STRES, EFEKTI I POSLEDICE I KAKO GA PREVAZICI

Sasha85:
Koji su vasi nacini da se iscoolirate? Kako uspevate da se ne iznervirate?
Ponekad vrlo tesko, ali trudim se da izbrojim do deset, da udahnem dubokuo i da namontiram izraz lica na kome se ne moze nista "procitati". Zamislim i kako sa takvom reakcijom , u stavri, vise iznerviram one koji su mene nanervirali( bego da im pokazem svoj bes). Pride treba ti + malo godina vise nego sto pretpostavljam da imas , + iskustvo. Posle je sve lakse i lepse. Pozdrav, :wink:
 
Sasha85:
Uspevam ja sve to,bez obzira na moje godine,ali to pocinje da utice na moje zdravlje...

Ih, pricas pricu mog zivota;), a imam 21..
U mom slucaju bilo je potrebno da pronadjem neki ventil.. kad se iznerviram, pustim glasnu muziku i 'utonem' u istu, ili izadjem napolje te shetam pola sata- sat... od gline napravim kojesta.... to me opusta.. normalno je da su ti zivci napregnuti s vremena na vreme; svima su! Samo 'nanjushi' neki svoj hobi, neko sitno zadovoljstvo..... mnogo cete opustiti.
 
Deco, ne bih da budem dosadna, ali ako takvi problemi traju duže od nekoliko meseci, obratite se nekome za stručnu pomoć. B vitamini su odlični ali nemojte ni to koristiti nekontrolisano.
Život pred nas postavlja mnoge zahteve i mi moramo da im se odazivamo. Meni kao dooosta starijoj od vas svoje, a vama ništa lakše mada drugačije. Ako možete da gurate to sami, uz pomoć roditelja, prijatelja - super je. Sport je dobar način za izbacivanje negativne energije. Pozitivne misli takođe. Nerazmišljanje preterano u stilu: šta bi bilo kad bi bilo i sagledavanje realnih situacija, mogućnosti, nepostavljanja previsokih ciljeva. Vi ste svi mladi i treba da živite i dišete punim plućima. Nalazite svoje skrivene talente, pokušajte da ostvarite neke naizgled glupe želje iz detinjstva.
Mora da pomogne. To su sve prolazne faze vašeg razvoja. Ako ima ko da vam pomogne, to bi bilo najbolje. Samo se ne zatvarajte i ne povlačite u sebe, jer svi ljudi pate od nekakvih strahova, nervoza. Sve potiče od našeg nedovoljnog prilagođavanja realnom životu.
Ne znam da li sam pomogla, ali vam želim sve dobro i neka vas Bog čuva.
 
Sasha85:
Koji su vasi nacini da se iscoolirate? Kako uspevate da se ne iznervirate?
Imala sam porodicnih problema i nervoza mi je stalna, i mnogo placem za svaku sitnicu! Cak sam se obratila psihijatru koji mi je mnogo pomogao razgovorom i preporucio vit.B jer spremam ispite. Druzi se sa veseljacima, bavi se sportom ili se povremeno izvristi! Samo uvijek izbaci neg. energiju. Razgovaraj sa bliskim ljudima o svojim problemima! Pozdrav! :lol:
 
Kao sto sam obecala, evo teme o stresu......sa jednog drugog aspekta od onog na koji smo svi navikli da razmisljamo o stresu.......Udahnite duboko, recite "Ommmmmmm!' i - opustite se! :);) Ja cu pokusati da pisem o sustini stresa dovoljno populisticki da me svi mogu razumeti, i oni koji se bave medicinom i oni koji nikakve veze nemaju sa medicinom. Sigurna sam da cete sve odgovore na svoja pitanja pronaci tokom pracenja teme. Zato budite strpljivi i citajte polako i pazljivo. Dobro dosli!
 
PREPOZNATI STRES


Sta je od navedenog stres?

1. Dobijate unapredjenje na poslu
2. Imate gumi-defekt na putu
3. Odlazite na dobru zabavu koja traje do 5 ujutro
4. Vas kucni ljubimac se razboljeva
5. Dostavljaju vam novi namestaj za stan
6. Vasi najboji prijatelji dolaze da odsednu kod vas nedelju dana
7. Imate uzasnu alergiju
8. Sve od gore navedenog

Sve od gore navedenog predstavlja stres! Ako ste navikli da da je stres nesto sto vas cini zabrinutim, imate pogresnu ideju: stres je mnogo razlicitih stvari – stvari koje izazivaju zadovoljstvo, tugu, strah, alergije, fizicki bolovi…..sve ove stvari mogu u odredjenim okolnostima biti STRES. Mnogo je ljudi pod enormnim stresom a da toga cak nisu ni svesni!

