Proizvodnja gljiva bukovaca

Postoji mnogo problema u proizvodnji gljive bukovace, ali, nedovoljno se o njima prica. Tako je bilo i sa sampinjonima u pocetku, samo sto je tada zarada na proizvodnji sampinjona bila izuzetna, pa je bilo vise interesa da se tehnologija proizvodnje sto pre usavrsi i problemi sto pre rese. Zarada na proizvodnji bukovace je sada daleko manja nego pre 20 god, na proizvodnji sampinjona. Podatak da preko 90% ljudi koji zapocne proizvodnju bukovace odustane najkasnije posle godinu dana, 5% nakon dve godine, a samo 5% nastavi proizvodnju sve govori.
Prvi problem je sto u Srbiji ne postoji industrijska proizvodnja komposta za bukovacu (slamnog komposta), jer jos uvek nema interesa za tako nesto. Suvise je mala potraznja za tako veliko ulaganje. Iz tog razloga, proizvodjaci bukovace su prinudjeni da sami prave kompost. Koliko god da je neko "uvezban", da "zna" kako se to radi, ne moze se uporediti sa industrijskim uslovima proizvodnje. Tu onda dolazi do problema, jer ni jedna tura, ni jedan dzak komposta ne moze da bude identican. Naravno, svima je prvi krivac micelijum i proizvodjac od koga su ga kupili. Naravno da je to pogresno razmisljanje, jer, na pitanje "od koga sam kupio micelijum" trebalo je odgovor traziti ranije. U Srbiji trenutno legalno, u originalnoj ambalazi, moze se kupiti samo micelijum firme Italspawn ( www.italspawn.com ), soj P-80. Do skoro je mogao da se nadje i micelijum firme Sylvan (www.sylvaninc.com ), kod kojih je najzastupljeniji soj HK-35, ali je trenutno to moguce samo preko sporadicnih preprodavaca, koji pritom ne garantuju nacin prevoza i skladistenja prodatog micelijuma. Sve ostalo sto se moze naci na nasem trzistu su razne varijacije koje su dobijene "strucnim razmnozavanjem", prepakivanjem, razblazivanjem, ...
Ne bavim se prodajom micelijuma, niti mi pada na pamet, jer postoje mnogo pametniji, strucniji i opremljeniji ljudi u tim firmama koji su zaduzeni za to.
Kada se resi "problem" micelijuma, onda nastupaju problemi u inkubaciji i u plodonosenju. Za to postoji mnogo razloga, a uvek je krivac sam proizvodjac. Jer ne moze biti kriva slama, nego je kriv onaj ko je nije dobro pasterizovao ! I ne moze biti kriv ni vetar, ni sneg, ni sunce, ni kisa, vec je kriv onaj ko nije obezbedio adekvatne uslove u proizvodnji.
Za razliku od sampinjona, tehnologija proizvodnje bukovace je jednostavnija, manji je utrosak radne snage, "cistiji" je posao, manja je konkurencija na trzistu i veca je zarada po jednoj turi (gledajuci isti prostor i vreme potrebno za jednu turu). Ali je zato mnogo veci problem obezbediti potrebne mikroklimatske uslove u gljivarniku pri proizvodnji bukovace.
U svakom slucaju, koga zanima nesto vise vezano za proizvodnju bukovace, moze pronaci na sajtu www.bukovaca.rs .
 

Back
Top