Srbi - kamikaze zaduzivanja

White Knight

Zainteresovan član
Poruka
131
Srbi, “kamikaze zaduživanja”

Uprkos kamatnim stopama koje su i dalje među najvišim u Evropi, zaduženost građana povećala se tokom prošle godine za čak 53 odsto u odnosu na 2005.




Prevarili su se svi koji su pomislili kako je sedmodnevna hajka na državu zbog obustave subvencija za stambene kredite mlađima od 45 godina završena. Ministar Parivodić priznao je delimičnu krivicu, što je novac za ove namene izostao iz Uredbe o privremenom finansiranju, ali i optužio Nacionalnu korporaciju za osiguranje stambenih kredita i Sekretarijat Ministarstva finansija da nisu vodili računa o dinamici trošenja novca, pa je on potrošen pre vremena.

I to je kasnije rešeno. Kako je i obećano, Vlada Srbije donela je odluku o izdvajanju dodatnih 450 miliona dinara za subvencije.



I taman kada je Parivodić objavio kako se subvencije za kredite nastavljaju, stigle su nove reakcije. Na Parivodićevu preporuku građanima da će ukoliko uzmu kredit indeksiran u francima na kamati uštedeti skoro 30 hiljada evra, za kredit od 100 hiljada evra, prvo su reagovali isti oni bankari sa kojima se prethodno dogovorio. Usledila je i kritika Radovana Jelašića, guvernera Centralne banke, koji je kazao „kako odgovorna država ne bi trebalo da podstiče građane da ulaze u rizik”. On dalje objašnjava: „Kamata na švajcarski franak trenutno jeste niska, ali se u poslednjih 16 godina vrednost franka pomerala u odnosu na evro u rasponu od čak 29,5 procenata. Ako se ide po toj logici, kredite onda treba vezati za japanski jen, gde je kamata samo 0,7 odsto. Ali se kurs je na pomerao za 110 odsto, pa to možemo nazvati kamikaza zaduživanjem.”

Boško Živković, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, kaže za NIN da je kritika ipak preoštra, jer su pretpostavke da franak prestigne evro malo verovatne. „Postoji dosta čvrsta veza evra i švajcarskog franka. Ne mogu reći da ne postoji mogućnost da franak toliko apresira, ali to je ipak malo verovatno.”

Bilo kako bilo, u francima ili evrima, krediti u Srbiji su i dalje veoma skupi. Iz dana u dan ponuda je sve veća. Stambeni, potrošački, keš krediti, krediti za svadbu, letovanje, zimovanje, studiranje.... Krediti namenjeni malim i srednjim preduzećima, poljoprivrednicima, sitnim preduzetnicima, preduzećima... Omiljeni su, međutim, takozvani refinansirajući krediti, koje uzimate od jedne banke, kako bi onoj u kojoj ste se prethodno zadužili vratili dug uvećan za nagomilanu kamatu. Kamatne stope su najviše u okruženju, i među najvišima u Evropi. Građani se opet iz godine u godinu sve više zadužuju.



Prema podacima Kreditnog biroa, ukupno kreditno zaduženje građana Srbije poraslo je u 2006. godini za 53 procenta u poređenju sa godinom pre. U decembru prošle godine ono je iznosilo 191 milijardu dinara, odnosno oko 2,4 milijarde evra. Prosečna zaduženost po zaposlenom i penzioneru kojih u Srbiji ima 2,6 miliona, plus 1,4 milion penzionera je 685 evra. Dug po stanovniku je 319 evra, malo više od prosečne mesečne plate. Privatni dug građana krajem prošle godine učestvovao je u bruto domaćem proizvodu sa 29 odsto, da bi ove godine porastao na 37 procenata.

Da se kreditna euforija iz godine u godinu povećava vidi se i po novcu koji ovdašnje banke pozajmljuju u inostranstvu, da bi ih onda pozajmili građanima Srbije. Tako je zaduženost banaka u decembru 2005. godine iznosila 2,23 milijarde evra, a godinu dana kasnije 3,89 milijarde evra.

