KARAKTER- urodjen ili stecen?

Ines1864

Ističe se
Poruka
2.278
Zanima me sta je uopste karakter coveka? Da li je to nesto sto je urodjeno, tj. da li zavisi samo od naslednih faktora ili se stice i oblikuje vremenom?
Koliko na njega utice vaspitanje, okolina, mediji, drustvo...?
I kad mozemo reci da je covekov karakter izgradjen? Ili se on oblikuje tokom celog zivota i nikada nije u potpunosti izgradjen?
Koje je vase misljenje o ovoj temi?
 
skup osobina koje determinišu ličnost.....i to je tema za psihologiju....nauka koja se zove baš tako -psihologija ličnosti....crte ličnosti čine njen temperament i inteligencija (opšta, praktična, socijalna, emocionalna), od genetike do interpersonalnih osnos do strukture znanja, obrazovanja, emocija odn.............. ono sto se zove afektivnim iskustvom.....sve to su determinantne ličnosti i potencijali....široko i kompleksmno pitanje za raspravu...na malom terenu.....pođi od ličnosti............to je pitanje........
 
Lakše je ono gore , način reagovanja u nekim situacijama....i dobiješ sve ovo.....ovako čim se uhvatiš za ličnost ljudi se hvataju za izuzetke i neizbežne situacije primoranosti , koja nije njihova "karakteristika".....uh što smo finiji nego što jesmo , lepši nego što jesmo i je`smo ono što poželesmo.
 
Hajde ja banalno....
Od gena zavise težnje u razvoju, delimično ishrana, a preko toga i ponašanje, jer ponašanje zavisi i od ishrane.
Od vaspitanja zavisi drugi deo ponašanja i očekivanja, reakcija i težnji.
Od iskustva zavisi fobičnost kao i umerenost u reakcijama osobe, reakcije, analitičnost i način razmišljanja osobe.
Od genetike zavisi predikcija, kroz inteligenciju, od vaspitanja zavisi dubina predikcije kroz razvijanje logike, kombinatorike, indukcije i dedukcije.
Od porodičnog okruženja zavisi afinitet prema suprotnom polu, a od toga i uspešnosti komunikacije sa suprotnim polom zavisi samopouzdanje. Od samopouzdanja zavisi smelost i inventivnost. Inventivnost zavisi i od vaspitanja u smislu kako se prihvata novi odnos, zabrana ili savet. Takodje od vaspitanja zavisi i način pristupa nepoznatom,obrada nepoznatog i vreme bavljenja obradom nepoznatog....
Od količine ljubavi i načina pokrivanja nesigurnosti u najranijem detinjstvu zavisi pristup životu i promenama u životu.
Od brzine promena u životu zavisi temeljitost, pedantnost i organizovanost.Od promena zavisi i nivo težnji ka vezanosti za stvari , vreme i prostor, kao i osobe ,jer ove ostale tri utiču u znatnoj meri na težnju vezivanja ili smelost vezivanja (bez kanapa)......
Uticaj spanaća je takodje značajan, ne u smislu popaja, već u smislu amarata, tj u smislu reakcije osobe na unošenje gorkih supstanci i onih koje ne prijaju ukusu. Stvaranje refleksa delimičnog samokažnjavanja ili čak i fetiš za odlučnost....

Valorizacija, tj odredjivanje težinskih koeficijenata važnosti reakcija svojih ili tudjih, vrednosti društvenih ili pojedinačnih zavisi od predistorije, vremena, meteoroloških prilika, sitnih dogadjaja, nivoa šećera u krvi, vlažnosti vazduha....kao i onih značajnijih tipa nivo hormona .....

Odnos prema drugim ljudima zavisi od gledanja dnevnika i razmišljanja o tome kako se društvo odnosi prema vašim prioritetima, kroz kompenzacionu frustraciju.
Kompenzaciona frustracija se odigrava i prema partneru , od koga se traži potvrda vrednosti i unikatnosti u slučaju da društvo negira vrednost pojedinca i njegov doprinos zajednici.

Način proživljavanja dogadjaja zavisi od broja i odnosa bajki:dečije literature :odrasle literature koje je osoba pročitala. Fantazija zavisi od količine sna, tvrdoće kreveta, kretanja u toku dana, ishrane, debljine, razvijene samokontrole, logike i kombinatorike, količine načitanosti, odnosa prema prirodi i materjalnom ............
 
