JerryRopero
Primećen član
- Poruka
- 835
VAŠINGTON - Ova godina će biti godina transformacija i promjena u jugoistočnoj Evropi, s dva glavna cilja za SAD i Evropsku uniju - određivanjem konačnog statusa Kosova i modernizacijom Dejtonskog sporazuma, kako bi se omogućilo BiH da postane moderna država, te s dovođenjem Hrvatske, Albanije i Makedonije u NATO u 2008. ili 2009. godini, izjavio je pomoćnik američkog državnog sekretara Nikolas Barns u govoru pred Atlantskim vijećem u Vašingtonu.
Barns, državni podsekretar za političke poslove, govorio je pred članovima Atlantskog vijeća SAD 21. februara, a njegov govor Vijeće je objavilo kasno u četvrtak. Fred Kempe, predsjednik Atlantskog vijeća, predstavio je Barnsa kao "jednog od vodećih strateških mislilaca u Americi".
Barns je najavio da će SAD i EU pokušati utišati "snage iredentizma i nasilja", koje su dio strukture političkog života na Balkanu.
"Još ima nekih Srba koji vjeruju da Srbi treba da se ujedine - Srbi u Srbiji, Kosovu i u BiH - a toj vrsti iredentističkih snaga, koje su bile tako razorne prije 10-15 godina kod raspada Jugoslavije, ne može se dopustiti da se vrate i budu politička snaga na Balkanu", poručio je Barns.
Mirovni sporazum iz Dejtona, prema njegovim riječima, bio je jedinstveni kreativni instrument da se zaustavi rat u BiH u jesen 1995. godine.
Gotovo 12 godina kasnije oni ne mogu biti način na koji će se ljudi u BiH organizovati za idućih 10 godina.
"Moraju postojati napori ljudi u regiji da se modernizuje Dejtonski sporazum i da se dopusti BiH da postane moderna država u ustavnom, pravnom i političkom smislu", kazao je treći čovjek Vlade SAD.
"Ta dva cilja, zajedno s dovođenjem Hrvatske, Albanije i Makedonije u NATO u 2008. ili 2009. godini, bili bi inicijative koje trebamo preduzeti kako bismo Balkan pridružili EU i NATO-u i konačno srušili institucionalne i nacionalne barijere, koje su usporile napredak naroda na Balkanu, u poređenju s narodima srednje Evrope", rekao je.
Budućnost u NATO-u i EU donijeće narodima na Balkanu iste prednosti koje su imali narodi istočne Evrope od pada komunizma, prije 15 ili 16 godina, i "to je važan prioritet za Evropu i važan prioritet za SAD", zaključio je Barns.
Govoreći o temi transatlantskog savezništva SAD i EU, Barns je, između ostalog, naglasio kako je stvaranje ujedinjene, mirne i stabilne Evrope i jačanje i razvoj partnerstva s Amerikom kroz desetljeća rezultovalo "izuzetnim zajedničkim postignućem - slobodnim svijetom u demokratskom prostoru Sjeverne Amerike, te zapadne i srednje Evrope".
Idući korak, koji, prema njegovim riječima, "definiše budućnost moderne američke diplomatije", jest da se u vlastitom interesu i takođe iz odgovornosti prema Evropljanima "razmotri međusobno povezivanje u zajedničku globalnu strategiju".
Ta evolucija "predstavlja najvažniju, najznačajniju promjenu u odnosima Amerike s Evropom", koja određuje i odnose prema EU i zahtjeve prema NATO-u i njegovoj ulozi u svijetu i posebno odnose s velikim evropskim zemljama - Velikom Britanijom, Njemačkom, Francuskom i, svakako sada, Poljskom", kazao je Barns.
U tom kontekstu, on je rekao da u 2007. godini preostaje posao na Balkanu, jedinom dijelu Starog kontinenta koji još nije iskusio dobrobiti vizije ujedinjene, mirne i stabilne Evrope.
"Ovo će biti godina transformacije i promjena na Balkanu. To je godina kada ćemo dobiti konačni status Kosova", kazao je Barns i dodao da će za četiri do pet sedmica specijalni izaslanik UN za Kosovo Marti Ahtisari podnijeti Savjetu bezbjednosti UN izvještaj o rezultatima pregovora Beograda i Prištine.
"SAD podržavaju Ahtisarija, mi smo predvodili međunarodne napore da se otvore ti pregovori", rekao je Barns, te najavio kako će se sredinom ili krajem marta voditi "vrlo energična rasprava u UN o statusu Kosova".