STA JE – STRES?

Svima nam je poznata rec ‘stres’. Stres je kada brinete da cete biti otpusteni sa posla, ili kada brinete da li cete imati dovoljno novca da platite racune, ili ste zabrinuti jer je doktor rekao da je vasoj majci potrebna operacija. U stvari, za vecinu nas, sinonim za stres je zabrinutost. Ako vas nesto cini zabrinutim, onda je to stres.
Za vase telo, na drugoj strani, stres ima mnogo sire znacenje. ZA VASE TELO STRES JE SINONIM ZA PROMENU. Bilo sta sto izaziva promenu u vasem zivotu izaziva i stres. Nije bitno da li se radi o dobrim ili losim promenama, i jedne i druge pretstavljaju stres! Kada nadjete stan vasih snova i spremate se za preseljenje – to je stres. Ako polomite nogu – to je takodje stres… Dobro ili lose, ako se radi o promeni u vasem zivotu, sto se vaseg tela tice – to je stres.
Cak i ZAMISLJANJE PROMENE takodje je stres. (Zamisljanje promene najcesce nazivamo zabrinutoscu). Plasite se da necete imati dovoljno novca da platite ratu za kredit? Stres! Razmisljate da li cete mozda biti unapredjeni na poslu? Stres! Bez obzira da li se radi o losem ili dobrom dogadjaju – zamisljanje promene u zivotu jeste stresno.

Sve sto menja vasu svakodnevnu rutinu jeste stresno.

Sve sto menja prirodni balans vaseg tela jeste stresno.

Zamisljene promene su takodje stresne.
 
Hajde da razmotrimo nekoliko tipova stresa – tako cestih da mozda ni ne shvatate da se radi o stresu……

Emocionalni stres
Kada nesporazumi, svadje i konflikti izazivaju promene u vasem licnom zivotu, to pretstavlja stres.

Bolesti
Grip, lom ruke, kozne infekcije, usinuta ledja – sve su to PROMENE prirodnog stanja tela.

Samoiscrpljivanje
Najveci izvor stresa su preterani zahtevi od samog sebe. Ako radite (ili lumpujete!) 16 sati dnevno, smanjujete svoju sposobnost za odmor. Pre ili kasnije odliv energije uslovice da vase telo pocne da zaostaje u svojoj reparativnoj funkciji. Nece biti dovoljno vremena niti energije za telo da ‘popravi’ stetu na celijskom nivou, ili zameni dotrajale transmitere na nivou mozga. PROMENA ce se dogoditi u unutrasnjem okruzenju vaseg tela. Narodski receno – ‘udaricete o zid’, ‘ostacete bez gasa’! Ako se takvo stanje nastavi, steta moze da bude trajna i nepopravljiva. Napor tela da ostane zdravo uprkos povecanoj potrosnji energije kojoj ga izlazete jeste najveci moguci stres!

Faktori okoline
Veoma hladno ili veoma toplo vreme (i klime) mogu biti izuzetno stresni. Veoma velike nadmorske visine, toksini, promene atmosferskog pritiska – svaki od ovih faktora preti da izazove promenu u unutrasnoj sredini vaseg tela i na taj nacin izazove stres.

Specijalan stresor: upotreba duvana

Duvan je veoma potentni toksin! ******* unistava celije koje ciste vasu traheju (dusnik), bronhe i pluca. Izaziva emfizem i hronicni bronhitis sto pretstavlja lagano gusenje svih celija. Ugljen dioksid iz cigareta izaziva hronicno trovanje ugljenmonoksidom. Duvan unistava arterije u vasem organizmu, izazivajuci nedovoljnu snabdevenost krvlju mozga, srca i vitalnih organa. ******* povecava rizik od karcinoma za 50 puta! Ni zvakanje ili usmrkavanje duvana nje sigurno: rizik od karcinoma je jednako visok a karcinomi regije vrata i usne duplje usled zvakanja duvana narocito su maligni, smrtonosni i izazivaju veliku disfiguraciju tkiva.

