Putovanje kroz nevreme.

NaraYan

Iskusan
Poruka
6.289
Razmishljao sam neshto...

Krenete vi tako lepo jednog dana nekim brodom
koji je brz [sad sledi suvishni pleonazam :)] skoro kao NAFAL ili slichno, i, shta se desi?!
Taman ste stigli na pola puta do odredishta, uhvati vas kisha meteora ili nekakva shtatijaznam svemirska oluja raznih boja, ili kojekakva distorzija prostorvremena...

Kako uopshte zamishljate nevreme u dubokom, dalekom Svemiru? :)
 
NaraYan:
Razmishljao sam neshto...

Krenete vi tako lepo jednog dana nekim brodom
koji je brz [sad sledi suvishni pleonazam :)] skoro kao NAFAL ili slichno, i, shta se desi?!
Taman ste stigli na pola puta do odredishta, uhvati vas kisha meteora ili nekakva shtatijaznam svemirska oluja raznih boja, ili kojekakva distorzija prostorvremena...

Kako uopshte zamishljate nevreme u dubokom, dalekom Svemiru? :)
Pa, ako bi ubrzavao jos od Zemlje, moja najbolja procena je da bi jos pre izlaska iz Solarnog sistema tvoj NAFAL licio na svajcarski sir, jer bi morao redom da prodje kroz:
1. Asteroid belt
2. Kuiper belt
3. Oort cloud
i na kraju bi bio izlozen prolasku kroz:
4. Bow shock
 
Sentient:
Pa, ako bi ubrzavao jos od Zemlje, moja najbolja procena je da bi jos pre izlaska iz Solarnog sistema tvoj NAFAL licio na svajcarski sir, jer bi morao redom da prodje kroz:
1. Asteroid belt
2. Kuiper belt
3. Oort cloud
i na kraju bi bio izlozen prolasku kroz:
4. Bow shock
Gde bi prva 2 josh i bilo moguce prezhiveti,ali treci i chetvrti...teshko :D :D
 
NaraYan:
@Sentient
Pitanje je u stvari bilo kako zamishljate nevreme u deep space, a ne kako izaci NAFAL-om van solarnog sistema ili sl.
To je samo moja uobicajena reakcija na pominjanje brzog kretanja kroz svemir i NAFAL-a. I jedno i drugo su fantazija, a ne fantastika.

A sto se tice pominjanje nevremena u dubokom svemiru...
10 do 15 % mase nase glaksije cini prasina i gas interstelarnog medijuma. Tamo gde nemas materiju, imas dark matter. Gde nemas ni jedno ni drugo, to je verovatno zato sto je neki nevidljivi masivni objekt tipa crne rupe sve usisao u sebe. Sve zacinjeno stalnim kosmickim zracenjem, povremenim eksplozijama supernova, stalnim elektromagnetskim poremecajima i fluktuacijama...
 
Sentient:
To je samo moja uobicajena reakcija na pominjanje brzog kretanja kroz svemir i NAFAL-a. I jedno i drugo su fantazija, a ne fantastika.

A sto se tice pominjanje nevremena u dubokom svemiru...
10 do 15 % mase nase glaksije cini prasina i gas interstelarnog medijuma. Tamo gde nemas materiju, imas dark matter. Gde nemas ni jedno ni drugo, to je verovatno zato sto je neki nevidljivi masivni objekt tipa crne rupe sve usisao u sebe. Sve zacinjeno stalnim kosmickim zracenjem, povremenim eksplozijama supernova, stalnim elektromagnetskim poremecajima i fluktuacijama...

Znachi nayebali smo svejedno :)
 
dollar MC:
Ispred NAFAL-a se postavi jedna crna rupa, ali tako da njena gravitacija ne utice na sam NAFAL. Tako da bi ona upijala sve prepreke na putu.
Znaci, ostaje samo ukrotiti crnu rupu :)

Ma NAFAL je bezveze.
Bolje bi bilo da pravimo neshto shto ce da se kvantno izmeshta i skache u prostorvremenu skoro trenutno nego da gubimo vreme sa postizanjem lightspeed. :)

Ili bilo shta drugo sho ide c+. (:
 
