Ukratko, priča o Salomi, prema jevrejskom istoričaru Jozefu i jevanđelistima Mateju i Marku, govori kako se Irod, gledajući Salomin ples, Ples sa sedam velova, ushićen zanese i kaže joj da će joj dati sve što poželi, a ona zatraži glavu Jovana Krstitelja na tanjiru. Irod je obeshrabren zahtevom, ali pristaje – izdaje zapovest i donose joj glavu.
Ni u jednom od jevanđelja Saloma nije imenovana; ona se opisuje samo kao Irodijadina ćerka. Jozef spominje njeno ime ali je ne povezuje sa Jovanovom smrću, niti spominje da je ona plesala za Iroda. Iako oba Jevanđelja govore o njenom plesu, nijedno ne spominje čuveni Ples sa sedam velova, uopšte njen ples ne određuju pobliže: samo kažu da je “Irodijadina ćerka plesala”. Iz ovo malo materijala narasla je legenda.
Šta je to u njoj što podstiče kulturne i seksualne fantazije? Toga ima isuviše: roditelji i svojeglavo dete, incestuozna želja, tabu…
(Mardžori Garber: Šik od Arabije…)
Eto, toliko za uvod.
Mislim da je tema toliko kompleksna da možemo da započnemo niz priča.
Ni u jednom od jevanđelja Saloma nije imenovana; ona se opisuje samo kao Irodijadina ćerka. Jozef spominje njeno ime ali je ne povezuje sa Jovanovom smrću, niti spominje da je ona plesala za Iroda. Iako oba Jevanđelja govore o njenom plesu, nijedno ne spominje čuveni Ples sa sedam velova, uopšte njen ples ne određuju pobliže: samo kažu da je “Irodijadina ćerka plesala”. Iz ovo malo materijala narasla je legenda.
Šta je to u njoj što podstiče kulturne i seksualne fantazije? Toga ima isuviše: roditelji i svojeglavo dete, incestuozna želja, tabu…
(Mardžori Garber: Šik od Arabije…)
Eto, toliko za uvod.
Mislim da je tema toliko kompleksna da možemo da započnemo niz priča.