Hormonski faktori
Pubertet i hormonske promene koje u tom periodu nastaju u telu narocito su jaki stresori jer izazivaju dramatican nivo promena u unutrasnjem okruzenju tela.
Predmenstrualni sindrom odrazava nagli pad hormona jednom mesecno kod zena koje imaju redovne mesecne cikluse, sto izaziva kod mnogih zena privremeni prekomerni stres poznat pod nazivom PMS.
Postpartalni period sa naglim padom hormona karakteristicnih za odrzavanje normalne trudnoce, nakon porodjaja moze izazvati privremeni prekomerni stres koji porodilje moze uvesti u ozbiljne mentalne poremecaje zvane postpartalna depresija ili postpartalna psihoza!
Menopauza je jos jedan period u zivotu zena kada nivo hormona dramaticno opada. Mada do ovog opadanja dolazi postepeno i ravnomerno, kod mnogih zena ova promena moze da izazove prekomerni stres.

Preuzimanje odgovornosti za tudje postupke
Kada preuzimate odgovornost za tudje postupke u vasem zivotu nastaju PROMENE koje mozete malo ili nimalo da kontrolisete. Preuzimanje odgovornosti za tudje postupke jedan je od najvecih stresora.

Alergijski stres
Alergijske reakcije deo su odbrambenog sistema vaseg tela. Kada ste suoceni sa substancom koju vas organizam smatra toksicnom i opasnom, vase telo ce pokusati da je se oslobiodi, napadne je ili je neutralise na neki nacin. Alergije koje posledicno nastaju defnitivno su stres, koji zahteva povecanu energiju tela u borbi protiv stresora koje telo dozivljava kao stetnu materiju.

Prekomeran stres ce vas vremenom uciniti bolesnim. Pod teretom prevelikog stresa telo se ponasa kao auto koji se tera preko granice izdrzljivosti, ili kao da nuklearni reaktor drzite na vecem od dozvoljenog pritiska. Pre ili kasnije, nesto ce puci, pregoreti ili se istopiti. Sta ce puci zavisi od toga gde su u vasem organizmu ‘slabe karike’ a to je u mnogome nasledna karakteristika.
 
Samoiscrpljivanje
Najveci izvor stresa su preterani zahtevi od samog sebe. Ako radite (ili lumpujete!) 16 sati dnevno, smanjujete svoju sposobnost za odmor. Pre ili kasnije odliv energije uslovice da vase telo pocne da zaostaje u svojoj reparativnoj funkciji. Nece biti dovoljno vremena niti energije za telo da ‘popravi’ stetu na celijskom nivou, ili zameni dotrajale transmitere na nivou mozga. PROMENA ce se dogoditi u unutrasnjem okruzenju vaseg tela. Narodski receno – ‘udaricete o zid’, ‘ostacete bez gasa’! Ako se takvo stanje nastavi, steta moze da bude trajna i nepopravljiva. Napor tela da ostane zdravo uprkos povecanoj potrosnji energije kojoj ga izlazete jeste najveci moguci stres!

Hormonski faktori
Predmenstrualni sindrom odrazava nagli pad hormona jednom mesecno kod zena koje imaju redovne mesecne cikluse, sto izaziva kod mnogih zena privremeni prekomerni stres poznat pod nazivom PMS.

Preuzimanje odgovornosti za tudje postupke
Kada preuzimate odgovornost za tudje postupke u vasem zivotu nastaju PROMENE koje mozete malo ili nimalo da kontrolisete. Preuzimanje odgovornosti za tudje postupke jedan je od najvecih stresora.
Pratim... I pronalazim se u ovome sto sam izdvojila.
U mom slucaju, na kozi se prepoznaje pod kolikim sam stresom, pa ima perioda kada mi je koza lica u uzasnom stanju, kosa mi se nenormalno masti, i krenem da kopam kratere po telu. Uzas! Kad vidim kako sam se unakazila osecam se jos gore! Srecom, Bog mi dao jako dobro opste zdravlje, trudim se da se zdravo hranim i da se bavim stvarima koje me cine ispunjenom, pa to mozda brze prolazi.
Inace, mislim da nista ne moze tako da unisti coveka kao STRES! Ponekad pomislim da sam postala zavisnik od stresa, jer normalan zivot i normalne ljude cesto dozivljavam kao dosadne i cesto sebe dovodim do margina. Do sad sam umela i imala srece da se zaustavim na vreme. Pocela sam da se dobro preispitujem zasto sebi dozvoljavam iste greske i zasto ponekad svesno srljam u situacije koje, generalno, nisu dobre za mene, a znam da vecinu tih situacija prouzrokuje upravo stres.
Dakle, pratim temu..
 