NaraYan:
Ma NAFAL je bezveze.
Bolje bi bilo da pravimo neshto shto ce da se kvantno izmeshta i skache u prostorvremenu skoro trenutno nego da gubimo vreme sa postizanjem lightspeed. :)

Ili bilo shta drugo sho ide c+. (:
Morash uzeti u obzir da je u odnosu na velichinu galaxije i svemira to c i dalje relativno mala brzina ako stvarno ocemo negde da stignemo za manje od 50 godina...Svetlosnom brzinom bi nam do Sunca trebalo oko 8 minuta,do prve zvezde 100(!) godina,dalje i da ne
prichamo.
Moje lichno mishljenje je da bez nekog vrsta hipersvemirskog "skoka" nema nishta od medjuzvezdanog putovanja,galaxija je previshe velika(chak se i retki sf pisci dodiru naseljavanja drugih galaxija-Asimov u zavrsetku RCZ-a samo pominje mogucnost neke civilizacije koja bi dosla iz druge galaxije,Klark se toga,koliko ja znam,nije ni dodirnuo,isto vazi i za Hajnlajna itd...).Nazalost,mi nismo ni blizu teorije o tome kako bi se do izvelo.Ovim tempom najblize hipersvemirskom "skoku" bismo mogli da se priblizimo eventualnom skoku u hipersvemir i izlasku iz njega svakih 10-tak minuta,gde bi putovanje bilo ubrzano,ali ni priblizno dovoljno(posto bismo samo mali period mogli da provedemo u hipersvemiru,putujuci brzinom c+,a ostatak vremena u obichnom svemiru skupljajuci energiju za sledeci ulazak u hipersvemir).Chak i ova tehnologija ima male shanse da se ostvari u skorije vreme.I,sve to,ako uzmemo da hipersvemir postoji,i da je moguc prelazak iz obichnog u njega,i nazad,sto,avaj,josh nije dokazano,niti se nauchnici previshe trude...
E sad,u hipersvemirskom putovanju moglo bi da dodje do velikog broja problema.Prvo,i najprostije,usled greshke u prorachunu brod bi mogao da zavrshi u sred neke zvezde,crne rupe,planete itd...Zatim,mi zaista pojma nemamo kakav bi bio hipersvemir...ne znamo sta bismo mogli da ocekujemo.Ako bi se,usled neke greske brod zaglavio u hipersvemiru bilo bi zaebano...
Sve ovo je,naravno,nazalost,samo teorija :D
 
Oximoron:
Morash uzeti u obzir da je u odnosu na velichinu galaxije i svemira to c i dalje relativno mala brzina ako stvarno ocemo negde da stignemo za manje od 50 godina...Svetlosnom brzinom bi nam do Sunca trebalo oko 8 minuta,do prve zvezde 100(!) godina,dalje i da ne
prichamo.
Moje lichno mishljenje je da bez nekog vrsta hipersvemirskog "skoka" nema nishta od medjuzvezdanog putovanja,galaxija je previshe velika(chak se i retki sf pisci dodiru naseljavanja drugih galaxija-Asimov u zavrsetku RCZ-a samo pominje mogucnost neke civilizacije koja bi dosla iz druge galaxije,Klark se toga,koliko ja znam,nije ni dodirnuo,isto vazi i za Hajnlajna itd...).Nazalost,mi nismo ni blizu teorije o tome kako bi se do izvelo.Ovim tempom najblize hipersvemirskom "skoku" bismo mogli da se priblizimo eventualnom skoku u hipersvemir i izlasku iz njega svakih 10-tak minuta,gde bi putovanje bilo ubrzano,ali ni priblizno dovoljno(posto bismo samo mali period mogli da provedemo u hipersvemiru,putujuci brzinom c+,a ostatak vremena u obichnom svemiru skupljajuci energiju za sledeci ulazak u hipersvemir).Chak i ova tehnologija ima male shanse da se ostvari u skorije vreme.I,sve to,ako uzmemo da hipersvemir postoji,i da je moguc prelazak iz obichnog u njega,i nazad,sto,avaj,josh nije dokazano,niti se nauchnici previshe trude...
E sad,u hipersvemirskom putovanju moglo bi da dodje do velikog broja problema.Prvo,i najprostije,usled greshke u prorachunu brod bi mogao da zavrshi u sred neke zvezde,crne rupe,planete itd...Zatim,mi zaista pojma nemamo kakav bi bio hipersvemir...ne znamo sta bismo mogli da ocekujemo.Ako bi se,usled neke greske brod zaglavio u hipersvemiru bilo bi zaebano...
Sve ovo je,naravno,nazalost,samo teorija :D

Lepo zborish, ali sve je prvo bilo teorija :)
A shto se tiche nastavka priche, mozda bi bilo ok tj krajnje vreme da otvorimo topic koji mislim da je jednostavno neizbezan na sfu...

