Klimatske promene

Topla zima
Politika - Pre 2 sata i 26 minuta

Do kraja januara očekuje se da će srednje dnevne temperature biti iznad ili znatno iznad višegodišnjeg proseka (od 4 do 9 stepeni Celzijusa, oko 20. i do 12 stepeni). Jutarnje temperature imaće vrednosti od 0 do 5, oko 19. i 22. i do 8 stepeni. Do 23. januara najviše dnevne temperature biće u intervalu od 10 do 16 stepeni, a potom od 1 do 6 stepeni. Tokom većeg dela perioda padaće kiša, dok će oko 25, 26. i 30. padati kipa ili susnežica. Umeren jugoistočni vetar će duvati u periodu od 25. do 28. januara.

U periodu od 1. do 4. februara, uz uglavnom suvo vreme, srednje dnevne temperature biće iznad višegodišnjeg proseka (od 2 do 6 stepeni). Jutarnje temperature biće u intervalu od 0 stepeni do 2 stepena, a najviše dnevne od 5 do 10 stepeni. Kiša se predviđa oko 4. februara.

Do kraja prve dekade februara srednje dnevne temperature kretaće se u granicama ili ispod višegodišnjeg proseka (od -2 do 2 stepena). Jutarnje temperature imaće vrednosti od -5 do 0 stepeni, a najviše dnevne od 0 do 4 stepena. Oko 5, 6. i 7. će duvati umeren jugoistočni vetar, dok će susnežica ili sneg padati oko 5, 6. i 10. februara.

Do sredine februara predviđa se da će srednje dnevne temperature ponovo biti znatno iznad višegodišnjeg proseka (od 8 do 12 stepeni Celzijusa). Jutarnje temperature biće oko 3 stepena, a najviše dnevne od 9 do 14 stepeni Celzijusa. Kiša će padati oko 15. februara.

Prognozirana količina padavina biće nešto ispod višegodišnjeg proseka za posmatrani period i imaće vrednost oko 40 milimetara.
 
OLUJA ODNELA 44 ŽIVOTA U EVROPI

tackice.gif
Olujno nevreme koje od četvrtka pustoši zapadnom i srednjom Evropom odnelo je najmanje 44 života i poremetilo i železnički saobraćaj koji se postepeno uspostavlja

Do petka u Velikoj Britaniji u nevremenu je poginulo 13 osoba, 11 u Nemačkoj, po šest u Holandiji i Poljskoj, troje u Češkoj i Francuskoj i dvoje u Belgiji.

U Velikoj Britaniji, gde su duvali vetrovi jačine 160 kilometara na sat, poginulo je najmanje 13 osoba među kojima dete od dve godine. Većina žrtava stradala je zbog rušenja stabala ili urušavanja.

To je najgora oluja zabiležena u poslednjih 17 godina u toj zemlji.U Nemačkoj, gde je vetar duvao i do 200 kilometara na sat, poginulo je 11 osoba, među kojima jedna beba stara godinu i po dana.U Holandiji nevreme je odnelo šest života, već od rušenja drveća. U Češkoj, Francuskoj i Belgiji ljudi su gubili živote na isti način.

Oko milion Čeha ostalo je bez struje u noći između četvrtka i petka.U Rumuniji je danas počela oluja. U okrugu Suceva na severu zemlje duva vetar jaćine 140 kilometara na sat. Meteorolozi prognoziraju da će se do kraja dana vreme pogoršati.
 
spacer.gif
19.1.2007.
Orkan Kiril izazvao paniku u Evropi
spacer.gif
spacer.gif


0701193.jpg
Najmanje dvanaest osoba je poginulo u jakom nevremenu koje je juče zahvatilo Veliku Britaniju, Holandiju i Njemačku. Udari vjetra u orkanu „Kiril“, koji dostižu brzinu i do 180 kilometara na čas, natjerali su vlasti u ovim zemljama da izdaju hitno upozorenje i pozovu stanovništvo da ne izlaze iz svojih domova.

Istovremeno, evropske avio-kompanije su bile primorane da otkažu na desetine letova, što je izazvalo gužve na aerodromima.

0701193a.jpg


Britanske i francuske ekipe za specijalne intervencije spasile su juče 26 članova posade broda „Napoli“ sa opasnim teretom, koji je počeo da tone u vodama Lamanša tokom snažne oluje. Tokom večeri se očekivalo da će se snaga orkana pojačati i iznositi i do preko 200 km na čas, u nižim predelima do 150 km.

0701193c.jpg


U Francuskoj je zbog oluje obustavljen pomorski saobraćaj u Lamanšu, a parkovi i škole su privremeno zatvoreni. Letovi su juče obustavljeni na većini aerodroma u zapadnoj i severnoj Evropi, kao i saobraćanje feribota između Britanije, Irske, Belgije, Holandije i Finske. Oluja je u Finskoj u blizini Helsinkija izazvala manje poplave.

0701193b.jpg


Meteorološke službe u Holandiji su upozorile stanovništvo da ne putuje automobilima, a vlasti su zbog dolaska najsnažnije oluje u poslednjih nekoliko godina zatvorile škole kako bi djeca i đaci na vrijeme stigli kućama. U Amsterdamu je zatvoren Aerodrom „Šipol“, jedan od najvećih u Evropi.

U pojedinim djelovima Njemačke palo je i do 70 litara vode po kvadratnom metru, što je primoralo vlasti da pošalju 40.000 radnika u akciji spasavanja ugroženog stanovništva. Vlasti u Češkoj i Poljskoj takođe su izdale upozorenje građanima. Poruku: „Ne izlazi, oduvaće te“ ponavljaju elektronski mediji u susjednoj Poljskoj.
 
U snežnom nevremenu u SAD-u osam mrtvih
Radio Srbija - Pre 4 sata

Najmanje osam ljudi je poginulo u snežnom nevremenu koje je juče pogodilo centralne delove Sjedinjenih Američkih Država. Veliki sneg napadao je u zapadnim i centralnim delovima Kanzasa, a u Oklahomi je bez struje ostalo 36.000 potrošaca. Za Kanzas su predvidjene nove snežne padavine, a ocekuje se do 15 centimetara snežnog pokrivača.
 
Objavljeno prije 2 dana

Najmanje 35 ljudi izgubilo život u nevremenu u Evropi

Najmanje 35 ljudi izgubilo je život u snažnom nevremenu koje je zahvatilo sjeverozapadnu Evropu, a zbog vremenskih neprilika saobraćaj je u prekidu u mnogim dijelovima evropskog kontinenta.

Najmanje dvanaeset osoba izgubilo je život u Velikoj Britaniji, sedam u Njemačkoj, dok je šestero poginulo u Poljskoj.

Četvoro ljudi stradalo je u Holandiji, a troje u Češkoj, dok su u Belgiji život izgubile dvije osobe, a u Francuskoj jedna.

Snažni orkan "Kyril", koji je poslije ponoći zahvatio Austriju, nanio je najveće štete u pokrajinama Gornja i Donja Austrija.

U Gornjoj Austriji dvije osobe su teže povrijeđene, a više od 100 kuća ostalo bez krova, dok je preko 150.000 domaćinstava ostalo je bez struje, prenosi Tanjug iz Beča.

U pokrajini Donja Austrija jak vjetar također je izazvao prekid snabdijevanja električnom energijom, što je pogodilo preko 20.000 domaćinstava.

U austrijskoj metropoli nisu međutim zabilježene veće štete. Bečki aerodrom Schwechat morao je otkazati letove zbog jakog vjetra, i čak skrenuti neke avione koji su trebali sletjeti.

U Njemačkoj je oluja, s vjetrovima brzine do 200 kilometara na sat, čupala drveće iz korijena, ugrozila izvore struje, zaustavila saobraćaj i primorala radnike na željeznici da potraže zaklon na stanicama.

Njemačka aviokompanija "Lufthansa" najavila je otkazivanje mnogih letova, posebno na Frankfurtskom aerodromu, gdje vjetrovi nastavljaju da šibaju nesmanjenom žestinom.

"Kyil" je poslije Njemačke zahvatio Češku, gde je odnio tri života, pošto je u spasilačkoj akciji život izgubio jedan vatrogasac, a srušeno drvo ubilo je dvojicu mladića u automobilu na putu blizu Praga.

U Poljskoj je jako nevrijeme tokom noći odnijelo najmanje šest života, dok je na desetke ljudi povrijeđeno.

Hiljade stabala koje je srušila oluja blokiralo je puteve, dok je blizu 800.000 domaćinstava ostalo bez struje.

U najvećem nevremenu koje je pogodilo Belgiju u posljednjih pet godina, dvije osobe su izgubile život, a više je povrijeđeno.