NEKE OD SLABIH KARIKA I SIMPTOMI NJIHOVOG NEFUNKCIONISANJA:

Mozak: zamor, bolovi, fizicka iscrpljenost, depresija, napetost, napadi panike, poremecaj sna
Gastrointestinalni trakt: cir (ulkus), grcevi, prolivi, gorusica, bolovi, povracanje, iritabilni kolon
Zlezdani sistem: disfunkcija tiroidne (stitne) zlezde
Kardiovaskularni sistem: visok pritisak, srcani udar, poremecaji ritma i frekvenicije
Koza: urtikarije, kozni osipi, svrab
Imuni sistem: smanjena imunootpornost na infekcije i neoplazme (tumore)

Vec dugo se zna da prekomerni stres moze da izazove promene na gastrointestinalnom traktu, sistemu zlezda ili srcu. Ali tek od nedavno shvaceno je da prekomerni stres zapravo izaziva fizicke promene u mozgu. Jedan od najuzbudljivijih medicinskih napredaka proslog veka bilo je shvatanje kako prekomerni stres fizicki utice na mozak. Sada znamo da umor, iscrpljenost, bolovi napadi placa, depresija, napetost i poremecaj sna kod prekomernog stresa jesu izazvani hemijskom disfunkcijom na nivou mozga. Evo kako to funkcionise……….

NEUROTRANSMITERI MOZGA (HEMIJSKI ‘MESINDZERI’ MOZGA)

Danas znamo da vitalno vazne supstance prenose poruke izmedju mozdanih celija. U principu, one omogucavaju mozdanim celijama da ‘komuniciraju’ medjusobno.
Svakoga dana trilioni poruka prime se i posalju izmedju celija mozga. Poruke koje komuniciraju dobru energiju, srecu, zadovoljstvo, dobar san i apetit i sveobuhvatno dobro raspolozenje, prenose se ‘srecnim’ neurotransmiterima (mesindzerima tehnicki poznatijim kao biogeni amini ili endorfinski sistem). Druge poruke koje su nize energetske vrednosti, koje komuniciraju snizeno raspolozenje, los san i apetit i uopsteno receno snizen energetski nivo funkcionisanja, prenose druge vrse transmitera koje cemo nazvati ‘tuznim mesindzerima’. Vecina nervnih centara prima poruke od oba tipa mesindzera. Sve dok je ovaj input dobro izbalansiran, sve tece glatko i sistem se nalazi u ravnotezi. Stres, medjutim, izaziva probleme na nivou funkcionisanja ‘srecnih messindzera’. Kada se mozak nalazi pred prevelikim stresom, ‘srecni mesindzeri’ pocnu da zaostaju sa svojim isporukama. Kako se stres produbljuje i produzava, ‘srecni mesindzeri’ pocinju da zakazuju. Vazni nervni centri nastavljaju da primaju uglavnom ‘tuzne poruke’ i ceo mozak nalazi se u poremecaju ravnoteze ili hemijskom distresu, a osoba ulazi u stanje hemijskog disbalansa na nivou mozga koji nazivamo PREKOMERNI STRES.

Prekomerni stres cini da se ljudi osecaju ocajno. Kako tuzni mesindzeri preovladjuju, ljudi se osecaju ophrvani svakodnevnim zivotom i nesposobni da se nose sa svakodnevnim situacijama... Zale se na zamor, nesposobnost da zaspe ili se odmore tokom nocnog spavanja. Zale se na bolove, iscrpljenost, pad energije i nesposobnost da uzivaju u zivotu. Osecaju se depresivno, anksiozno ili jednostavno nesposobno da se nose sa zivotom.

