PEČURKE (bukovače, šampinjoni, lisičarke...) priprema, recepti, saveti...

Kad pravimo roštilj, kao prilog pravimo šampinjone sa belim lukom, koje takođe pečemo na roštilju: Izaberu se krupniji šampinjoni skinu im se drške, koje posle upotrebimo za neki nadev, ili čorbicu, a šampinjone dobro nauljimo (strašno kako upijaju ulje) i ostavimo da stoje dok bar polovina mesa nije gotova. Onda u svaku kapicu istisnemo presom malo belog luka, malo posolimo, i pečemo. Moram reći, da prvi nestanu! :)
 
Da li bi neko mogao da mi preporuči dobru fritezu? Na šta da obratim pažnju?

Po meni je najbitnije da moze da se izvadi deo u koji se sipa ulje (ta posuda). Imam fantasticnu mulinex fritezu male litraze 1,2 l koja odlicno radi, ali kada treba da je perem...:sad2: tako da sam sebi obecala da ce , kada ova crkne, sledeca imati vadivu posudu.
Samo, problem je sto ova radi vec 8 godina...
 
Moram da pohvalim supruga,da ispeče najbolje šampinjone sa žara,:lol:normalno kad dobije sve servirano:zcepanje::zcepanje:.Ali bez zezanja stvarno dobro ispeče.Ovako:velike šampinjone odvojim od peteljki dobro operem i osušim.Takve stavi mm na gril okrenute udubinom na dolje i tako peče par minuta,zatim okrene i nafiluje sa mješavinom od ribanog sira i sitno narezane domače slanine,sol,biber.Dođe jako sočno i ukusno
 
Kontam da se kuvaju u fritezi sa zacinima (mozda gresim).

Ovaj, ne kapiram kako se to grilovani šampinjoni kuvaju u fritezi?:eek::dontunderstand:
1. Grilovanje je pečenje na roštilju
2. Kuvanje je krčkanje u tečnosti a radi se u šerpi
3. Friteza služi za prženje u masnoći
Koji od ta tri načina tražiš?

mozda je mislio da se prže u rerni!
ili peku u tiganju! :think:

by the way, najbolje se griluju u woku!!!! definitivno!! naravno 100% bez ulja!
 
molio bih ako neko zna neki recept kako da pripremim bukovace
cuo sam da treba prilicno dugo da se spremaju
pa ako neko zna...?:super:

Mogu da se spremaju na 1000 nacina.
Imas na krstarici u kuvaru dosta recepata pa odaberi.
U zavisnosti od recepta traje duzina spremanja,ali ne treba im vise od sampinjona
da se ispeku na rostilju ili u tiganju ! :bye:
 
мој сосо од печурака:

печурке исецкам на листиће, једна главица лука (осредња), лук ставим да се динста па кад пусти водицу, додам печурке...па онда кад печурке пусте воду додам павлаку за кување, посолим, додам мало бибера и на крају кашичицу брашна да се згусне...одлично иде уз шницле. .)
 
*Софија* je postavila sličan recept ali verujem da je ovo skroz drugačujeg ukusa. Najčešće ga koristim za torteline a ide savršeno i uz meso.

Propržiti jednu glavicu luka, da zacakli, dodati bukovače, so i biber. Pržiti minut dva i dodati 3 čena belog luka usitnjena. Posle minut-dva preženje uz stalno mešanje dodati belog vina, da sa prsta prekrije pečurke. ( ako koristimo šampinjone onda tek da prekrije). na srednjoj vatri bariti 10-15-ak minuta tj. dok vino i voda( od pečurki) ne ispare. Tada dodati origano, slobodno više, i mešati. Dodati mleko, opet da bude preko pečurki. Dodati bosiljka i origana. dodavati po malo brašna, uz stalno mešanje, dok se ne dobije željena gustina. ( može i neutralna pavlaka i gustin umesto mleka i brašna ). Bariti još par minuta.
Poželjno je da origano i bosiljak budu sveži ali kako je to ovde teže naći slobodno sipajte više ovog sušenog. Služiti uz torteline, špagete, pastu, meso...
Mali savet, torteline (kao i svu pastu) kuvajte sa vegetom ili začinom C. Ne so več kašika začina. ;)
 
*Софија* je postavila sličan recept ali verujem da je ovo skroz drugačujeg ukusa. Najčešće ga koristim za torteline a ide savršeno i uz meso.

Propržiti jednu glavicu luka, da zacakli, dodati bukovače, so i biber. Pržiti minut dva i dodati 3 čena belog luka usitnjena. Posle minut-dva preženje uz stalno mešanje dodati belog vina, da sa prsta prekrije pečurke. ( ako koristimo šampinjone onda tek da prekrije). na srednjoj vatri bariti 10-15-ak minuta tj. dok vino i voda( od pečurki) ne ispare. Tada dodati origano, slobodno više, i mešati. Dodati mleko, opet da bude preko pečurki. Dodati bosiljka i origana. dodavati po malo brašna, uz stalno mešanje, dok se ne dobije željena gustina. ( može i neutralna pavlaka i gustin umesto mleka i brašna ). Bariti još par minuta.
Poželjno je da origano i bosiljak budu sveži ali kako je to ovde teže naći slobodno sipajte više ovog sušenog. Služiti uz torteline, špagete, pastu, meso...
Mali savet, torteline (kao i svu pastu) kuvajte sa vegetom ili začinom C. Ne so več kašika začina. ;)