U gradiću Ambrezin, na istoku Belgije, jedno drvo je palo na automobil i usmrtilo vozača, dok se u Halu na jednu djevojku obrušio zid.

U Bruxellesu saobraćaj je na mnogim mjestima bio u prekidu, a vatrogasci su primili hiljade poziva za pomoć.

Oluja je rano juros stigla i na teritoriju Mađarske, ali bez očekivane žestine, rekao je dežurni u Meteorološkom zavodu Imre Bonta.

Tokom noći vjetar bio najjači na području Balatona, a u Šiofoku su zračni udari dostigli brzinu od 108 kilomerata na čas, ali ni tu, kao ni u drugim dijelovima zemlje, nije bilo povrijeđenih, a i materijalna šteta je minimalna, javili su mađarski mediji.

Portparol Glavne uprave za odbranu od katastrofa Tibor Dobšon je izjavio da su jutros do četiri sata vatrogasci bili pozivani 450 puta, mahom zbog polomljenog drveća, srušenih odžaka, izlomljenih crepova i pokidanih električnih vodova.

Meteorolozi najavljuju da će u Mađarskoj vjetra biti i danas, ali znatno slabijeg intenziteta, a da bi već sutra mogao sasvim da utihne.
 
'Drastična promena' klime

t.gif
20041011100850_larsen_203climate.jpg

Upozorenje: Evropi predstoje poplave i suše

Evropska agencija za ekologiju je upozorila da Evropi predstoji najoštrija klimatska promena u poslednjih pet hiljada godina.
U izveštaju koju je nedavno objavila ova agencija, globalno otopljavanje se ističe kao najveća pretnja starom kontinentu i objašnjava se da se prosečna temperatura u Evropi povećava mnogo brže od svetskog proseka - što je najvećim delom posledica sagorevanja uglja, gasa i ugljenika.

U izveštaju se kaže i da je povećanje temperature već izazvalo zapanjujuću štetu.

Deset odsto alpskih glečera se otopilo samo tokom leta 2003. godine, a ledeni pokrivač u severnoj Evropi nestaje, dok se suša izaziva širenje pustinja na jugu kontinenta - kaže se u izveštaju Evropske agencije za ekologiju.
 
ŠTA SVE PODRAZUMEVA KLIMA?



Klima nekog mesta se klasično definiše na osnovu srednjih vrednosti, ekstrema i drugih statističkih parametara meteoroloških uslova, tokom nekog intervala vremena (meseci, godine, vekovi). Savremena definicija, međutim, opisuje klimu kao dinamički sistem (slika 1.) u kome učestvuju i jedni na druge deluju: atmosfera, okeana, ledeni i snežni pokrivač, procesi na tlu (litosfera) i biosfera uključujući čoveka. Svaki od ovih učesnika (komponenata) u klimatskom sistemu ima sopstvene zakonitosti i dinamiku, na koje deluju druge komponente i tako ih menjaju.



Interakcija između okeana i atmosfere je aktuelna na svim širinama, ali je najintenzivnija u okolini Ekvatora. Atmosfera na promene reaguje znatno brže od okeana, koji zbog svoje višestruko veće mase predstavlja ogroman rezervoar toplote i svojom velikom inercijom ublažava i usporava atmosferske promene. Temperatura površine okeana direktno utiče na količinu isparavanja u atmosferu, dok prizemni vetrovi formiraju cirkulaciju gornjih slojeva okeana. Intenzivno zagrevanje uzrokuje obilne padavine koje menjaju salinitet površinskih slojeva okeana, koje zatim utiču na cirkulaciju dubokih slojeva okeana. Okeani su takođe veliki apsorberi ugljendioksida i imaju mnogostruki uticaj na klimu nekog regiona.



Promena stalnog ledenog pokrivača ili kriosfere, menja refleksiju Sunčevog zračenja (albedo) i time bitno utiče na toplotni potencijal na Zemlji. Procesi na tlu, kao što su isparavanja, turbulencija, stvaranje sedimenata i peščanih oluja, itd., aktivno reaguju na promene u vazduhu i vodama, a i na delovanje čoveka. Litosfera sadrži i pojavu vulkanske erupcije koja zamračenjem atmosfere povećava albedo i snižava globalnu temperaturu atmosfere. Uticaj biosfere na klimu je veoma značajan, jer sadrži raznovrsne uticaje ogromne populacije flore i faune, sa posebnim naglaskom na dejstva čoveka. Izvor energije koji pokreće klimatski sistem je Sunčevo zračenje. Ono se neravnomerno raspoređuje na Zemlji, kako zbog geometrije i kretanja Zemlje i Sunca, tako i zbog promene nagiba i kretanja Zemlje, koja zbog toga dolazi u različite položaje u odnosu na Sunce (Milankovićeva opšte prihvaćena teorija klime).



Osetljivost i nepredvidljivost klimatskog sistema ilustuje i poznati "efekat leptira" Edwarda Lorenca. Jednačine koje opisuju kretanja u atmosferi su nelinearne, što dovodi da se procesa u atmosferi približavaju haosu. Efekat leptira govori i izuzetnoj osetljivosti klimatskog sistema na male poremećaje i ukazuje na veliku zavisnost od početnih uslova. Paradigma za prognozljivost vremena i klime glasi: "Da li treptaj leptirovih krila u Brazilu može započeti formiranje tornada u Teksasu?" Ideju je verovatno dao rezultat rešavanja tzv. Lorencovih jednačina (slika 2.) koji podseća na leptira, a cela priča je ilustracija ograničene predvidljivosti cirkulacije atmosfere.



Još jedan u nizu dokaza o integritetu globalnog klimatskog sistema je pojava telekonekcije, odnosno uticaja udaljenig, a značajnih klimatskih događaja kao što je El Ninjo, Severnoatlantska oscilacija i dr., na klimu nekog regiona. Ustanovljeno je da se uticaj intenzivnih El Ninjo pojava primećuje dalko do izvantropskih širina i da dodatno povišava globalnu temperaturu, dok su parametri klime u Srbiji i Crnoj Gori (i širem regionu) visoko korelisani sa indeksom Severnoatlantske oscilacije.


Klimatske promene o kojima se danas mnogo govori, označavaju pre svega negativne posledice uticaja čovečanstva na činioce klimatskog sistema. Klimatskim promenama je najviše ugrožena atmosfera jer joj se menja sastav zbog nekontrolisanog sagorevanja fosilnih goriva. Povećani efekat „staklene bašte“ je doveo do porasta srednje globalne temperature vazduha od 0.3оC do 0.6оC u odnosu na predindustrijiski period, dok je poslednja dekada prošlog veka najtoplija od kada postoje merenja temperature. Porast temperature uzrokuje topljenje ledenog pokrivača i dovodi do porasta nivoa mora, dok na kopnu dolazi do pomeranja granica temperaturnog i padavinskog režima. Postoje indikacije da će nastavak dosadašnjih stihijskih antropogenih uticaja u 21. veku proizvesti dramatične uticaje na globalnu privredu, društvo i čovekovu okolinu.


Tokom poslednjih dekada jedan od glavnih napredaka je postignut u oblasti prognoze klime pomoću objedinjenih numeričkih modela cirkulacije atmosfere i okeana. Sve uspešnije rezultate međutim, danas daju složeni modeli koji sadrže pored parametara okeana i atmosferske procese sa aerosolima i gasovima staklene bašte, zatim procese na tlu i ledeni pokrivač. U ovakvim modelima se forsiranjem jednog parametra testiraju reakcije drugih parametara ili čitavih komponenata klimatskog sistema. Brojni klimatski modeli se razlikuju po nameni odnosno da li se koriste za dobijanje mesečne ili sezonske prognoze klime, za procenu međugodišnje do dekadne varijabilnosti pojedinačnih parametara, za dobijanje scenarija klimatskih promena itd. Sigurno je da će se ubuduće, praviti sve bolji numerički modeli vremena i klime a dobijeni rezultati biti sve pouzdaniji i primenljiviji.



Klima je postala nauka u razvoju i u velikom broju zemalja su odlučivanja zasnovana na klimatskim informacijama i prognozama. Sve su češći i složeniji zahtevi za izradu klimatskih produkata i projekata, a primene su najveće u oblasti poljoprivrede, vodoprivrede, građevinarstva, zdravstva itd. Zbog straha od nepovratnih klimatskih promena proučavanje klime je postalo strateško pitanje, tako da je u mnogim zemljama, posle odbrane i privrede, jedan od glavnih tema u državnim administracijama. Dugoročni cilj je da se klima i prognoza budućih klimatskih uslova, ekploatišu kao prirodni resurs za što bolje socioekonomske uslove života na Zemlji. Zbog toga je borba protiv klimatskih promena koje uzrokuje čovek, postala predmet međunarodnih konvencija, panela, programa i projekata, koji predlažu i sprovode mere za očuvanje postojeće klime i čovekove okoline.
 