Niska tolerancija na stres – Nasledni faktor

Svako nasledjuje odredjenu sposobnost da stvara i koristi ‘srecne mesindzere’ u mozgu. I dogod mozete stvoriti dovoljno ‘srecnih mesindzera’ koji vam pomazu da se izborite sa stresom u vasem zivotu, stres ce za vas biti zabavan, uzbudjujuci, prijatan pa cak i izazovan. Sta vise, bez njega bi vam bilo dosadno! Medjutim, kada kolicina stresa u vasem zivotu postane toliko velika da pocnete da ostajete bez svojih ‘srecnih mesindzera’, onda pocinju da se desavaju lose stvari. Mozete imati nesanicu, bolove, malaksalost, pad raspolozenja pa cak i panicne napade.
Kolicina stresa koju mozete da podnesete pre nego sto vasi ‘srecni mesindzeri’ pocnu da zakazuju, naziva se vasom TOLERANCIJOM NA STRES i ona je odrdjena vasim genetskim nasledjem. Vecina nas nasledila je dovoljnu toleranciju na stres da se izbori sa stresom svakodnevnog zivota – uprkos njemu osecamo se jos uvek dobro i uzivamo u zivotu. Ali svako od nas je u nekom periodu iskusio kratke periode hemijskog disbalansa u mozgu: noc pred ispit kad niste mogli da spavate, vazan intervju za posao, ili fenomenalan prvi sastanak sa nekim, tuga i plakanje kad vam je neko drag umro ili vas momak ili devojka ostavili, bolovi u grudima ili glavobolja za koju ste mislili da je migrena a vas lekar vam rekao da je proizvod prevelike napetosti…..

SVI SMO DOZIVELI OVAKVE KRATKE EPIZODE OTKAZIVANJA ‘SRECNIH MESINDZERA’, ALI 10% POPULACIJE OSECA SE OVAKO SVE VREME!

Jedna od deset osoba nasledjuje NISKU toleranciju na stres. Ovo znaci da njihovi ‘srecni mesindzeri’ bivaju izbaceni iz funkcije kolicinom stresa za koji drugi osecaju da je deo normalnog, svakodnevnog zivota! Rezultat ovakvog naslednog obrasca moze da bude razaracjuci po osobu: to znaci da osoba funkcionise prakticno stalno u PREKOMERNOM STRESU. Poremecaj sna, promene raspolozenja, bolovi i iscrpljenost, umor, depresija, napadi anksioznosti, cak i zavisnost od stetnih supstanci – mogu postati problem koji ove osobe prati kroz ceo zivot.
Deset procenata vasih prijatelja, poznanika, kolega….svuda oko vas nalaze se ljudi koji nisu u stanju da se nose sa stresom svakodnevnog zivota. Mozda ste i vi jedan od njih!
Da bi shvatili kako stres uzrokuje ovo razarajuce delovanje na toliki broj ljudi, hajde da pocnemo sa proucavanjem ‘srecnih mesindzera’ mozga....(nastavak sledi)
 
Tacno, gurmanci: kao sto gore mozesd a procitas, ono sto je za ljude sa dobrom tolerancijom na stres nista toje za one sa urodjeno niskom tolerancijom za stres - uzasan stres....ali, idemo dalje.....
Stali smo kod neurotransmitera, odnosno 'srecnih mesindzera':

TRI ‘SRECNA MESINDZERA’

Postoje tri ‘srecna mesindzera’: SEROTONIN, NORADRENALIN I DOPAMIN. Ovo su transmiteri mozga koji otkazuju kada nivo stresa postane veci nego sto osoba moze da podnese.

Serotonin

SEROTONIN VAM OMOGUCAVA DA SPAVATE

Transmiter (‘srecni mesindzer’) serotonin mora da funkcionise adekvatno da biste mogli dobro da spavate. Serotonin je odgovoran da obezbedi da se fizilogojia tela uskladi za spavanje. Ako serotonin svoj posao ne odradi kako treba, necete moci da se naspavate i probudite odmornim, bez obzira kako i koliko pokusavali.

SEROTONIN JE ODGOVORAN ZA VAS TELESNI SAT (BIOLOSKI CASOVNIK)