Sa ovom temom chini shta ti je volja. :D
 
Oximoron:
... do prve zvezde 100(!) godina ...
Proxima Centauri je na 4.22 ly. Ali ako si mislio na udaljenost do prve planete zaista nalik na Zemlju, tu bi mogao biti u pravu...

Oximoron:
Nazalost,mi nismo ni blizu teorije o tome kako bi se do izvelo.
Moguce je da nisi u pravu. Koliko znam, Ameri rade na teoriji Alcubierre drive-a, ali to je samo zato sto vec imaju Z masinu potrebnu za stvaranje ultra jakih magnetnih polja, pa nije dodatno potrebno uloziti ni kinte za tamo neko spekulativno istrazivanje...

Moje misljenje je da upravo zbog ogromnosti galaksija pripada (ili ce pripasti) masinskim a ne bioloskim civilizacijama. A masinskim civilizacijama faktor vremena jednostavno nije bitan...
 
@ NaraYan

U svom zacetku je istrazivanje stvari kao sto su Bow Shock / Fermi Glow, i u vezi s tim i uticaja Galactic Weather-a na zbivanja unutar Solarnog sistema i njegovoj neposrednoj okolini. Moze biti da ce ova istrazivanja biti od velikog znacaja za buduce slanje sondi prema zvezdama...
 
Ma Ameri su zajebane, nema shta, josh ce i da naprave taj warp pa da njime lepo krenu na Iran :lol:
Ili ce da zabrane proizvodnju Yuga, zbog potencijalne nuklearne opasnosti hihihi

Inache, neophodno je naravno, istraziti prvo Zemljine elektromagnetne pojave.
Prvo vidimo kako se to manifestuje kod nas, pa onda idemo u deep Space.
Skoro svako istrazivanje u takvoj oblasti je neprocenjivo.
 
Sentient:
Pa, ako bi ubrzavao jos od Zemlje, moja najbolja procena je da bi jos pre izlaska iz Solarnog sistema tvoj NAFAL licio na svajcarski sir, jer bi morao redom da prodje kroz:
1. Asteroid belt
2. Kuiper belt
3. Oort cloud
i na kraju bi bio izlozen prolasku kroz:
4. Bow shock

SF jako postujem i veliki sam ljubitelj istog, ali UVEK sa velikom rezervom treba uzeti ono sto se vidja u SF filmovima jer su oni uglavnom obrada knjiga koje bi trebale da se dopadnu sirokoj masi, a jos ako su iz Holivuda, sve je onda jasno,
LM, sta sam hteo reci.
Poznato je da 96% ili 98% Suncevog sistema (sa Ortovim oblakom u paketu i gasom i prasinom....) cini samo Sunce.
Svakog genijalca koji bi uspeo da potrefi asteroid u asteroidnom pojasu treba istog trenutka nagraditi Nobelovom nagradom (naravno, po uslovom da upravlja u pomenutom pojasu bez instrumenata). A ukoliko bi to postigao u Kojperovom pojasu ili jos gore u Ortovom oblaku, trebalo bi ga slaviti za bozanstvo.