Orkanski vjetrovi poharali su Europu 18.01. i 19.01. U petak je u Velikoj Britaniji poginulo 14 osoba. Vjetrovi su puhali prosječnom brzinom od 112 km/h u Londonu, u Blackpolu 135 km/h. U Dublinu (Irska) vjetrovi su puhali prosječno 137km/h.
Orkanski vjetar puhao je i u Nizozemskoj, Belgiji i Francuskoj. U Amsterdamu 130km/h, Vlisingenu 125km/h i Rotterdamu 122km/h. U Belgiji Spa je mjerio prosječnih 130 km/h, Charleroi 122 km/h i Antwerpen 119km/h.
I u Českoj vrlo snažni vjetar: Kocalovice 154 km/h, Churanow 136 km/h, Prag 130 km/h. U Njemackoj Wandelstain čak 203 km/h, Brocken 198 km/h, Fichtelberg 183 km/h, Zugspitze 175 km/h, Grosser Arber 168 km/h, Feldberg 165 km/h. U Danskoj Skrydstrup 96 km/h, Soenderborg 93 km/h i Kopenhagenu 85 km/h. U Poljskoj Kasprovy Wierch 151 km/h i Wroclaw 136 km/h.
 
Neuobičajeno jako razvijena ciklona jučer se kretala središnjom Australijom. Cijeli sustav je izgledao kao spiralni bijeli oblak na satelitskim snimkama. Ovu ciklonu ojačao je monsun na sjeveru koji je u sustav po visini odaslao potrebnu vlagu. Zbog toga je bilo vrlo obilnih oborina u središnjim dijelovima kontinenta. Nekoliko postaja u blizini Alice Springsa zabilježile su rekordne količine oborina i preko 200mm. Slično je bilo samo 1974. kada je ciklon Tracy pogodio Darwin. U mnogim predjelima zapadnog Queenslanda palo je više oborina od mjesečnog prosjeka. Sustav se polako premješta na istok pa se sunčano vrijeme danas vratilo u Alice Springs. Na istoku se nastavlja vrlo nestabilno vrijeme sa pljuskovima i grmljavinom, a upozorenja za poplave izdano je za južni Quennsland.

a18uy.jpg

a20jy.jpg
 
Globalno zagrevanje sve više šteti Evropi


spacer.gif

Sneg nestaje u Škotskoj, sve je manje pčela u Italiji, opada prinos letine u Španiji, nestaju šumske oblasti u Nemačkoj, dok nivo mora raste duž obala Engleske


spacer.gif

Brisel - Zbog problema globalnog zagrevanja život ljudi širom Evrope postaje sve opasniji, a taj problem počinje odnedavno da škodi i poslovanju, što izaziva opštu potrebu za akcijom pre svega političkih elita Evropske unije. Ovo je još jedan aspekt iz istraživanja Vorld vajldlajf fonda (World Wildlife Fund) o kojem je list Danas i juče pisao.
- Građani očekuju da vide pravu akciju Evropske unije jer klimatske promene su već realnost svakodnevnog života - ocenjuje Stefan Singer, šef odseka za međunarodne klimatske promene u VVF.
"Sneg nestaje u Škotskoj, sve je manje pčela u Italiji, opada prinos letine u Španiji, nestaju šumske oblasti u Nemačkoj, dok nivo mora raste duž obala Engleske. Sve su to dramatične promene i signali za klimatske promene koje potresaju Evropu", navodi se u izveštaju VVF, u kojem se dodaje da promene štete radnicima i njihovoj svakodnevnoj borbi za preživljavanje. Tu se posebno misli na šumare i poljoprivrednike, koji zavise od prirode.
Nakon sastanka sa zvaničnicima iz Evropske komisije, stručnjaci ove grupe iz Švajcarske, doveli su pet osoba sa različitih mesta u Evropi da opišu kako klimatske promene utiču na njihove živote.
Kesijan Garbet (45), iz Engleske, kaže da je poslednji stanovnik u jednoj od pet obalskih kućica u blizini priobalnog gradića Siforda. Iz svog doma on ima odličnu poziciju da posmatra trend podizanja nivoa mora: "Za ovih četiri-pet godina shvatio sam da je more veoma čudna životinja", kaže Garbet. Odbrana od mora, koja štiti njegovu kuću, dosad je od 1999. četiri puta popuštala, a niko iz njegovog kraja ne može da se seti da se to dešavalo i ranije.
Đuzepe Miranti (26), italijanski pčelar, kaže da je porast temperature primorao pčele da napuste njegov region tokom sezone. On sada mnogo manje meda može da proizvede, dok istovremeno omogućava da razni paraziti napadaju pčele i da tako duže žive.
Evropski komesar za životnu sredinu Stavros Dimas kaže da će te eksperimente imati na umu kada sledeće nedelje u Montrealu na sastanku Ujedinjenih nacija bude raspravljalo o klimatskim promenama. Dimas kaže da je EU izdala program za borbu protiv smanjenja emisije štetnih gasova za osam odsto do 2012.
Vorld vajldlajf fond između ostalog u svom izveštaju navodi i to da je Evropa upletena u trgovinu ilegalnim drvima zbog čega nekim oblastima preti opasnost da izgube ogromna šumska prostranstva u narednih deset godina. Prema tom izveštaju, ukazuje se da Evropska unija godišnje uveze oko 20 miliona kubika ilegalno posečenog drveća iz raznih svetskih regiona a pre svih iz basena reke Amazon, basena reke Kongo, istočne Afrike ili zemalja Baltika. U konkretnim ciframa radi se o 2.2 miliona kubnih metara ilegalnog drveta, odnosno 600.000 hektara posečenih šuma godišnje. To je površina koja je tri puta veća od teritorije Luksemburga.
 
Uslovi života na Zemlji će se tokom 21. veka dramatično pogorošati zbog globalnog otopljavanja, a kao posledica toga moguće je naglo smanjenje broja stanovnika naše planete u "bliskoj budućnosti" sa sadašnjih šest milijardi na svega oko 500 miliona, prenela su ruska elektronska glasila izjavu poznatog britanskog klimatologa Džejmsa Lavloka.
Lavlok je ubedjen da će se prosečna temperatura na Zemlji do početka idućeg veka naglo povećati i da će to biti glavni razlog mnogih kataklizmi koje očekuju čovečanstvo.
Eksperti za izučavanje klimatskih promena su, kako navodi moskovski časopis "Glas nauke", još ranije upozorili da će se, zbog stalnog uvećanja emisije štetnih gasova u atmosferu, prosečna temperatura na Zemlji uvećati, do kraja ovog veka, za oko šest stepeni Celzijusa.
Lavlok je još veći pesimist, jer smatra da u narednih sto godina treba računati, pri sadašnjem stepenu zagadjenja atmosfere, sa prosečnim rastom temperature od osam stepeni. U proteklom veku rast prosečne temperature na našoj planeti je bio znatno niži - svega jedan stepen, što nije bitnije uticalo na planetarnu klimatsku sliku, tvrde naučnici.
Ukoliko se, medjutim, crna prognoza o drastičnom rastu temperature obistini, našu civilizaciju očekuje period velikih poplava, strašnih uragana i gladi zbog manjka najvitalnijih prehrambenih proizvoda, navode eksperti.
Takav loš scenario budućih dogadjaja moguće je, prema oceni stručnjaka, izbeći. Potrebno je samo da se u celom svetu usvoje i dosledno poštuju stroge mere za ispuštanje najštetnijih gasova u atmosferu. Tada se rast prosečne temperature može sniziti na svega dva stepena, čime bi planeta bila spasena.
Zemlja je u toku svog postojanja najmanje sedam puta doživljavala velike klimatske promene, upozorava Lavlok, uz opasku da se samo u toku poslednjeg ledničkog perioda pod vodom našla površina veličine kontinenta kakav je sada Afrika.
Lavlok smatra da su tekuće klimatske promene na Zemlji ravne onima iz najdramatičnijeg perioda njene prošlosti.
Pre 55 miliona godina tadašnja živa bića su morala da potraže bezbedno utočište čak na Arktiku, tvrdi Lavlok i dodaje da je to stanje potrajalo sve dok klimatske promene nisu opet krenule obrnutim tokom.
Zanimljivo je da taj naučnik prognozira već za sredinu ovog veka nestašicu hrane u Kini i preseljenje velikog broja žitelja te zemlje u retko naseljenu rusku oblast Sibir, u kome će do tog perioda prosečna temperatura biti, kako on predvidja, osetno veća nego sada.
Lavlok je medjunarodnoj javnosti postao poznat šezdesetih godina minulog veka, kada je objavio svoju, u to vreme, revolucionarnu teoriju o životu naše planete, koja je i sada široko prihvaćena.
Prema toj Lavlokovoj teoriji, koju je on nazvao po imenu starogrčke boginje zemlje Gee, naša planeta funkcioniše kao jedinstveni samoodržavajući organizam koji sam osigurava vlastitu ravnotežu.
 