U nasem mozgu postoji veoma precizan ‘casovnik’. Ovaj poseban merac vremena ponasa se kao dirigent simfonijskog orkestra: kao sto dirigent drzi sve instrumente simfonijskog orkestra da sviraju u ritmu, tako i bioloski casovnik mozga odrzava razlicite funkcije organizma u koordinaciji i uskladjuje ih u isti ritam.
Bioloski casovnik lociran je duboko u nasem mozgu u maloj grupi celija poznatih kao PINEALNA zlezda. Unutar pinealne zlezde nalazi se skladiste serotonina, koji je glavna opruga bioloskog casovnika. Svakoga dana serotonin se hemijski konvertuje u srodnu supstancu, MELATONIN; a zatim se melatnin ponovo vraca u predjasnje stanje – u serotonin.. Ceo ciklus od serotonina do melatonina i od melatonina nazad u serotonin traje tacno 25 casova – i ovo odredjuje nas telesni sat.
Dvadeset pet casova? Da. Pod eksperimentalnim uslovima, u nepromenjljivoj sredini poput pecine, na konstantnom nivou osvetljenosti nedeljama, ovaj telesni sat zavrsi ciklus svakih 25 casova. Naravno, kada je osoba izlozena prirodnom spoljnjem ciklusu dana i noci, pinelana zlezda automatski ce sebe podesiti na duzinu jednog zemaljskog dana, odnosno podne ce za pinealnu zlezdu uvek biti podne zemaljskog dana. Ako se izlozi normalnom dnevnom osvetljenju, pinealna zlezda nece ni gubiti ni dobiti na vremenu vec ce uvek biti uritmljena sa kretanjem nase planete u svemiru! Ceo proces prilagodjavanja telesnog sata na zemaljsko vreme zahteva otprilike tri nedelje.
Dvadesetcetvorosatni ciklus telesnog sata je veoma vazan: on prilagodjava telesnu hemiju spavanju ili budjenju. Svako vece vas telesni sat podesi vasu fiziologiju tela za spavanje i osecate se pospano, i spavate dubokim snom. Posle nekog vremena, telesni sat prilagodjava fiziologiju vaseg tela za budjenje: onda se budite i osecate se naspavano i odmorno.
Pomenuli smo da je telesni sat u koordinaciji sa fizioloskim orkestrom. Tri glavna sviraca u tom orkestru su telesna temperatura, hormon borbe protiv stresa, i ciklus spavanja. Svaki od njih mora biti propisno nastimovan od strane telesnog sata da bi covek mogao da spava i da se probudi odmoran.

TELESNI SAT I TELESNA TEMPERATURA

Svaka 24 sata vasa temperatura ciklicno varira od vise do nize, sa razlikom od jednog stepena celzijusa. Kada je vreme za budjenje i aktivnosti, temperatura lagano poraste. Kada je vreme za spavanje, temperatura lagano opadne. Vecina nas zna kako je tesko zaspati u veoma toplim nocima kada se prevrcemo i okrecemo po krevetu zeleci da se rashladimo. Da bi se uspostavio najbolji san, telesni termostat trebalo bi da spusti blago temperaturu tela nocu, sto je koordinisano radom telesnog sata.

TELESNI SAT I HORMON BORBE PROTIV STRESA

Organizam poseduje sustinski vazan hormon koji se zove KORTIZOL, a koji pretstavlja glavni hormon borbe protiv stresa. Kada je sekrecia kortizola visoka, telo se prebacuje u stanje spremnosti na borbu: ono je spremno za stresna stanja kao sto su glad, trauma, krvarenje, borba ili beg. Uobicajeno je da nivo kortizola opada u vecernjim satima kada se covek opusta, smiruje i sprema za spavanje. Kao i kod temperature, nivo kortizola mora da raste i opada uredno u dvadesetcetvorosatnom ciklusu da biste mogli da se naspavate tokom noci i probudite odmorni. Svaki poremecaj u ciklusu kortizola ucinice nocni odmor nemogucim.

TELESNI SAT I CIKLUS SPAVANJA

Nakon zaspivanja, covek obicno zapada u sve dublji san, konacno dostizuci fazu dubokog spavanja u kome se telo odmara a celije repariraju i obnavljaju. Nakon toga san postaje sve plici dok covek ne udje u stanje sanjanja. Onda se citav ciklus ponavlja. Svakih 90 minuta mi prolazimo ovaj ciklus tzv. NON-REM I REM spavanja. U prvom delu noci (ranom spavanju) faze dubokog spavanja (non-rem restorativne faze) bez snova su duze. Kako noc napreduje non-rem spavanje se skracuje a faze sanjanja (rem faze) postaju cesce i covek vise vremena provodi u sanjanju. Da bi se covek osecao odmornim po budjenju, ove faze sna moraju da se smenjuju u pravilnim ritmovima i ciklus spavanja mora da bude ocuvan. I naravno – ciklus spavanja regulise vas telesni sat!

STRES UNISTAVA SPAVANJE!!!