Prošlogodišnja stalna upozorenja monetarnih vlasti građanima Srbije da dobro razmisle kada uzimaju kredit, izgleda nisu urodila plodom. Restriktivna monetarna politika obuzdala je inflaciju i mimo očekivanja ali nije smanjila zaduživanje banaka u inostranstvu.


Broj onih koji se zadužuju, očigledno je, neće se smanjivati ni narednih godina. Ekonomiste, a i Narodnu banku, više brine činjenica što Srbi najmanje razmišljaju o kamati. Najbitnije je staviti što pre pare u džep.

Odluka Narodne banke Srbije da smanji referentnu kamatnu stopu sa 13 na 11,5 procenata uticala je donekle da pojedine banke neosetno snize kamatne stope. Ali, ta smanjenja odnose se pre svega na stambene kredite osigurane kod Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita ili na kredite koje subvencioniše država.

S druge strane, tokom 2006. godine za kratkoročna zaduživanja, takozvane keš kredite koji se i najviše uzimaju, kamatna stopa je povećana. Bankari kao opravdanje za visoke kamate navode loš kreditni rejting Srbije u odnosu na okruženje, restriktivnu monetarnu politiku, nestabilan kurs i stopu inflacije. I obećavaju kako će odmah po uspostavljanju makroekonomske stabilnosti kamate krenuti nadole.



Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, kaže za NIN da su izuzetno visoke kamatne stope zapravo posledica nepostojanja prave konkurencije na bankarskom tržištu. „Ovde postoji bankarski kartel, odnosno prećutni dogovor bankara, što nije nezakonito. To je potpuno legitimno. Wihov cilj je sticanje profita, što većeg. A Srbija je i dalje zemlja gde je moguće ostvariti enormni profit i banke se toga neće lako odreći.”

O nepostojanju prave konkurencije, navodi profesor Đukić, svedoči i visina kamatne marže koja je u Srbiji na kraju prošle godine iznosila 10,8 odsto, a u susednoj Hrvatskoj je ona ispod šest procenata, dok je prosek kamatne marže u zemljama evropske monetarne unije, gde je konkurencija i najjača, ispod dva procenta.

„Konkurencija banaka deluje samo na tržištu stambenih kredita u Srbiji, što se vidi i po smanjenju kamatnih stopa. Iako su stambeni krediti po komercijalnim uslovima i dalje nepovoljni, sa kamatom od preko osam procenata, krediti koje subvencioniše država su dosta povoljniji, kamata je skoro na nivou evropskih.”



Da su građani sve više zainteresovani da do krova nad glavom dođu uz malu pomoć države, pokazuje i podatak da je 250 miliona dinara, izdvojenih za ove svrhe za prva tri meseca 2007. godine, potrošeno već krajem februara. Vlada je, kako saopštavaju u Ministarstvu finansija, predlogom budžeta koji doduše još nije usvojen, predvidela povećanje novca namenjenog subvencijama za stambene kredite, sa prošlogodišnje 2,8 na 3,1 milijarde dinara.

Prosečna kamatna stopa za stambene, dugoročne kredite na kraju prošle godine iznosila je 6,67 odsto, dok je u Hrvatskoj 4,75 odsto. Ali, zato kamatna stopa na kratkoročna zaduživanja iznosi 29,5 odsto, što je daleko više od Hrvatske gde su kamate 7,45 odsto, Rumunije 7,97 ili Bugarske 8,1 odsto.