Tuzni_patak:
Hajde ja banalno....
Od gena zavise težnje u razvoju, delimično ishrana, a preko toga i ponašanje, jer ponašanje zavisi i od ishrane.
Od vaspitanja zavisi drugi deo ponašanja i očekivanja, reakcija i težnji.
Od iskustva zavisi fobičnost kao i umerenost u reakcijama osobe, reakcije, analitičnost i način razmišljanja osobe.
Od genetike zavisi predikcija, kroz inteligenciju, od vaspitanja zavisi dubina predikcije kroz razvijanje logike, kombinatorike, indukcije i dedukcije.
Od porodičnog okruženja zavisi afinitet prema suprotnom polu, a od toga i uspešnosti komunikacije sa suprotnim polom zavisi samopouzdanje. Od samopouzdanja zavisi smelost i inventivnost. Inventivnost zavisi i od vaspitanja u smislu kako se prihvata novi odnos, zabrana ili savet. Takodje od vaspitanja zavisi i način pristupa nepoznatom,obrada nepoznatog i vreme bavljenja obradom nepoznatog....
Od količine ljubavi i načina pokrivanja nesigurnosti u najranijem detinjstvu zavisi pristup životu i promenama u životu.
Od brzine promena u životu zavisi temeljitost, pedantnost i organizovanost.Od promena zavisi i nivo težnji ka vezanosti za stvari , vreme i prostor, kao i osobe ,jer ove ostale tri utiču u znatnoj meri na težnju vezivanja ili smelost vezivanja (bez kanapa)......
Uticaj spanaća je takodje značajan, ne u smislu popaja, već u smislu amarata, tj u smislu reakcije osobe na unošenje gorkih supstanci i onih koje ne prijaju ukusu. Stvaranje refleksa delimičnog samokažnjavanja ili čak i fetiš za odlučnost....

Valorizacija, tj odredjivanje težinskih koeficijenata važnosti reakcija svojih ili tudjih, vrednosti društvenih ili pojedinačnih zavisi od predistorije, vremena, meteoroloških prilika, sitnih dogadjaja, nivoa šećera u krvi, vlažnosti vazduha....kao i onih značajnijih tipa nivo hormona .....

Odnos prema drugim ljudima zavisi od gledanja dnevnika i razmišljanja o tome kako se društvo odnosi prema vašim prioritetima, kroz kompenzacionu frustraciju.
Kompenzaciona frustracija se odigrava i prema partneru , od koga se traži potvrda vrednosti i unikatnosti u slučaju da društvo negira vrednost pojedinca i njegov doprinos zajednici.

Način proživljavanja dogadjaja zavisi od broja i odnosa bajki:dečije literature :odrasle literature koje je osoba pročitala. Fantazija zavisi od količine sna, tvrdoće kreveta, kretanja u toku dana, ishrane, debljine, razvijene samokontrole, logike i kombinatorike, količine načitanosti, odnosa prema prirodi i materjalnom ............

bravo!
 
dug je put od gena do ponašanja... geni kodiraju proteine, a ne ponašanje. ipak, kako ih zovu psiholozi - površinske crte ličnosti su uslovljene upravo genetikom, i one su nekad apsolutno dominantne...........kako to da kapiraš...pa lepo, recimo da ovde upotrebimo analogiju: jedan kompjuterski sistem bude zaražen virusom.............. nećemo kopati po hardveru da bismo otkrili softverski problen. upravo prirodna selekcija je favorizovala organizme koji su bili adaptivni na nivou ponašanja, ali i fizilogije...iskustvo i biologija imaju međusobni uticaj....... jer se biološki organizam povezuje sa sredinom tokom celog života, najmanje je sporna u oblasti bioloških polnih razlika.

nasledni faktori, fenotip i genotip utiču na temperament i nivo afektivnosti, kao i na regulaciju emocija.

uticaji genetike zavise i od starosnog doba.........uticaji sredine rastu sa godinama, međutim... sa gosdinama.......genetski uticaji rastu kada je u pitanju IQ.

geni igraju ulogu u oblikovanju fenotipa. malo je verovatno da mi nasleđujemo crte ličnosti i ponašanja kao takve...u jednostavnom značenju te reči... već nasledni kod (hemijska osnova) gradi neurotransmitere, enzime i hormone...pa otuda geni predvode iskustva i to je polazni stav ........ ali i iskustva utiču na gene. jeste, sve je povezano... kriminalno ponašanje, sreća, sklonost ka razvodu, pripadanje nekom okultnom društvu..religijskom pokretu ........mogu da budu urođeni u slabom biološkom smislu ........ljudi se na rođenju razlikuju i po verovatnoći sa kojom će doživeti jedno nasuprot drugom iskustvu......postoje tendencije u ponašanju, ali ne postoji do danas jedan sistem, psihološki ili biološki koji ih uzrokuje....to su višestruki sistemi.........
 
