Ajde da se ja prvi pravim pametan, mada je pitanje relativno prosto. Kao drugo zivimo u zemlji koja uvozi veliki broj proizvoda. Milka, heiniken, banane, tehnika i jos hiljade drugih proizvoda. Tu su i strane sirovine kao sto je gvozdje npr. ali i mnogo sta drugo. I naravno prvo i najvaznije nafta sirova, nafta za vozila i benzin. Tu su jos hiljade drugih stari cija osnovna cena je u stranoj valuti, pre svega u evrima. Ukoliko kurs skoci i cena npr. nafte se menja, jer ona kosta recimo 1e, tj. 80 din. a posle promene kursa 85din. Ako se to promeni nastaje lancana reakcije. Cena prevoza za sve skace, pa i to utice na cenu svakog proizvoda/usluge. Svaki proizvod takodje menja cenu jer vise ne vredi u dinarima kao i pre (ali vredi u eurima). Na kraju postoji grupa proizvoda koji ne zahtevaju povecanje cene zbog rasta, ali se povecavaju plate zbog povecanja troskova zivota i tako se utice i na povecanje cene njihovog proizvoda.
Kurs i promene je vec toliko tesko objasniti da skoro niko ne zna sve uzroke promene. Najvaznija je doduse ponuda i potraznja (i vecina se svodi na uticaj na istu), a to je vec jednostavno objasniti. Sto je veca potraznja proizvoda to je veca cena i sto je veca ponuda to je manja. Tako imas primer ruda. Gvozdje je jeftino jer ga ima mnogo (i jeftino se eksploatise, ali i to je zbog toga sto ga ima mnogo). Bakra ima daleko manje i kosta vise (i eksploatacija je mnogo skuplja). Ali srebro, zlato i platina nemaju neke znacajne razlike u ceni proizvodnje, ali zlata ima najmanje i najskuplje je. Dijamanti se jeftino proizvode (kopaju), ali ih ima daleko manje i zbog toga su najskuplji. Da se dijamanti nalaze na svakom koraku bili bi dzabe. Ponuda i potraznja.