On je članovima Atlantskog vijeća SAD takođe govorio o odnosima s Rusijom, te o zaštiti NATO-a, EU i zemalja srednje Evrope od mogućih opasnosti u budućnosti.
Barns, državni podsekretar za političke poslove, govorio je pred članovima Atlantskog vijeća SAD 21. februara, a njegov govor Vijeće je objavilo kasno u četvrtak. Fred Kempe, predsjednik Atlantskog vijeća, predstavio je Barnsa kao "jednog od vodećih strateških mislilaca u Americi".
Barns je najavio da će SAD i EU pokušati utišati "snage iredentizma i nasilja", koje su dio strukture političkog života na Balkanu.
"Još ima nekih Srba koji vjeruju da Srbi treba da se ujedine - Srbi u Srbiji, Kosovu i u BiH - a toj vrsti iredentističkih snaga, koje su bile tako razorne prije 10-15 godina kod raspada Jugoslavije, ne može se dopustiti da se vrate i budu politička snaga na Balkanu", poručio je Barns.
Mirovni sporazum iz Dejtona, prema njegovim riječima, bio je jedinstveni kreativni instrument da se zaustavi rat u BiH u jesen 1995. godine.
Gotovo 12 godina kasnije oni ne mogu biti način na koji će se ljudi u BiH organizovati za idućih 10 godina.
"Moraju postojati napori ljudi u regiji da se modernizuje Dejtonski sporazum i da se dopusti BiH da postane moderna država u ustavnom, pravnom i političkom smislu", kazao je treći čovjek Vlade SAD.
"Ta dva cilja, zajedno s dovođenjem Hrvatske, Albanije i Makedonije u NATO u 2008. ili 2009. godini, bili bi inicijative koje trebamo preduzeti kako bismo Balkan pridružili EU i NATO-u i konačno srušili institucionalne i nacionalne barijere, koje su usporile napredak naroda na Balkanu, u poređenju s narodima srednje Evrope", rekao je.
Budućnost u NATO-u i EU donijeće narodima na Balkanu iste prednosti koje su imali narodi istočne Evrope od pada komunizma, prije 15 ili 16 godina, i "to je važan prioritet za Evropu i važan prioritet za SAD", zaključio je Barns.
Govoreći o temi transatlantskog savezništva SAD i EU, Barns je, između ostalog, naglasio kako je stvaranje ujedinjene, mirne i stabilne Evrope i jačanje i razvoj partnerstva s Amerikom kroz desetljeća rezultovalo "izuzetnim zajedničkim postignućem - slobodnim svijetom u demokratskom prostoru Sjeverne Amerike, te zapadne i srednje Evrope".
Idući korak, koji, prema njegovim riječima, "definiše budućnost moderne američke diplomatije", jest da se u vlastitom interesu i takođe iz odgovornosti prema Evropljanima "razmotri međusobno povezivanje u zajedničku globalnu strategiju".
Ta evolucija "predstavlja najvažniju, najznačajniju promjenu u odnosima Amerike s Evropom", koja određuje i odnose prema EU i zahtjeve prema NATO-u i njegovoj ulozi u svijetu i posebno odnose s velikim evropskim zemljama - Velikom Britanijom, Njemačkom, Francuskom i, svakako sada, Poljskom", kazao je Barns.
U tom kontekstu, on je rekao da u 2007. godini preostaje posao na Balkanu, jedinom dijelu Starog kontinenta koji još nije iskusio dobrobiti vizije ujedinjene, mirne i stabilne Evrope.
"Ovo će biti godina transformacije i promjena na Balkanu. To je godina kada ćemo dobiti konačni status Kosova", kazao je Barns i dodao da će za četiri do pet sedmica specijalni izaslanik UN za Kosovo Marti Ahtisari podnijeti Savjetu bezbjednosti UN izvještaj o rezultatima pregovora Beograda i Prištine.
"SAD podržavaju Ahtisarija, mi smo predvodili međunarodne napore da se otvore ti pregovori", rekao je Barns, te najavio kako će se sredinom ili krajem marta voditi "vrlo energična rasprava u UN o statusu Kosova".
On je članovima Atlantskog vijeća SAD takođe govorio o odnosima s Rusijom, te o zaštiti NATO-a, EU i zemalja srednje Evrope od mogućih opasnosti u budućnosti.