Postoje neka djelovanja koja su zbir određenog broja manjih djelovanja. Dok stojimo na obali i slušamo kako je valovi zapljuskuju, čujemo veliki huk. Ali znamo da je to rezultat velikog broja manjih talasa i da samo jedan talas nikad ne bi mogao izazvati takvu buku. Svaka kap proizvodi neku buku, ali je mi nijesmo u mogućnosti čuti, tek kada se milioni kapljica udruže moći ćemo ih čuti kao huk talasa. Slično ovome, svaka misao, svaki rad, svako ljudsko djelovanje sačinjavaju karakter.
Zato, ako zaista želimo procijeniti nečiji karakter, ne treba da gledamo njegovo najveće dostignuće. Svaka hulja može u određenom trenutku postati heroj. Čovjeka treba gledati dok radi najuobičajenije stvari i one će nam ukazati na njegov karakter. Postoje prilike, trenuci u kojima će čak i najniže ljudsko biće postati veliko, ali stvarno je velik samo onaj čovjek karakter koji je uvijek velik, bez obzira đe se nalazi i što radi.
 
Ines1864
Koliko na njega utice vaspitanje, okolina, mediji, drustvo...?


Okolina i vaspitanje jako uticu, al je slobodna volja uvek glavni cinilac karaktera.
Usmerene misli sacinjavaju stavove, a stavove sacinjavaju navike, navike sacinjavaju karatker.
Promena nacina razmisljanja, ili promena perspektive rezultira u promeni karaktera.

Nemoc promene nacina razmisljanja, je rezultat negativne karme iz proslih zivota.
Ali uvek slobodna volja je glavni cinilac existencije!

Tuzni_patak
Karakter je Način reagovanja u nekim situacijama


Dobro, a perspektive i nacin posmatranja sacinjavaju karakter, hm, dobro mi se uklapa.
Znaci ako gledas neku situaciju mirno i ladno, tako ces i reagovati. Ocu reci da discipliniranjem svojih
misli mozes postati sto zelis i kako zelis! Svet je samo igra misli, realna, a iluzorna, prava a istovremeno i prividna.

Tuzni_patak
Takodje od vaspitanja zavisi i način pristupa nepoznatom,obrada nepoznatog i vreme bavljenja obradom nepoznatog....


Covek koji ima snaznu volju, bez obzira na vaspitanje ce slobodno zakoracati u nepoznato!
Vrlo je retko, al snazna slobodna volja je uzrok toga, iako je vaspitan istim putem.

paramanand
Slično ovome, svaka misao, svaki rad, svako ljudsko djelovanje sačinjavaju karakter.


Zivotni impulsi, sila evolucije, razlicite energije, volja, magija i druge pokretacke sile sa slobodnom voljom kao
komandantom... rezultiraju mislima, radovima, i ljudskim delovanjima, sto dalje sacinjava karakter!
 
Utvrdjeno je da se karakter stvara tokom godina, otprilike do kraja puberteta najaktivnije, a posle traje prilagodjavanje karaktera iskustvima coveka. A na karakter coveka utice najvishe njegova iskustva na svim nivoima. emocionalno, fizicki, duhovno itd.
 
Ali je očigledno, na primer, da neko ima nasleđen recimo impulsivan karakter. Karakter nije čisto veštački. Mada se karakter menja (izgrađuje) čemu najviše doprinose saznanja ili duhovna nadgradnja. Ima i takvih koji čitav život imaju nepromenljiv karakter.
 
Ali je očigledno, na primer, da neko ima nasleđen recimo impulsivan karakter. Karakter nije čisto veštački. Mada se karakter menja (izgrađuje) čemu najviše doprinose saznanja ili duhovna nadgradnja. Ima i takvih koji čitav život imaju nepromenljiv karakter.

Kada se kaze da neko ima recimo impulsivan karakter, onda ce pre biti da je naslednik impulsivnog karaktera sve vreme kroz zivot koristio copy paste obrazac, oponasajuci i prihvatajuci ocevo/majcino ponasanje od najranijeg detinjstva, pa posle stekne odredjene modele ponasanja i reakcija, koji se vremenom instaliraju, ucvrste i i utkaju u neciju licnost. Onda nekome sa strane moze da deluje kao da je nasledio impulsivan karakter(ili neku drugu osobinu). A u sustini to je samo oponasanje okoline.
 
Po mom misljenju svaki karakter je stecen na neki nacin.
Recimo malo pre sam citao knjigu o nekim motivatorima (verovatno najpoznatijim na svetu) koji motivisu milione ljude kako da zapocnu bolji zivot. Moze se reci da imaju sjajan karakter Vodje i da ih ostali ljudi prate.
Sad, ne moguce da su se rodili sa tim karakterom, jer su rekli po svojim pricama da je svaki od njih bio siromasan. I dali su citat "Leaders are made, not born" :)
 

Back
Top