Srbija će ući u EU godine:

Srbija će ući u EU godine:

  • 2012. kao 29.članica, dakle, poslije Hrvatske

    glasova: 16 25,4%

  • 2015 u paketu sa Makedonijom i Albanijom

    glasova: 9 14,3%

  • 2018 kao 31. članica u paketu sa Crnom Gorom

    glasova: 4 6,3%

  • 2020. kao 32. članica u paketu sa BiH i Moldavijom

    glasova: 2 3,2%

  • poslije 2020 kao 34. članica u paketu sa Turskom

    glasova: 2 3,2%

  • poslije 2030 kao posljednja 35. zemlja Evrope

    glasova: 30 47,6%
  • Ukupno glasova
    63
  • Anketa je zatvorena .
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Borrell: 2009. ciljna godina za ulazak Hrvatske u EU

Josep Borrell, predsjednik Europskog parlamenta u utorak, 5. prosinca nakon susreta s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem u Bruxellesu naglasio da 2009. treba imati na umu kao ciljni rok za pristup Hrvatske Europskoj uniji.

Borrell smatra da se na taj način treba interpretirati izvješće koje je nedavno usvojio vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta, a sljedeći tjedan o njemu će se glasovati na plenarnoj sjednici. Izvješće, koje je predložio predsjednik vanjskopolitičkog odbora EP-a Elmar Brok, ističe da Hrvatska, s četiri i pol milijuna stanovnika, ne opterećuje i ne prenapreže integracijski kapacitet Europske unije. Izvještaj navodi da proces ujedinjenja Europe ne može biti dovršen bez pristupa Hrvatske i njoj susjednih zemalja.

Borrell je nakon susreta s hrvatskim predsjednikom naglasio da je ostalo još dosta posla ali da hrvatske vlasti rade na reformama, koje obuhvaćaju prilagodbu gospodarstva, reformu pravosuđa i poštivanje prava manjina. Predsjednik Mesić zahvalio se Europskom parlamentu na svemu što čini za jugoistok Europe, te je naglasio da Unija mora provesti određene institucionalne reforme kako bi mogla funkcionirati, dok Hrvatska s druge strane mora provesti svoje reforme, usvojiti standarde i ispuniti uvjete.
 
Austrija i Hrvatska - prijatelji u ujedinjenoj Europi

U organizaciji Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Austriji, Predstavništva Europske komisije, Instituta za Podunavlje i Srednju Europu i Austrijsko-hrvatskog društva u sjedištu Europske komisije u Beču u ponedjeljak 23. listopada predstavljena je studija 'Austrija i Hrvatska - prijatelji u ujedinjenoj Europi'.



Studija sadrži članke uglednika iz političkog, financijskog, gospodarskog i kulturnog života Austrije i Hrvatske, a posvećena je tradicionalno vrlo dobrim i prijateljskim odnosima dviju zemalja te austrijskoj potpori hrvatskom putu u punopravno članstvo EU-a.



Pozdravljajući predstavnike gospodarskog i diplomatskog života Austrije Otmar Huber, čelnik Instituta za Podunavlje i srednju Europu u čijem izdanju je objavljena studija, istaknuo je kako studija izražava velik interes Austrije da Hrvatska što prije postane punopravna članica EU-a.



O pregovaračkom procesu Hrvatske i EU-a te reformama i promjenama na tom putu govorila je državna tajnica za europske integracije u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Marija Pejčinović-Burić, istaknuvši da Hrvatska čini velike napore kako bi pregovori završili do kraja 2008. godine.



Država tajnica Pejčinović-Burić je sudionicima predstavila strukturu cjelokupnog hrvatskog pregovaračkog tima i naglasila zadovoljstvo u ovoj fazi završenog analitičkog pregleda usklađenosti zakonodavstva Republike Hrvatske s Europskom unijom, čime je Hrvatska ponovo potvrdila svoju predanost ispunjenju kriterija za punopravno članstvo u Europskoj uniji. U okviru regionalne suradnje, državna tajnica Pejčinović Burić kazala je kako Republika Hrvatska aktivno sudjeluje u brojnim regionalnim političkim i gospodarskim inicijativama, pri čemu je važno istaknuti predsjedanjem Republike Hrvatske Procesom suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP).

Sudionici austrijske strane Izrazili su nastavak potpore Republici Hrvatskoj na njezinom putu za punopravno članstvo u Europskoj uniji.
 
Није ни потребан еу Србији. То су све хрватски савезници. Не бори се еу за правду и поштење за Србе. Показали су ко су и шта су еу, као и 'демократе'.
 