Dakle, u SF filmovima je poznato da je asterodini pojas veoma tesko izbeci, istina je da je tu najvise asteroida, ali je isto tako i istina da su oni veoma razredjeni i da je prava umetnost potrefiti neki od njih. Druga cinjenica je i ta da taj pojas lezi u istoj ravni kao planete i sirina mu je veoma mala, tako da sa malim skretanjem po y osi izbegava se bilo kakva mogucnost da se susretnete sa asteroidima iz ovog pojasa.
Za Kojperov pojas i komete u njemu vazi ista prica kao i za asteroidni pojas. Iako komete predstavljaju najvece objekte u Suncevom sistemu kada se priblize Suncu i pocnu da se tope, to su uglavnom male sante leda precnika 20ak km koje tumaraju jos razredjenije nego asteroidi (kladim se da bi i citav Jupiter mogao proci ovaj pojas, a da ostane netaknut). Kao i asteroidni pojas i Kojperov pojas lezi u istoj ravni u kojoj leze i planete i Sunce.
Za Ortov oblak se pretpostavlja da ne lezi u istoj ravni, vec da sferno okruzuje citav Suncev sistem i da se prostire oko 50-100 hiljada AJ i da se komete koje tumaraju u njemu krecu veoma haoticno. Medjutim i za njega vazi da je koncentracija kometa jos manja nego u prethodna 2 pojasa koja si pomenuo. Tako da to ne bi trebao da bude nikakav problem za put van Suncevog sistema.
Uostalom, Vojadzer bi davno stradai, a ni Cassini ne bi stigao do Saturna, Jupitera i ostalih velikih planeta, vec bi stradali.

Dalje, medjuzvezdani gas i prasina u spiralnim i nepravilnim galaxijama (galaxije u kojima je njihova koncentracija najveca) predstavljaju najbolji vakuum koji covek ni u laboratorijskim uslovima ne moze da napravi. To su cestice koje svojim dimenzijama mogu naskoditi jedino EM zracenju, tako sto ce zaustaviti one krace talase, dok duze propustaju. Velicina im je oko 5mikrometara.

Tamna materija je nesto sto zahteva vecu diskusiju, pa o njoj necu sad pricati.
 
Кулиража:
Svakog genijalca koji bi uspeo da potrefi asteroid u asteroidnom pojasu treba istog trenutka nagraditi Nobelovom nagradom (naravno, po uslovom da upravlja u pomenutom pojasu bez instrumenata). A ukoliko bi to postigao u Kojperovom pojasu ili jos gore u Ortovom oblaku, trebalo bi ga slaviti za bozanstvo.
Sonda Galileo je na svojoj putanji prema Jupiteru prosla, potpuno nenamerno, pored dva relativno velika asteroida: pored 951 Gaspra (19 x 12 x 11 km) na udaljenosti od 1600 km, i 243 Ida na udaljenosti od 2400 km. Posto pricamo o NAFAL brodu, bas bih voleo da vidim tvoju racunicu o osmatrackom sistemu kadrom da uoci i ovako velike objekte na putanji kretanja na dovoljno velikoj udaljenosti da brod ima vremena da promeni putanju kretanja... a takodje o energetskim zahtevima potrebnim za takav manevar...

Mada, mene mnogo vise brinu oni mali malecki: budi ljubazan pa sracunaj njihovu kineticku energiju udara u NAFAL brod...

Nesto literature na temu medjuplanetarne prasine:
http://www.mpi-hd.mpg.de/cassini/paper/ssr_2002_special/cda.SpaceSciRev_4.1-33.PDF
 
Kada govorimo o NAFAL putovanjima, svaka čestica veća od zrna pijeska je ogromna. Ogromna ne zbog fizičke veličine nego zbog količine energije koja bi se oslobodila sudarom s takvom česticom.
Pravi problem nije u velikim objektima nego u prašini čiji prečnik se mjeri mikronima. Prašina nije mnogo gusta ali je ipak mnogo gušća od velikih objekata. A jedan NAFAL brod prevali 300 miliona metara u sekundi. Ako ima čeonu površinu samo 10 m[sup]2[/sup] to je 3 milijarde kubnim metara u sekundi. Sudari se on s mnogo čestica prašine. A brzina mu je velika. Zaključite sami.

Da li je neko od vas imao priliku da posmatra proces koji se zove pjeskarenje? Fini kvarcni pijesak se kroz posebnu mlaznicu, uz pomoć vazduha pod pritiskom, velikom brzinom (mnogo manjom od c) tjera na neki predmet. Zbog velike brzine i čestih udaraca, pijesak djeluje veoma erozivno, čak i na najtvrđe materijale. Upravo nešto tako dešavalo bi se i NAFAL brodu. Prašina je, istina, mnogo sitnija od pijeska ali su zato brzine mnogo veće.
 

Back
Top