Klimatske promene i ljudsko zdravlje




pew_climate_agenda_cover_150.jpg
Merenja temperature tokom proteklih sto godina pokazuju da se naša planeta zagreva, a najugledniji naučnici koji se bave klimatskim promenama, slažu se da će se taj trend povećati u narednih sto godina.

2001.godine, komisija o klimatskim promenama pri Ujedinjenim nacijama razmotrila je objavljene rezultate kompjuterskih modela i zaključila da bi se do kraja ovog veka, prosečne temperature mogle povećati za čak 5,8 stepeni Celzijusa.

”Znamo da jaki toplotni talasi ubijaju ljude, kao što znamo da ih ubija ekstremna hladnoća.“

Antoni MekMajkl je direktor Nacionalnog centra za epidemiologiju i populaciju na australijskom nacionalnom univerzitetu u Kamberi i ko-autor nove studije o vezi izmedju klimatskih promena i ljudskog zdravlja:

”Znamo da je veliki broj infektivnih bolesti, posebno onih koje šire komarci osetljiv na temperaturu, vlažnost i padavine. Takodje znamo da će se, kako se zemlja zagreva, menjati promena godišnjih doba pa će populacija sve češće biti izložena ekstremnim vremenskim uslovima.“

....što bi, kako kaže MekMajkl, moglo dovesti do snažnijih ciklona, oluja, poplava i suša. Sve to ima posledice po ljudsko zdravlje. MekMajkl ističe da je uticaj dužih toplotnih talasa već primećen na brojnim mestima. On navodi primere, Aljaske, Kanade i Australije i neobično visok broj smrtnih slučajeva u Zapadnoj Evropi, uzrokovan toplotnim talasom 2003. godine. Prema istorijskim podacima toplotni talasi su zahvatali zemlju jednom u četiri veka. Medjutim, meteorolozi navode da bi do 2050. godine taj trend mogao da se ponavlja svake 4 godine, ukoliko se taj trend nastavi. MekMajkl upozorava da je zabrinjavajuće povećanje u korelaciji sa sve višim temperaturma i pojavom infektivnih bolesti:

”Te bolesti obuhvataju malariju u Africi, zapaljenje mozga koje šire krpelji u Švedskoj, koleru u Bangladešu. One se javljaju zbog promene temperature priobalnih voda. Tu su zatim i slučajevi trovanja hranom severno od Aljaske, bakterijama iz zaraženih ostriga koje veoma reaguju na temperaturu.“

Naučnici iz brojnih disciplina počeli su saradnju o klimatskim pitanjima kako bi predvideli, na primer, kretanje malarije u toplijem delu svetu. MekMajkl ističe da gasovi staklene bašte oslabljuju svetske sisteme za održanje života i veruje da je veće obrazovanje javnosti, podrška zajednice i planiranje, posebno medju najsiromašnijim i najranjivijim zajednicama, od suštinske važnosti za osujećenje efekata po zdravlje pre no što bude suviše kasno.
 
[font=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]dgovor planete ljudima [/font]

[font=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]
21-4.jpg
[/font]

21-3.jpg



[font=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif]Tokom proteklih decenija ljudi su preduboko kopali, previsoko leteli, previše proizvodili, previše se namnožili, preteško se na Zemlju navalili, zagadili vode, vazduh, zemljište, šume. I odgovor planete Zemlje svojoj deci: ljudima nedvosmislen je:
globalno zagrevanje, razorne poplave učestale (poslednjih godina i u Evropi), požari po ostrvlju i širom planete, razorni vetrovi, proširivanje pustinjskih oblasti, klizanje glečera. Rečju klimatske i geološke promene. Nestaju vrsta za vrstom biljnog i životinjskog sveta, tih naših sustanara bez kojih ni ljudski život niti opstanak čovečanstva ne bi bio moguć. To je jedna strana medalje. Druga je nakazna: ratovi, sve nove i nove bolesti, sve teže bolesti komunikacije u međuljudskim opštenjima, nasilje fizičko, psihičko, mentalno, socijalno... Dodajte spisku odrednice koje smatrate važnim.
Čovek je izgubio poštovanje za prošlost, ravnodušan je prema sadašnjosti, ne brine za budućnost. Promene u okruženju samo su ogledalo takvog sebičnog odnosa najmoćnije životinje na ovoj prekrasnoj planeti.
Srećom, ima i takvih kojima je stalo...
[/font]
 
Ljudski činilac sve više ugrožava planetu


spacer.gif

Ugljenokopi uzrok zemljotresa


spacer.gif

commedia4_1.jpg
Promene u tektonskim silama: Rudnik uglja
spacer.gif
spacer.gif

spacer.gif
Najveći zemljotres u Australiji izazvali su sami ljudi, pokazuje istraživanje koje objavljuje Nešenel Džiografik. Reč je o zemljotresu koji se desio u Novom Južnom Velsu, u rudniku u Njukaslu, 28. decembra 1989, u kome je poginulo 13 ljudi a pričinjena šteta iznosila je 3,5 milijarde američkih dolara. Zemljotres je izazvan promenama u tektonskim silama nastalim usled dvestogodišnjeg iskopavanja uglja pod zemljom, tvrdi Kristijan Klos sa Opservatorije Lamont-Doerti u okviru Kolumbija univerziteta. Taj zemljotres nije bio katastrofalan, ali australijsko tle i nije seizmički aktivno, tako da građevine u varošima nisu ni pravljene da izdrže jače potrese. Iznos štete, inače, nadmašio je ukupnu vrednost izvađenog uglja u tom području.
Do poremećaja u Zemljinoj kori došlo je usled odnošenja miliona tona uglja, smatra Klos. Međutim, za seizmičku mapu terena na ovom kontinentu još značajnije je ispumpavanje vode iz tla da bi se sprečile poplave u rudnicima. "Na svaku tonu proizvedenog uglja, izvađeno je 4,3 puta više vode. Ponekad je, dodaje Klos, potrebno da se izvuče čak 150 tona vode da bi se izvadila tona uglja.
Klos je otkrio više od 200 zemljotresa koji su izazvani ljudskim delanjem, uglavnom u proteklih šest decenija. Pre Drugog svetskog rata, ti slučajevi bili su vrlo retki. Najveći zemljotresi ove vrste, po tvrdnjui ovog istraživača, jesu tri zemljotresa u Uzbekistanu, koji su se odigrali između 1976. i 1984. godine na prirodnim gasnim poljima. Magnituda svakog od ta tri potresa iznosila je u rasponu od 6,8 do 7,3 stepena. Ovakvi zemljotresi, iako nisu katastrofalni, opasni su jer se događaju u predelima koji su odvajkada važili za seizmički neaktivne. Tako da ni ljudi ni infrastruktura naseobina nisu pripremljeni za njih.
Jedan od načina da se oni spreče a da se ne ugrozi rudna poroizvodnja koja je glavni izvor pirhoda i privredne nekog područja bio bi u nalaženju takvog metoda iskopavanja uglja kojim se ne bi redukovala voda iz rudnika. Rudarski inženjeri, međutim, nisu svesni tog rizika i ne posvećuju ovom problemu dovoljno pažnje.
Kos je posebno ukazao na još jedan sve ozbiljniji problem koji bi koliko sutra mogao da predstavlja novu opasnost po čovekovu okolinu i njega samog. Radi se o sve učestalijoj praksi da se ugljen-dioksid odlaže duboko pod zemljom, ubrizgavanjem u geološke formacije, zbog toga što taj gas na površini zemlje doprinosi globalnom zagrevanju. Međutim, to ujedno dovodi do promene pritiska u samoj Zemljinoj, kori što, takođe, povećava rizik od zemljotresa. Zato Klos preporučuje da se takva ubrizgavanje ne vrše u blizini velikih gradova. Novi rizični faktori za pojavu zemljotresa mogli bi da utiču i na porast premija osiguranja protiv ovakvih katastrofa, jer su one dosad bile izračunavane na osnovu učestalosti zemljotresa na datom području u prošlosti. Sada su se, međutim, pojavili novi rizici, izazvani pohranjivanjem ugljen-dioksida. Tako da redukovanje rizika od jedne vrste opasnosti (globalno zagrevanje) može da poveća rizik od druge, to jest, zemljotresa, zaključuje Nju sajentist.
 
