Tisuće Srba tužit će ’zločinačku’ Hrvatsku
Pravni stručnjaci se slažu da će dokaze Tužiteljstva u sudskom postupku biti vrlo teško osporiti. Hrvatska bi lako mogla biti označena kao država nastala na zločinu, što će imati nesagledive političke, ali i financijske posljedice
Za Haaško je tužiteljstvo akcija "Oluja" bila zločinački pothvat koji je s bliskim suradnicima osmislio i vodio bivši predsjednik RH Franjo Tuđman. Ta kvalifikacija je ključna u optužnici protiv Ante Gotovine, Mladena Markača i Ivana Čermaka.
Prema predraspravnom podnesku Tužiteljstvo svoje dokaze protiv generala temelji na transkriptima iz Ureda predsjednika RH, svjedočenjima predstavnika UN-a i EZ-a, zatim vojnoj dokumentaciji kao što su veći broj zapovijedi generala Gotovine, operativnim dnevnicima ...
Jedan od ključnih dokaza Tužiteljstva zasigurno će biti brijunski transkripti koji su nastali nakon sastanka održanog na Brijunima 31. srpnja 1995. Na tom je sastanku Franjo Tuđman s vojnim vrhom dogovorio provedbu "Oluje".
’Zločinački sastanak’
Po logici Haaškog tužiteljstva svi sudionici tog sastanka, ali i neki koji na njemu nisu bili, članovi su udruženog zločinačkog pothvata. A na sastanku su, osim predsjednika Tuđmana, bili ministar obrane Gojko Šušak, načelnik GS HV-a general Zvonimir Červenko, šef HIS-a Miroslav Tuđman, admiral Davor Domazet Lošo te generali Ante Gotovina, Mladen Markač, Mirko Norac, Vladimir Zagorec i Miljenko Crnjac. Valja im pridodati i generala Janka Bobetka, premijera Nikicu Valentića, ministra unutarnjih poslova Ivana Jarnjaka, predstojnika Ureda predsjednika Hrvoja Šarinića ...
Pravni stručnjaci s kojima smo razgovarali smatraju da su dokazi Tužiteljstva prilično "gadni", te da će ih u sudskom postupku biti vrlo teško osporiti. Radi se, kažu oni, o prilično čvrstim dokazima koji se temelje na autentičnim dokumentima i zapovijedima pojedinih generala, ponajprije generala Gotovine, koji idu u prilog tvrdnji Haaškog tužiteljstva da je akcija "Oluja" bila udruženi zločinački pothvat.
Dosad tu kvalifikaciju nije uspjela osporiti RH, a i neće jer postupak kreće već u svibnju, a to, tvrde pravni stručnjaci, neće uspjeti ni posvađeni branitelji optuženih generala.
Teška hipoteka
Što se tiče pitanja kakav će biti ishod sudskog postupka, odnosno hoće li optuženi generali biti proglašeni krivima, te hoće li u eventualnim presudama biti navedeno da su bili članovi udruženog zločinačkog pothvata, neki bolje upućeni pravni stručnjaci tvrde da su maleni, odnosno bolje reći nikakvi izgledi da optuženi generali ne budu i osuđeni.
Što se tiče kvalifikacije "udruženi zločinački pothvat", ona je, tvrde stručnjaci, Tužiteljstvu bitna, što ne mora značiti da će, ako generali budu osuđeni, eksplicite biti navedena i u presudama. Ako se pak dogodi suprotno, odnosno ako rečena kvalifikacija bude navedena i u presudama, onda bi to za RH moglo imati ozbiljne političko-financijske posljedice.
Naime, ako Haaški sud prihvati tvrdnju Tužiteljstva da je akcija "Oluja" bila udruženi zločinački pothvat, onda bi to značilo da je RH nastala na zločinu. A to bi moglo imati nesagledive političke posljedice i ozbiljno bi uzdrmalo međunarodni ugled i poziciju RH. Takve bi se hipoteke RH teško ili nikako mogla osloboditi.
Ako Haaški sud prihvati tezu Tužiteljstva, to bi za Hrvatsku moglo imati i ozbiljne financijske posljedice jer bi velik broj građana srpske nacionalnosti, čiji su članovi obitelji za vrijeme akcije "Oluja" ubijeni ili su se iselili iz Hrvatske, od RH mogao tražiti naknadu štete. Takvih zahtjeva bi zasigurno bilo na tisuće.
Izostale sankcije
Da se hrvatska vlast od "Oluje" pa sve do danas na pravi način suočila sa svime što se događalo, odnosno da je sankcionirala sve "domaće" počinitelje zločina, danas RH ne bi strepila od toga kakav će biti ishod haaškog postupka.