Države članice

Europsku uniju (tada Europske zajednice) osnovalo je ranih pedestih godina prošlog stoljeća šest europskih država: Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska i Njemačka.
1973. su im se pridružile Velika Britanija i Danska, 1981. Grčka, 1986. Španjolska i Portugal, a 1995. Finska, Švedska i Austrija. Najveće se proširenje Unije dogodilo 1.5.2004. kada joj je pristupilo deset novih zemalja srednje i istočne Europe. Unija sada broji 25 članica.

U nastavku se nalazi popis država članica s datumima njihova ulaska u EU te adresama web stranica najvažnijih državnih institucija poput vlade, parlamenta, predsjednika države, premijera ili u pojedinim slučajevima kraljevske obitelji. Za svaku zemlju navedena je i adresa ministarstva vanjskih poslova kao i (ukoliko postoji) nacionalnog službenog portala - servisa za građane.

Austrija (članstvo u EU od 1995.)


Belgija (članstvo u EU od 1952.)


Cipar (članstvo u EU od 2004.)


Češka (članstvo u EU od 2004.)


Danska (članstvo u EU od 1973.)


Estonija (članstvo u EU od 2004.)


Finska (članstvo u EU od 1995.)


Francuska (članstvo u EU od 1952.)


Grčka (članstvo u EU od 1981.)


Italija (članstvo u EU od 1952.)


Irska (članstvo u EU od 1973.)


Latvija (članstvo u EU od 2004.)


Litva (članstvo u EU od 2004.)


Luksemburg (članstvo u EU od 1952.)


Mađarska (članstvo u EU od 2004.)


Malta (članstvo u EU od 2004.)


Nizozemska (članstvo u EU od 1952.)


Njemačka (članstvo u EU od 1952.)


Poljska (članstvo u EU od 2004.)


Portugal (članstvo u EU od 1986.)


Slovačka (članstvo u EU od 2004.)


Slovenija (članstvo u EU od 2004.)


Španjolska (članstvo u EU od 1986.)


Švedska (članstvo u EU od 1995.)


Ujedinjeno Kraljevstvo (članstvo u EU od 1973.)
 
Države kandidatkinje

Status države kandidatkinje imaju tri države: Hrvatska i Turska, koje su 4. listopada 2005. otpočele pregovore o pristupanju EUropskoj uniji, te Makedonija, kojoj je taj status odobren u prosincu 2005.

Hrvatska


Makedonija (Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija)


Turska
 
Ostale europske države
1/ koje su već mnogo puta na referendumima odbile EU
to su vrlo napredne zemlje kojima EU nije ni potrebna ili
2/ su toliko male pa su posve beznačajne:



Andora (2)
Island (1)
Lihtenštajn (2)
Norveška (1)
Švicarska (1)
 
eremita:
Србија ће ући у ЕУ на Светог НИКАД !
Kliknite za proširenje...

Srbija će morati ući u EU kao i sve zemlje balkana
jer će ostat izolirani otočić
i ekonomski stagnirat
jedino ako ne želite postat NAJzaostalija zemlja EU
zamisli Bugarska i Rumunjska vas prestigle skoro duplo po BDP
Hrvatska skoro tri puta
a vi u rangu ispod Albanije??
pa zar to nije sramota
i sad se još veselite radikalima na izborima?

stvarno ste suicidan narod
 
tokyo:
Srbija će morati ući u EU kao i sve zemlje balkana
jer će ostat izolirani otočić
i ekonomski stagnirat
jedino ako ne želite postat NAJzaostalija zemlja EU
zamisli Bugarska i Rumunjska vas prestigle skoro duplo po BDP
Hrvatska skoro tri puta
a vi u rangu ispod Albanije??
pa zar to nije sramota
i sad se još veselite radikalima na izborima?

stvarno ste suicidan narod
Kliknite za proširenje...

yebi ga, ubi nas argumentima.......... :roll:
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Slične teme

Б
Колико пута ће нас ЕУ лагати да још ово да уради Србија и убрзаће пут у ЕУ?
2 3
Odgovora
58
Pregleda
765
БелиВук
Б
Н
Србија
Odgovora
17
Pregleda
264
ННПКИ
Н
N
EU uskoro ulazi u rat, Srbija mora odmah prekinuti sa njima i sve vratiti u UN oko Kosova
2
Odgovora
43
Pregleda
566
TikaSpicStajkovce
T

Back
Top