[font=Arial, Helvetica, sans-serif]Klima uzvraća udarac[/font]

[font=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif][font=Arial, Helvetica, sans-serif][/font][/font]

[font=Arial, Helvetica, sans-serif]Sudeci po mnogobrojnim istraživanjima, pre oko osam hiljada i 200 godina Zemlja je pretrpela ozbiljne klimatske promene koje su uslovile glad, širenje zaraza i masovne migracije velikog dela stanovništva tada poznatog sveta. Danas, sve cešce upozoravaju da se ovakve promene klime mogu ponoviti i to mnogo brže nego što se do sada mislilo. To bi moglo prouzrokovati masovnu katastrofu, koja bi do sredine ovog veka mogla da stavi tacku na istoriju ljudskog roda.[/font]

180klima.jpg


[font=Arial, Helvetica, sans-serif]Da ova upozorenja nisu samo puka fikcija besposlenih katastroficara govori i podatak da je nedavno Bušova administracija od strane nekoliko veoma ozbiljnih institucija upozorena na ovaj problem. Jedna od njih je i udruženje koje nosi naziv "Unija zabrinutih naucnika", (www.ucsusa.org ) u kojoj se medu ukupno 100.000 clanova nalazi cak 60 vrhunskih svetskih istraživaca iz najrazlicitijih oblasti. Kredibilitetu udruženja posebno doprinosi i clanstvo cak dvanaest dobitnika Nobelove nagrade. Oni, izmedu ostalog, upozoravaju na to da Bušova administracija sistematski blokira i zataškava sve izveštaje naucnika koji bi mogli ugroziti program "nacionalne odbrane" i rad velikih naftnih kompanija, koje, nažalost, trenutno predstavljaju nosece stubove svetske ekonomije. Ovakva politika najvece svetske sile neminovno vodi ka globalnoj ekološkoj katastrofi, jer se, po predvidanjima, u vecem delu Amerike i Evrope do 2010. godine mogu ocekivati temperature iznad 33 stepena Celzijusa tokom više od trecine dana u godini! Evropski naucnici su zabeležili da je, globalno gledano, ovo leto u Evropi bilo najtoplije u poslednjih 500 godina, što zaista produbljuje najcrnje slutnje. Sve ovo bi moglo usloviti da se do 2020. vecina glavnih evropskih gradova i citavo americko priobalje nadu pod vodom, dok ce, recimo, Veliku Britaniju zadesiti klima slicna onoj koja trenutno vlada u Sibiru.[/font]

[font=Arial, Helvetica, sans-serif]Sasvim nov pogled na ovaj problem u svom nedavnom izveštaju daje i Pentagon, upozoravajuci Buša da globalne klimatske promene mogu dovesti i do velikih ratova u svetu oko vode, hrane i energenata. Ovi ratovi bi, izmedu ostalog, uslovili i ozbiljniju pretnju zloupotrebe vec veoma opasnih nuklearnih i drugih arsenala koji bi i definitivno stavili tacku na egzistenciju ljudskog roda. Zaista zabrinjavaju i upozorenja da je za zaustavljanje procesa promene klime vec kasno, jer završna faza globalnog otopljavanja može poceti vec sutra, a mi bismo bili u stanju da to sagledamo tek posle pet godina.[/font]

[font=Arial, Helvetica, sans-serif]Ono što je trenutno moguce uraditi jeste maksimalno smanjenje potrošnje fosilnih goriva, kao i ubrzavanje procesa potpisivanja globalnih sporazuma o razoružanju, kojima se, gle cuda, najviše opire trenutna administracija Sjedinjenih Država. Ona kao argumente naubedljivo navodi "nacionalne" interese. Kakvi ce interesi nacije biti kada bez pijace vode, hrane i energenata pokuša da umiri prst na nuklearnom obaracu - ostaje da se vidi. Ukoliko se situacija u meduvremenu dramaticno ne promeni, Zemlja ce uskoro uskratiti naizgled bezgranicno gostoprimstvo bahatom ljudskom rodu, koji, poveden svojom destruktivnom prirodom, to možda nece ni docekati.[/font]

[font=Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif][/font]
 
pentagon predviđa katastrofu

Pentagon u tajnom izveštaju iznosi dramatične procene o budućnosti planete kojoj preti globalna katastrofa, pogibije miliona ljudi u ratovima, od gladi i elementarnih nepogoda, piše londonski "Obzerver".

Pod naslovom "Pentagon upozorava Buša - klimatske promene će nas uništiti", list piše o tajnom izveštaju američkog Ministarstva odbrane u kojem se iznose zabrinjavajuće procene o budućnosti planete.

Klimatske promene u narednih dvadeset godina mogle bi dovesti do globalne katastrofe i pogibije miliona ljudi u ratovima i elementarnim nepogodama. U izveštaju se navodi da će se ratovi u budućnosti voditi ne zbog vere, ideologije ili nacionalnog ponosa, već pukog opstanka.

Prema mračnim predviđanjima, žestoke oluje će već 2007. godine veći deo Holandije učiniti neuslovnim za stanovanje, dok će gradovi poput Haga biti napušteni. Između 2010. i 2020. doći će do pada prosečne godišnje temperature u Evropi, a klima u Britaniji počeće da liči na sibirsku.

Milioni ljudi bi umrli u ratovima i od gladi, pobune i unutrašnji konflikti uništili bi Indiju, Južnu Afriku i Indoneziju, a izvori vode, poput Nila, Amazona i Dunava, mogli bi postati glavna bojna polja.
 
SZO upozorava na zdravstvene posledice klimatskih promena

t.gif
20051113213029_41005110_malaria_203b.jpg

Malarija je jedan od najvećih globalnih ubica ali je, tvrde u SZO, opasnost od širenja te bolesti na Evropu zbog rasta temperature na starom kontinentu još uvek daleka

Svetska zdravstvena organizacija pozvala je političke lidere u Evropi da preduzmu hitne mere kako bi spremno reagovali na posledice koje po zdravlje građana imaju klimatske promene.
Svetska zdravstvena organizacija je na međunarodnoj konferenciji o globalnim klimatskim promenama, koja se održava u kanadskom gradu Montrealu, upozorila da je toplotni talas koji je pre dve godine u zapadnoj Evropi odneo skoro trideset pet hiljada života pokazao da se štetne posledice promene klime već osećaju.

U organizaciji kažu da su zdravstvene i socijalne službe u zemljama kao što je Francuska bile potpuno nespremne za takve situacije.

SZO je istovremeno ukazala i na pretnju koju, zbog rasta temperature na evropskom kontinentu, predstavlja širenja ka severu bolesti koje prenose insekti; u organizaciji naglašavaju da malarija, i pored toga, još uvek ne predstavlja veliku opasnost po stanovnike starog kontinenta.
 
Evropi preti katastrofa

Strategija podrazumeva smanjenje emisija gasova koji izazivaju efekat staklene bašte za gotovo trećinu, i to u narednih 13 godina

Potrebna nam je nova, postindustrijska revolucija - reči su kojima je predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Baroso opisao planove Brisela za rešavanje problema globalnog otopljavanja i smanjenje zavisnosti Evrope od nafte i gasa, javlja Bi-Bi-Si.

Baroso je obelodanio novu energetsku strategiju za Evropu, koja predviđa smanjenje emisija gasova koji izazivaju efekat staklene bašte za gotovo trećinu, i to u narednih 13 godina. Pored toga, cilj strategije je da obezbedi efikasnije korišćenje energetskih izvora i dalju liberalizaciju energetskog tržišta. Smanjenje emisija štetnih gasova za najmanje 20 odsto ispod nivoa zabeleženog 1990. u Evropi i 30 odsto na globalnom nivou do 2020. godine jedan je od ciljeva nove evropske energetske strategije oko kojeg su stručnjaci podeljeni - jedni veruju da je to preambiciozno, a drugi da je sasvim realno. Uslov je da se postigne međunarodni sporazum i da druge zemlje uvedu slične kvote, što znači da Evropa ne može da deluje sama, bez saglasnosti ostatka sveta, posebno velikih zagađivača kakvi su Amerika, Kina i Indija, navodi Bi-Bi-Si.

spacer.gif
black.gif
spacer.gif
JUG SE SELI NA SEVER


Mark Lajnas, autor knjige o globalnom zagrevanju nazvane "Šest stepeni", takođe smatra da Evropi preti velika opasnost. - Verujem da će prosečna temperatura porasti za šest stepeni, a možda još i više jer je to prosek za celu planetu. U kontinentalnim delovima Evrope rast bi mogao da bude još i veći - na istoku Evrope i do devet ili čak deset stepeni, što znači da tamo više ne bi bilo snega. Čitave klimatske zone pomerile bi se u pravcu polova - ako se ostvari projekcija EK o povećanju temperature od pet stepeni, klima kakva sada vlada, na primer u Marakešu u Maroku, mogla bi da se preseli na sever, sve do do Londona. Ne zaboravimo da je razlika od pet stepeni razlika između klimatskih uslova kakve imamo danas i kakve smo imali tokom poslednjeg ledenog doba - kaže Lajnas za Bi-Bi-Si.

spacer.gif
black.gif
spacer.gif
spacer.gif
black.gif
black.gif
spacer.gif
Evropska komisija je iznela i dramatična upozorenja o mogućim posledicama neuspeha predložene strategije: čitav kontinent bi, u najgorem slučaju, mogao da pretrpi porast temperature od pet stepeni - a posledice katastrofalnih klimatskih promena najviše bi se osećale na jugu, odnosno na Mediteranu. Zamenik italijanskog ministra finansija Paolo Ćento slikovito je opisao šta bi moglo da se dogodi njegovoj zemlji. - Italiji preti dezertifikacija - pretvaranje u pustinju - u najmanje pet regiona, a tri i po hiljade kilometara naših plaža moglo bi da završi ispod nivoa mora. To su ogromne potencijalne posledice ne samo po čovekovu okolinu, već i po našu poljoprivredu i turizam - kazao je Đento.

