- Poruka
- 587
Kada je prvi put bio biran za predsednika SAD 1992. godine, Bil Klinton je u predizbornoj kampanji američkom narodu obećao da će sastav njegove administracije „preslikati” lice Amerike. Ovim rečima Klinton je imao nameru da pridobije podršku manjinskih zajednica u SAD. Kao što se kasnije ispostavilo, ovo obećanje američkog predsednika bila je najobičnija laž kojoj je i inače sklon. Odmah po dolasku u Belu kuću Jevreji, kojih ima samo 2,9 % od ukupnog američkog stanovništva, u Klintonovoj administraciju su zauzeli neverovatnih 56%. Tokom svoje vladavine Klinton je bio oslonjen na podršku jevrejskog lobija, a ova podrška nije izostala ni u vreme zločinačke agresije NATO-a na SR Jugoslaviju.
16. maja 1999. godine Bil Klinton je bio počasni gost na donatorskoj večeri Demokratske stranke u organizaciji Jevrejske zajednice San Dijega. U prigodnom govoru predsednik je istakao kako mu je teško kada uporedi raskoš ovakve vrste zabava i stradanja Albanaca na Kosovu. Gromoglasan aplauz uglednih Jevreja začuo se posle izgovorene rečenice: „Uvek bih radije objasnio zašto Amerika bombarduje Srbiju nego zašto to ne čini.” Istog dana, po treći put, bombardovan je manastir u Gornjem Nerodimlju, manastir Svetih arhanđela Mihajla i Gavrila u Gornjem Nerodimlju iz 14. veka u kojem je umro srpski kralj Milutin.
Upravo najistaknutiji predstavnici jevrejskog lobija imali su zastrašujući uticaj na kreiranje politike SAD prema Srbiji i srpskom narodu u bivšim republikama SFRJ. Pored svima dobro poznatih Jevreja, kao što su Medlin Olbrajt, Ričard Holbruk, Džejms Rubin, Vesli Klark, i mnogi drugi istaknuti američki političari jevrejskog porekla značajno su uticali na živote građana naše zemlje. Tu su, između ostalih, kongresmen SAD Tom Lantos, koji je u Peći 1989. godine na sastanku sa Ibrahimom Rugovom obećao američku podršku u borbi Albanaca za nezavisnost; Roj Gutman, novinar „Njuzdeja” koji je 1993. godine bio dobitnik Pulicerove nagrade za priču o srpskim logorima smrti u Bosni; Piter Galbrajt koji je na hrvatskom tenku ušao u Knin da bi u kasnijim izjavama tvrdio kako su Srbi sami terali svoje sunarodnike da beže; senator Levin koji je prvi 1998. godine podržao rezoluciju kojom se tražilo uvođenje sankcija Srbiji, a godinu dana kasnije on je posetio Kosovo gde je bio svečano dočekan od strane vođstva OVK; senator Spekter koji je u ime senata SAD potpisao rezoluciju kojom su odobreni avionski i raketni napadi protiv SR Jugoslavije.
Prostor predviđen za razotkrivanje operacije „Mojsije” suviše je mali da bi se pomenuli baš svi istaknuti američki Jevreji koji su radili protiv Srbije i srpskog naroda. Ali među njima zaista ima mnogo poznatih imena - ambasador Voren Cimerman, general Žak Klajn, diplomata Karl Vestendorp, ministar odbrane SAD Vilijam Koen, direktor CIA Džordž Tenet.
16. maja 1999. godine Bil Klinton je bio počasni gost na donatorskoj večeri Demokratske stranke u organizaciji Jevrejske zajednice San Dijega. U prigodnom govoru predsednik je istakao kako mu je teško kada uporedi raskoš ovakve vrste zabava i stradanja Albanaca na Kosovu. Gromoglasan aplauz uglednih Jevreja začuo se posle izgovorene rečenice: „Uvek bih radije objasnio zašto Amerika bombarduje Srbiju nego zašto to ne čini.” Istog dana, po treći put, bombardovan je manastir u Gornjem Nerodimlju, manastir Svetih arhanđela Mihajla i Gavrila u Gornjem Nerodimlju iz 14. veka u kojem je umro srpski kralj Milutin.
Upravo najistaknutiji predstavnici jevrejskog lobija imali su zastrašujući uticaj na kreiranje politike SAD prema Srbiji i srpskom narodu u bivšim republikama SFRJ. Pored svima dobro poznatih Jevreja, kao što su Medlin Olbrajt, Ričard Holbruk, Džejms Rubin, Vesli Klark, i mnogi drugi istaknuti američki političari jevrejskog porekla značajno su uticali na živote građana naše zemlje. Tu su, između ostalih, kongresmen SAD Tom Lantos, koji je u Peći 1989. godine na sastanku sa Ibrahimom Rugovom obećao američku podršku u borbi Albanaca za nezavisnost; Roj Gutman, novinar „Njuzdeja” koji je 1993. godine bio dobitnik Pulicerove nagrade za priču o srpskim logorima smrti u Bosni; Piter Galbrajt koji je na hrvatskom tenku ušao u Knin da bi u kasnijim izjavama tvrdio kako su Srbi sami terali svoje sunarodnike da beže; senator Levin koji je prvi 1998. godine podržao rezoluciju kojom se tražilo uvođenje sankcija Srbiji, a godinu dana kasnije on je posetio Kosovo gde je bio svečano dočekan od strane vođstva OVK; senator Spekter koji je u ime senata SAD potpisao rezoluciju kojom su odobreni avionski i raketni napadi protiv SR Jugoslavije.
Prostor predviđen za razotkrivanje operacije „Mojsije” suviše je mali da bi se pomenuli baš svi istaknuti američki Jevreji koji su radili protiv Srbije i srpskog naroda. Ali među njima zaista ima mnogo poznatih imena - ambasador Voren Cimerman, general Žak Klajn, diplomata Karl Vestendorp, ministar odbrane SAD Vilijam Koen, direktor CIA Džordž Tenet.