, par porodica, ali bi onda bile asimilovane brzo, hm) dalmatinska (?) struja...

"Nikola, Hrvati". Turski popis Kosmeta iz 1455. godine, danasnje Laplje Selo kod Pristine (kuriozitet, udaljeno 'par' km od Janjeva, samo ne znam da li su u direktnoj vezi s Janjevcima).