Uz smanjenje stope globalnog otopljavanja, jedan od prioriteta nove evropske energetske strategije je efikasnije korišćenje postojećih izvora energije, smanjenje zavisnosti od nafte i gasa i stavljanje naglaska na nove, po mogućstvu obnovljive i bezbedne izvore energije - kakvi su vetar ili biogorivo. Džeremi Nikolson, portparol Grupe intenzivnih korisnika energije koja predstavlja britansku tešku industriju, smatra da nijedna opcija ne sme da se isključi, pa ni nuklearna. - Nameću se, međutim, brojna pitanja: odakle ćemo dobiti tu energiju? Koliko su bezbedne isporuke nafte i gasa iz Rusije i zemalja OPEK? Koliko su skupe određene vrste obnovljive energije? Ne zaboravimo da Evropa trećinu svoje struje dobija iz nuklearnih elektrana, koje proizvode vrlo male količine ugljendioksida, i mislim da bi organizacije koje se bave zaštitom čovekove okoline morale ponovo da razmotre nuklearnu energiju kao jednu od opcija za rešavanje problema s kojim se, u to skoro više niko ne sumnja, zaista suočavamo - kaže Nikolson za Bi-Bi-Si.
 
Nevreme u Evropi

t.gif
_42471265_czech_ap203b.jpg

Drveće na pruzi celu noć blokiralo voz u Češkoj

Delove Evrope zahvatilo je olujno vreme koje je odnelo preko 40 života, izazvalo materijalnu štetu i poremetilo železnički i avionski saobraćaj.
U Poljskoj, u olujnom vetru brzine od preko 200 km na sat, poginulo je najmanje 6 osoba.

U Češkoj je u jednom trenutku milion ljudi ostalo bez struje.

Britanija, Holandija, Belgija, Nemačka i Francuska oporavljaju se od oluje, koja je u petak uveče stigla u Ukrajinu i Rusiju, i izazvala privremeni prekid dotoka ruskog gasa u EU.

Britanija

Velika Britanija se oporavlja od oluje, koja je tokom prethodnih 36 sati odnela 13 života, uglavnom u nesrećama prouzrokovanim nezapamćenim vetrom.

Britanci će dugo pamtiti taj četvrtak - bila je to najgora oluja od januara 1990. godine, sa jakom kišom i vetrom, koji je na trenutke dostizao jačinu od 160 kilometara na sat.

t.gif
20070118173055mautempoblackpoolfora203.jpg

Oluja na obali Engleske

Trinaest ljudi je izgubilo život, putevi su bili blokirani oborenim stablima, železnički saobraćaj je bio delimično suspendovan, a otkazan je i veliki broj letova sa britanskih aerodroma.

Među poginulima u Britaniji je i dvogodišnji dečak na koga se srušio zid u severnom Londonu.

Među žrtvama su i direktor aerodroma u Birmingemu, koji je stradao kada je na njegov automobil pala grana koju je vetar otkinuo sa stabla, i vozač kamiona, čije je vozilo pod naletom vetra skrenulo sa puta i prevrnulo se.

Helikopteri Britanske kraljevske mornarice evakuisali su 26 članova posade teretnog broda, koji je usled olujnog vremena pretrpeo teška oštećenja i počeo da tone oko 80 kilometara od oblasti Kornvola na krajnjem jugozapadu Engleske.

Više hiljada britanskih domaćinstava je privremeno ostalo bez struje, neke pruge su zatvorene, dok su na drugima uvedena ograničenja na najvišu dozvoljenu brzinu, otkazane su stotine letova, a nadležni upozoravaju građane, koji putuju svojim automobilima da budu izuzetno pažljivi.

Oluja se potom pomerila ka istoku i tokom večeri u četvrtak zahvatila je sever Francuske, Holandiju, Dansku i Nemačku, gde je železnički saobraćaj u potpunosti stao, prvi put u istoriji.

U Nemačkoj je poginulo 11 osoba, u Holandiji najmanje četiri, u Češkoj tri, a u Francuskoj dve.

t.gif
20070118213503storm_france_afp203i.jpg



U većini slučajeva ljudi su stradali od oborenih stabala ili u saobraćajnim nesrećama, koje je izazvao jak vetar.

U Nemačkoj je obustavljen železnički saobraćaj, a priobalno područje na severu zemlje sprema se za moguće poplave.

Vlasti u Nemačkoj i u Holandiji apelovale su na građane da ne izlaze iz kuća, u Parizu su iz predostrožnosti zatvoreni svi javni parkovi i groblja, dok su nadležni u austrijskim Alpima apelovali na skijaše da se spuste na niže nadmorske visine i potraže sklonište.

U Irskoj, Britaniji i Finskoj suspendovani su trajekti.

Na najprometnijim evropskim aerodromima otkazane su stotine letova.

Nemačka

Širom Nemačke, desetine hiljada putnika ostale su blokirane na stanicama, nakon što je nacionalni operater suspendovao sav železnički saobraćaj.

U nekim delovima zemlje vetar je dostizao jačinu i do 200 kilometara na sat.

U Minhenu, jedna 18-mesečna beba izgubila je život kad sje vatar iščupao vrata koja su pala na nju. Slično je okončao život i jedan 73-godišnji penzioner iz Augsburga, na koga su se takođe srušila vrata.

U Magdeburgu nije bilo struje, u Severnoj Rajni Vestfaliji zatvoreni su neki autoputevi.

t.gif
20070118201023alemanhadentro203.jpg

Prizor iz Drezdena

Operaciju saniranja štete predvodi nemačka Federalna agencija za vanredne situacije THV.

Njen portparol Nikolas Hefer BBC-ju je opisao razmere operacije.

"Tokom noći, THV je u operaciju uključio 5500 ljudi, kojima se pridružilo oko 2000 vatrogasaca. Zadatak im je da saniraju štetu. Reč je, dakle, o velikoj operaciji. Broj angažovanih ljudi u međuvremenu je smanjen, ali operacija je i dalje u toku, širom Nemačke", istakao je Hafer.

Holandija

Slična operacija u toku je i u Holandiji, gde su vlasti u četvrtak uveče, prvi put u poslednjih pet godina, bile prisiljene da objave upozorenje o opasnim vremenskim prilikama, s pozivom sunarodnicima da ne izlaze iz kuće.

Rob Slajter je stručnjak za ekstremne vremenske porilike u holandskom Meteorološkom institutu.

t.gif
20070119072545storm11-afp.jpg



"Imali smo jaku oluju, praćenu vetrom jačine do 130 kilometara na sat, što je prouzrokovalo brojne poremećaje. Železnički saobraćaj je poremećen, glavna železnička stanica u Amsterdamu je bila evakuisana, jer su crepovi leteli sa krova. Dva autoputa su bila blokirana, a šest osoba je povređeno kada se kran srušio na jednu zgradu u Utrehtu", saopštava Rob Slajter.

Vetar jenjava

Oluja se i dalje kreće ka istoku i zahvatila je, između ostalih, Poljsku, Austriju i Češku gde su stotine hiljada ljudi ostale bez struje.

U Ukrajini je, pak, zbog jakih udara vetra zatvoren naftvod Družba, kojim se ruska nafta izvozi na zapad Evrope.

No, oluja bi tokom dana trebalo da izgubi na jačini, predviđa BBC-jev meteorolog Džon Hamond.

"Oluju je izazvalo polje niskog vazdušnog pritiska, koje je stiglo sa Atlantika. Vetar je već tu počeo da dobija na intenzitetu i jačao je puna 24 časa pre nego što je pogodio najpre Britaniju, a potom i druge evropske zemlje, ali bi sada već trebalo da počne da gubi na snazi. Kada bude negde na ruskoj granici, front će se promeniti, a vetar će biti značajno slabijeg intenziteta", predviđa jedan od BBC-jevih meteorologa Džon Hamond.