Visina kamata na kratkoročna zaduživanja u poređenju sa zemljama okruženja (videti tabelu) svedoči o nepostojanju prave konkurencije, kaže Đorđe Đukić. Razlozi za to su, prema njegovim rečima, glad za kreditima, loša procena monetarnih vlasti da će konkurencija neminovno dovesti do pada kamatnih stopa, nepostojanje komisije za zaštitu konkurencije... Srbija je pogodna za prećutni kartel. Prvo dođe lider, sve banke koje dolaze kasnije samo ga prate. Ali i to je dozvoljeno, objašnjava Đukić.

I Goran Nikolić, saradnik Privredne komore, slaže se u oceni da će kamatne stope u najboljem slučaju ostati na nivou sadašnjih, ali moguće je da će biti i uvećane. Na to će, prema njegovim rečima, uticati kako mere Narodne banke Srbije o povećanju obavezne devizne rezerve na zaduživanja banaka u inostranstvu duže od dve godine sa 40 na 45 procenata, tako i skok EURIBOR-a, odnosno kamatne stope prvorazrednih evropskih banaka.

„Iako je Narodna banka Srbije smanjila obavezne rezerve na inozaduženja koja su kraća od dve godine sa 60 na 45 odsto, to neće bitnije uticati na visinu kamatne stope, jer 90 odsto kredita koje uzimaju naši građani potiču od para koje banke uzimaju u inostranstvu na rok otplate duži od dve godine. Zato će ovo povećanje obavezne rezerve za pet procentnih poena predstavljati samo dodatno uvećati troškove bankara”, kaže Goran Nikolić.



Pored ovoga, na povećanje kamata, odnosno mesečne rate za stambeni kredit, kaže Nikolić za NIN, uticaće i nagli skok EURIBOR-a koji trenutno iznosi 3,95 odsto, ali će do kraja godine biti iznad četiri procenta. “Većina banaka koje posluju na tržištu Srbije u mesečnu ratu uračunavaju i stopu EURIBOR-a. To je kamatna stopa po kojoj prvorazredne evropske banke jedna drugoj pozajmljuju novac, a koja zavisi od bazne kamate Centralne banke EU.”

Iako olako uzimaju kredite, bez temeljnog uvida u visine kamatne stope, 72 odsto građana Srbije, prema istraživanju Centra za investicije i preduzetništvo, smatra da je najvažniji cilj domaćih banaka maksimalizacija zarade na štetu građana i privrede.

“Bankari koriste svaku priliku da različitim metodama obračuna kamate, troškovima obrade potrebne dokumentacije, kursnim razlikama, platnim karticama i drugim procedurama izvuku od građana što više novca”, stoji u izveštaju ovog Centra.

Da su reakcije i kontrola Centralne banke još uvek na bazi apela, molbi i preporuka, vidi se i po tek nedavnom obavezivanju banaka da moraju korektno isticati efektivnu kamatnu stopu, koja se ili krila do momenta potpisivanja ugovora o kreditu sa klijentom, ili se reklamira na TV i bilbordima na skoro nevidljivom mestu, napisana što manjim slovima.

Kontrolisanjem poštovanja ove naredbe Narodna banka Srbije, na uzorku od samo pet od ukupno 37 banaka koliko ih ima na tržištu naše zemlje, utvrdila je da novosadska Erste banka i Agrobanka iz Beograda netačno obračunavaju efektivnu kamatnu stopu. Erste banka čak nije na svojoj internet prezentaciji ni isticala vrednost efektivne kamatne stope.

Građani Srbije barem za sada, revnosno vraćaju svoje dugove. Preko 95 odsto njih na vreme izmiruje obaveze. Da li će tako i ostati ili nam preti sudbina Čeha, Hrvata, Slovaka....
 
A recimo da država udari ogroman porez Bankama na stečeni višak prihoda radi visokih kamata? Npr. prihod od kamata do 6 procenata je jedna stopa, a za više kamate linearno raste tako da banke od toga nemaju koristi!

PS: Zarada sa visokim kamatama je zelenaštvo i pljačka!!!:)

-----------------------------------------------
Za Kralja i Otadžbinu!
 

Back
Top