Veliki sam ljubitelj gljiva i jela od istih :D. Naravno da ih pripremam sam, to svemu daje još veću draž i zadovoljstvo! Recepti koje sam ovde pročitao su uglavnom oni kako i sam prpremam gljive, mada ja nikada ne stavljam jake začine koji "ubiju" aromu same gljive od koje se jelo spravlja. Ja sam pristalica blažih začina tako da samo ISTAKNU osnovnu aromu i ukus gljive. Treba reči da, ograničiti se samo na šampinjone i bukovaču sa tržnica u ishrani gljivama, znači LIŠITI se čitavog spektra raznih ukusa, mirisa, aroma i uskratiti sebi, svojim ukućanima i prijateljima nezaboravne doživljaje i uživanje za trpezom. Samo šampinjona ima u prirodi 70 vrsta i svi su osim jednog, koji je blago otrovan mada i njega neki jedu bez posledica po zdravlje, jestivi i RAZLIČITOG ukusa! Na tržnicama se mogu naći i samonikle gljive ali treba biti krajnje oprezan i kupovati od proverenih ljudi i poznavalaca gljiva. Najbolje je odvojiti se od televizora, posvetiti se u slobodno vreme proučavanju samoniklih gljiva, izaći u prirodu i svojom rukom nabrati ono što će malo kasnije postati divan i nezaboravan obrok. Svakako da je i tu potrebna opreznost jer postoje gljive koje su teške otrovnice, pa ih treba DOBRO upoznati baš kao i one nešto manje otrovne i nejestive vrste. Preporučljivo je da se po povratku sa terena konsultujete sa nekim od POZNAVALACA GLJIVA kojih ima u svakom mestu kako bi proverili vaš"ulov" i odbacili gljive koje nisu za jelo. Tako stičete iskustvo i znanje koji su neophodni za bavljenje ovim "hobijem" mada je to u stvari strast i način našeg povratka prirodi.
 
......Gljiva, ili pečuraka, ima svuda oko nas ali ih malo ljudi primećuje. Razlog tome je naše slabo ili nikakvo poznavanje ovog dela prirode koja nas okružuje. Malo ko zna da su gljive POSEBNA vrsta, da ne pripadaju biljkama kako se najčešće misli. Postoji, doduše oskudna, literatura koja se time bavi i onome ko se zainteresuje za gljive pretstoji da DOBRO prouči i UPOZNA razne vrste gljiva koje rastu u našem okruženju. U tim knjigama se obično, u prilogu, daju i razni recepti za pripremanje jestivih gljiva. Po mom skromnom mišljenju, najbolja knjiga za naše uslove je "Gljive naših krajeva" od Prof.Dr.Romana Bošca koja se, doduše teško, može naći u knjižarama ili kod uličnih prodavaca. Nešto lakše je nabaviti "Drugi gljivarski korak" od Ibrahima Hadžića. I to je jako dobra knjiga sa podrobnim opisom i dobrim slikama gljiva koje su prikazane ali je manjeg obima i po broju gljiva i po broju vrsta koje su prikazane. U knjizi je prilog - recepti za pripremu opisanih gljiva kao i načini konzerviranja i čuvanja gljiva za duži period. Ima još nekih knjiga ali mislim da su ove dve najpogodnije i najrazumljivije za one koji žele da se DOBRO upoznaju sa samoniklim gljivama ali ne nameravaju da se njima bave na naučnom nivou mada su obe navedene knjige pisane veoma ozbiljno, sa naučnim pristupom ovoj temi što se naročito odnosi na knjigu Prof.Dr.Romana Bošca. Mislim da sada ima, i da je dostupna literatura o gljivama i u elektronskoj formi. U svakom slučaju treba DOBRO proučiti LITERATURU, ne žaliti truda da se pronađu tereni na kojima ima samoniklih gljiva, početnici treba obavezno da provere svoje ZNANJE i ISKUSTVO kod POZNAVALACA GLJIVA iz njihovog okruženja i to bez ikakve sujete ili stida jer to za njih, i ne samo za njih, može biti POGUBNO i NAKON SVIH TIH MUKA sledi NAGRADA - UŽIVANJE U NEPONOVLJIVIM UKUSIMA VAŠOM RUKOM UBRANIH GLJIVA!!! DIVNO!
 
I još samo ovo da vam kažem.... Za par nedelja stižu smrčci i smrčice i smrčkovice, pa zatim šljivarke, đurđevače, jablanovače, šampinjoni, paprenjače, onda lisičarke, vrganji, zekice, golubnjače, jajčare, biserke,..... i da vas više ne davim, ko razume . razumeće! Ja nemam reči da vam objasnim ukus jablanovače sa žara, kažu da veoma potseća na krmenadle, đurđevače sa roštilja koje se jedu do god ih ima na stolu jer se naprosto ne može prestati, pohovanih sunčanica, ukusa rudnjača (vrsta šampinjona), arome rujnica koje se mogu uživati na nebrojeno načina, lisičarki i vrganja..... TO mora da se DOŽIVI! Pa, prijatno vam bilo...
Završiču ovaj post rečima rimskog pesnika Marcijala, koji je zapisao ove stihove:
Srebra, zlata i ruha,
Čak i ljubavnice možeš se odreći,
Ali jela od gljiva NE!
 

Back
Top