Topao bogojavljenski dan u Rusiji

U Rusiji se Bogojavljenje tradicionalno proslavlja plivanjem za krstom, koji simbolizuje trenutak kada je Sveti Jovan krstitelj u reci Jordan krstio Isusa Hrista.

Međutim, na rekama u Rusiji nema leda, koji je uobičajen za ovo doba godine. Prosečna temperatura iznosi 6 stepeni Celzijusa.

Prošle godine na današnji dan ona je iznosila minus 36 stepeni Celzijusa.
 
NAJVIŠE DESET GODINA DO KLIMATSKE KATASTROFE?

Klimatske promjene mogle bi potpuno izmaći kontroli u samo 10 godina, a na to upućuju najnoviji dokazi. Novi podaci dobiveni istraživanjem leda na Antarktiku pokazuju šokantno visoku koncentraciju ugljičnog dioksida zarobljenog u ledu. Stručnjaci ističu da bi se u 17 godina količina CO2 u atmosferi mogla povećati koliko se inače povećala u zadnjih 1000 godina. Dr. Eric Wolf (British Antarctic Survey) istakao je da je svijet mnogo bliže, nego se mislilo, kritičnoj točki kada će globalno zatopljenje poprimiti nezamislive razmjere. (The daily record)



co2levelsjn7.jpg
 
Samo 10 godina za sprečavanje klimatske katastrofe


Svjetske vlade moraju hitno usvojiti alternativni scenarij kako bi se emisija ugljičnog dioksida stavila pod kontrolu i porast globalne temperature ograničio na jedan stupanj Celzijev.



Znanstvenik NASA-e James Hansen, doajen američkih klimatologa, upozorio je da svijet ima još deset godina da poduzme nešto protiv globalnog zagrijavanja i spriječi klimatsku katastrofu. "Mislim da imamo vrlo kratku priliku za djelovanje protiv klimatskih promjena... ne više od desetljeća", rekao je Hansen na konferenciji o klimatskim promjenama u Sacramentu. Nastavi li svijet kao do sada, Hansen predviđa porast temperature od dva do tri stupnja i "drukčiji planet".

U takvim toplijim uvjetima, ledeni pokrivač brzo će se otopiti, što će dovesti do podizanja morske razine tako da će se većina Manhattana naći pod vodom. Svijet će se suočiti s dugim sušnim razdobljima i toplotnim udarima, snažnim uraganima u područjima u kojima ih do sada nije bilo i vjerojatno izumiranjem 50 posto biljnih i životinjskih vrsta, upozorio je. Hansen, čelnik NASA-inog Instituta za svemirska istraživanja Goddard, već je izazvao buru u javnosti optuživši administraciju američkog predsjednika Georgea W. Busha da ga je pokušala ušutkati te da je cenzurirala njegova otkrića o globalnom zatopljavanju.

Nestaje led na Arktiku

Vječni led na Arktiku pak, koji je zamrznut cijele godine, smanjio se u godinu dana za 14 posto, objavili su američki klimatolozi, ističući kako je riječ o jasnom znaku globalnog zagrijavanja. Znanstvenici prate smanjivanje polarnog ledenog pokrivača satelitima od 1970-ih. Novina, koju smatraju značajnom, topljenje je leda i zimi a ne samo ljeti. "Efekt staklenika na Arktiku postaje očit", rekao je u srijedu Josefino Comiso iz NASA-inog centra Goddard. "Zatopljavanje zimi konačno je primjetno", rekao je.

Vječni led na Arktiku bio je do sada prilično stabilan i smanjivao se za prosječnih 1,5 do 2 posto u deset godina. No, 2005. i 2006. taj je vječni led bio šest posto manji od prosjeka zabilježenog u zadnjih 26 godina. NASA-ini znanstvenici iz JPL-a u Pasadeni u Kaliforniji izračunali su na osnovu satelitskih podataka da se vječni led na Arktiku u razdoblju od 2004. do 2005. smanjio za 14 posto.
 
Pet stepeni do katastrofe!!!

Da li su na pomolu veliki klimatski poremećaji na Zemlji? Kraj jedne od najtoplijih godina otkako se mere vremenske prilike i jedan dramatičan izveštaj o globalnom zagrevanju na dnevni red su stavili i „klimatsku bezbednost”



N_a29wo0oAcfafO8JLFVCniuYd1zoClMw3lxK.jpg




Na snimku Nase iz septembra 2005. zabeležena je najniža koncentracija leda u Arktičkom moru ikada snimljena satelitom, kada se površina pod ledom smanjila na 5,30 miliona kvadratnih kilometara. Prema izveštajima eksperata UN i kanadske vlade, led na Arktiku se topi toliko brzo da se između Atlantika i Pacifika otvara novi pomorski put, uz rizik teritorijalnog spora između Kanade i Sjedinjenih Država.
(fotoAFP)

OTAPANjE HIMALAJA: Vesti o klimatskim promenama dolaze sa svih meridijana. Jedan američko-kanadski naučni tim saopštio je da je u novembru arktički ledeni pojas bio za dva miliona kvadratnih kilometara manji nego što bi trebalo da bude, iznoseći pri tom i podatke koji upućuju da se približava trenutak kada bi moglo da počne ubrzano topljenje polarnog leda, iz čega je proistekla i prognoza da bi taj „večiti led” mogao sasvim da nestane već do 2040.

Drugi izveštaj, publikovan nekako istovremeno, skrenuo je pažnju na otapanje lednika na Tibetanskom platou, na Himalajima, „postojbini zime”. Kineski naučnici tvrde da će globalno zagrevanje izazvati smanjivanje površine sa teškim posledicama na 80 odsto od ukupno 46.377 glečera. Njihovo otapanje bi prvo izazvalo poplave, a potom suše u slivovima Jangcea, Ganga i Mekonga, tri reke koje održavaju egzistenciju gotovo milijardu ljudi.

Prema izveštaju Svetskog fonda za divljinu (WWF) iz 2005, glečeri na Tibetanskom platou, koji zauzima veliki prostor na granici Kine i zemalja Južne Azije, u minulih 40 godina su se smanjili za oko 6.600 kvadratnih kilometara, tako da sada pokrivaju ukupno 105.000 kvadratnih kilometara.

GLOBALNO ZAGREVANjE I GLOBALNO UPOZORENjE: Kraj klimatski prilično vruće 2006. i jedan dramatičan izveštaj o globalnom zagrevanju na dnevni red su stavili „klimatsku bezbednost”, pokrenuvši čitavu lavinu globalnih upozorenja.

Ton debati bez sumnje dao je raport od blizu 700 strana koji je obelodanjen krajem oktobra u Londonu. Reč je o detaljnoj studiji o klimatskim promenama koju je, po nalogu britanske vlade, sačinio ser Nikolas Stern, nekadašnji glavni ekonomista Svetske banke. Osnovna poruka tog kompleksnog izveštaja, punog grafikona i jednačina, jednostavna je: čovekove aktivnosti su doprinele da se veoma poveća količina ugljen-dioksida, ključne supstance koja, proizvodeći efekat „staklenika”, utiče na povećano zagrevanje atmosfere i time izaziva klimatske promene koje se opisuju kao „globalno zagrevanje”.

Stern je dokumentovao kako je, od početka industrijske revolucije, količina ovog gasa sa 280 čestica u milion (ppm) narasla na današnjih 430, što je dovelo do toga da se zemlja zagreje za pola stepena, sa izgledima da za još pola stepena postane toplija u sledećih nekoliko decenija.

Ako se ispuštanje ugljen-dioksida u atmosferu nastavi ovim tempom, do 2050. bi njegova količina u vazduhu iznosila 550 ppm, što bi temperaturu podiglo za 2 do 3 stepena. Šta to znači postaje jasnije ako se zna da je u ledeno doba prosečna temperatura bila niža od sadašnje za samo pet stepeni.

Ako se ništa ne preduzme da se smanji ispuštanje ugljen-dioksida iz industrijskih postrojenja, uslovi za porast od tih pet stepeni koji bi doneli novu katastrofu, bili bi, prema ser Sternu, stvoreni već do kraja ovog veka.

Kao ekonomista, Nikolas Stern je izveo i jasnu računicu. Stabilizovanje sadašnjeg nivoa gasova „staklenika” koštalo bi jedan odsto od globalnog bruto proizvoda. Nastavljanje po starom odnosilo bi pak između 5 i 20 odsto od ukupno novostvorenog globalnog bogatstva svake godine.

KJOTO U NAJROBIJU: Hoće li nešto biti preduzeto? Još 1997, u Japanu je, na samitu industrijskih zemalja, lansiran Kjoto protokol, nazvan po gradu koji je bio domaćin, a predvideo je da se ukupne emisije štetnih gasova do 2012. smanje za pet odsto u odnosu na nivo iz 1990. godine. Kjoto protokol je, međutim, pravno stupio na snagu tek 16. februara 2005, kad ga je ratifikovala 141 zemlja. Danas ga prihvata 160 država i reguliše oko 60 odsto globalne emisije gasova koji zagrevaju planetu.

Prošlog novembra u Najrobiju je održan novi skup posvećen ovom protokolu, ali bez dogovora kako nastaviti posle 2012, kada sadašnji dogovor istekne. Generalni sekretar UN Kofi Anan je u Najrobiju globalno zagrevanje pripisao „nedostatku liderstva” u ovoj oblasti.

DISIDENT AMERIKA: Jedna od glavnih manjkavosti Kjoto protokola jeste što je iz njega već u prvoj godini administracije Buša Mlađeg, istupila Amerika (odlukom da ne započne proces ratifikacije) s obrazloženjem da šteti njenim ekonomskim interesima i činjenicom da ne obavezuje Kinu (zato što u protokolu ima status zemlje u razvoju).

Amerika nije bila impresionirana ni Sternovim izveštajem, ocenivši ga samo kao „jednom od mnogih studija” o klimatskim promenama. Sa pet odsto svetskog stanovništva, SAD su inače odgovorne za 25 odsto emisija štetnih gasova. Zvanični Vašington rešenje vidi u prelasku na nove tehnologije koje će redukovati zagađenje. Činjenica je međutim da „klimatska sigurnost” polako dolazi na dnevni red i u američkim debatama, a valja istaći da pojedine savezne države – u tom pogledu prednjači Kalifornija – donose sopstvene zakone kojima rešavaju pitanja zagađenja okoline i ispuštanja štetnih gasova.

LIDER EVROPA: Evropska unija dotle smatra da će do 2012. ispuniti svoje norme iz Kjoto protokola, nastojeći da u ovom pogledu nametne liderstvo. U Evropi je najživlja „trgovina ugljen-dioksidom”, primena sistema po kojem oni koji manje zagađuju mogu svoje „kvote ugljen-dioksida” da prodaju drugima koji premašuju dozvoljene nivoe, s tim da ukupna količina „dodeljena” EU ostane u predviđenim granicama. Zbog toga je nekim zemljama dozvoljeno da svoje emisije povećaju (Finska, Irska, Portugalija…), dok druge moraju da ih smanje. Ovih dana stižu međutim i upozorenja da bi Evropa mogla da zaostane u svojoj konkurentnosti zbog toga što više pažnje nego ostatak sveta poklanja ekološkim merama…

KINA, INDIJA I „TRI PLANETE”: U svim debatama o klimatskim promenama sve češće se pominju i dve danas najdinamičnije ekonomije sveta, Kina i Indija. Nijedna nije, kao zemlja u razvoju, obavezana Kjoto protokolom da smanji svoje emisije ugljen-dioksida. Kina je 2003. emitovala 78 odsto štetnih gasova u odnosu na količinu koju emituje Amerika. Ali glavni problem jeste taj što Kina i Indija zajedno imaju 2,4 miliona stanovnika; ako bi oni jednoga dana „po glavi” trošili podjednako energije kao prosečan Amerikanac, za njihove potrebe, i štetu koju bi time proizvodili, bile bi neophodne tri planete, konstatuje se u ovogodišnjem izveštaju „Stanje sveta” vašingtonskog instituta „Vorldvoč”.

Kina i Indija imaju dakle potencijal da unište planetu – ili da je spasu, time što će odabrati drugačiji model razvoja od zapadnog, koji prvo napravi štetu, a onda otklanja njene posledice. Da li će se to zaista i dogoditi, ostaje da se vidi. Zasad, njihovi apetiti za energijom su ogromni – i podjednako je dramatična njihova trenutna energetska neefikasnost. Kina sada troši tri puta više energije po jednom dolaru proizvoda od SAD…

IPAK JE KRIVO SUNCE: Postati odgovorniji prema planeti dakle potreba je dana, ali kako? Svim „hladnim analizama” o globalnom zagrevanju zajedničko je: sa sadašnjim tehnologijama niko ne zna kako da smanji emitovanje štetnih gasova, a da to bude i ekonomski i politički racionalno i prihvatljivo. Dramatičan scenario se odnosi na budućnost, a teške (i skupe) odluke treba donositi danas. Ako bi se na to obavezale razvijene zemlje, kako na to prinuditi one u razvoju (već pomenute Kinu i Indiju pre svega), a da to ne ugrozi njihov razvoj i uspori izlazak iz siromaštva mase ljudi?

I na kraju, nije li planeta bila „pregrejana” i ranije: pojedini naučnici ubedljivo dokazuju da je civilizacija u srednjem veku prošla kroz jedan takav period. I to ne zbog štetnih gasova, nego zbog Sunca. Nisu li upravo solarne promene doprinele ovogodišnjem dugom toplom letu, izuzetno prijatnoj jeseni i dolazećoj (pre)blagoj zimi?

Da li će se, na kraju, sve završiti kao i svi razgovori o vremenu: svi se uzdamo u prognozu, svesni da možemo samo da se prilagodimo, nemoćni da bilo šta promenimo?
 
Prvi krivac – ugalj

U Zemljinu atmosferu godišnje se ispusti 43 milijarde tona štetnih gasova, prema podacima za 2000. godinu.

Glavni zagađivač (24 odsto) je takozvano fosilno gorivo koje se koristi za stvaranje pre svega uglja, a u manjoj meri nafte i prirodnog gasa.

Transport i industrija globalnom zagađenju (i globalnom zagrevanju) doprinose sa po 14 odsto. Zagrevanje stanova je takođe veliki zagađivač: 8 odsto.

Kao nuzproizvodi poljoprivrede štetni gasovi zagađuju atmosferu sa 14 odsto, dok seča šuma globalnom zagrevanju doprinosi sa 18 odsto.




Sumorna budućnost

Ugljen-dioksid izazvao je porast globalne temperature za više od 0,5 stepeni. Ako se ništa ne preduzme, čovek će zagrejati planetu za dodatnih 2 do 3 stepena u roku od pedeset godina. Porast temperature će promeniti fizičku geografiju planete i način na koji živimo. Poplave, oluje, epidemije i nestašice pitke vode će učestati, a najviše će trpeti najsiromašnije zemlje.

Posledice klimatskih promena će svet koštati između 5 i 20 odsto bruto proizvoda.

Mere za umanjivanje efekta gasova „staklenika”, da se izbegnu najgore posledice globalnog zagrevanja, koštale bi jedan odsto društvenog proizvoda globalne ekonomije. Ako se nešto ne preduzme, svaka tona ugljen-dioksida koja se ispušta u atmosferu nanosiće 85 dolara štete. Nivo ugljen-dioksida u atmosferi treba da se ograniči na 400 do 450 čestica na milion (ppm).
 
Godina 2007. bit će najtoplija

Otkako meteorolozi mjere temperature, a ima tome već stoljeće i pol, ova će godina biti najtoplija. Bit će vruće nego rekordne 1998. Globalnom zatopljenju i El Niñu hvala.

Dok naftne kompanije plaćaju milijune za prikrivanje istine o globalnom zatopljenju, znanstvenici iz Britanskog meteorološkog instituta upozoravaju da nas čeka najtoplija godina u novijoj povijesti.

Godina 2007. bit će najtoplija otkad se provode mjerenja temperature i to zbog globalnog zatopljenja i vremenskog fenomena El Niño, objavio je Britanski meteorološki institut.

Stručnjaci tvrde da će kombinacija tih dvaju faktora podići temperaturu na Zemlji iznad one rekordne, zabilježene 1998. godine. Prošla, 2006. godina bila je šesta na listi najtoplijih godina.

"Te nove informacije upozoravaju nas da se klimatske promjene događaju diljem svijeta", rekla je znanstvenica Katie Hopkins.

Svih deset najtoplijih godina, prema mjerenjima koja sežu unatrag stoljeće i pol, bile su nakon 1994. godine, pokazuju podaci UN-ove agencije za praćenje klime.

Britanski meteorološki institut objavljuje svoje globalne prognoze svakog siječnja zajedno sa Sveučilištem East Anglia. Prema najnovijim procjenama, prosječna temperatura na Zemlji bit će 0,54°C viša od dugogodišnjeg prosjeka u razdoblju između 1961. i 1990. godine, koji je iznosio 14°C.

Uz vjerojatnost od 60 posto, godina 2007. bit će jednako topla ili toplija od dosadašnje najtoplije godine 1998., koja je za 0,52°C premašila dugogodišnji temperaturni prosjek.
 

Back
Top