Telesni sat je neophodan za harmonicno funkcionisanje telesne temperature, kortizola i ciklusa spavanja. Da biste zaspali lako, spavali dobro i probudili se odmorni, vas telesni sat mora da funkcionise dobro. Ako stres prouzrokuje disfunkciju serotonina ili njegov nedeostatak, prestace da radi i vas telesni sat, a onda necete moci da se adekvatno naspavate koliko god uporno to pokusavali i koliko god vremena provodili u snu!
OBZIROM DA JE SEROTONIN OBICNO PRVI ‘SRECNI MESINDZER’ KOJI STRADA POD UDAROM STRESA, PRVI ZNAK PREKOMERNOG STRESA OBICNO CE BITI NESPOSOBNOST DA SE OBEZBEDI ADEKVATNO SPAVANJE I OSECAJ ODMORNOSTI I NASPAVANOSTI NAKON BUDJENJA.

Noradrenalin: podizac energije

Sigurno ste svi culi za ADRENALIN. Kada ste preplaseni adrenalin se luci iz nadbubreznih zlezda. Srce vam pumpa jace, krv se preusmerava prema misicima , pocinjete da se znojite – spemni ste za reakciju ‘bori se ili bezi’. Rodjak adrenalina, pod imenom NORADRENALIN, jedan je od tri ‘srecna mesindzera’ i ima mnoge vazne funkcije u organizmu, ali ona koja nas najvise zanima jeste funkcija u odredjivanju nivoa energije. Adekvatno funkcionisanje noradrenalina u mozgu od osnovne je vaznosti da biste se osecali puni energije. Bez dovoljno noradrenalina osecete se iscrpljeno, malaksalo, premoreno i bez energije. Jednostavno – nista vam se ne radi, samo zelite da sednete ili legnete. Osobe sa manjkom noradrenalina postaju progresivno sve vise i vise letargicni. Izgledaju da nemaju energije da urade bilo sta. Pokusaj mozga da funkcionise bez dovoljno noradrenalina slicno je kao paliti auto kome otkazuje akumulator: Pre ili kasnije necete moci da ga upalite!

Dopamin: vase zadovoljstvo i vas bol

Kao sto verovatno znate, morfin i heroin su najpotentnije supstance za uklanjanje bola i stvaranje ugodnosti koje covek poznaje. Nove tehnologije omogucile su nam neverovatno otkrice prirodnih molekula slicnih morfinu, koji se zaista stvaraju u nasem mozgu. Kolektivno ove se supstance nazivaju ENDORFINIMA, i odgovorne su za regulisanje dozivljaja bola i neugodnosti.
Moguce je da smo pronalaskom endorfina pronasli i prirodni telesni mehanizam za regulisanje bola: vrlo je verovatno da postoji u svakom trenutku neka bazicna sekrecija endorfina u telu. Pod odredjeni uslovima sekrecija endorfina moze da poraste, cineci osetljivost na bol jako smanjenom, pod drugim uslovima moze da opadne, cineci osetljivost na bol jacom nego obicno.
Individualne varijacije nivoa endorfina mogu da objasne zasto neke osobe reaguju sa vecom senzitivnoscu na isti bolni stimulus od drugih. Ranije se smatralo da su takve razlike u trpljenju bola dolaze ‘iz glave’ (na nervnoj bazi). Sada se zna da razlika jeste u glavi: u nivou endorfina koji se luci; osoba koja se zali na neuobicajenu neugodnost zbog necega sto deluje kao trivijalna povreda, verovatno nije razmazena vec zaista oseca veci bol: iz nekog razloga, mehanizam regulacije bola u organizmu smanjio je nivo endorfina.
Nas treci ‘srecni mesindzer’, DOPAMIN, izgleda da je koncentrisan u regijama mozga koje se direktno naslanjaju na delove mozga odgovorne za oslobadjanje endorfina. Kada opadne funkcija dopamina, opada i funkcija endorfina. Shodno tome, kada prekomerni stres izazove disfunkciju dopamina, on takodje izaziva gubitak vaseg telesnog prirodnog analgetika, endorfina. Dopamin je takodje odgovoran za funkcionisanje centara za zadovoljstvo u mozgu. Ovo je deo mozga koji vam omogucava da uzivate u zivotu. Kada stres utice na funkciju dopamina, centar za zadovoljstvo takodje postaje neoperabilan. Aktivnosti koje bi u normalnim okolnostima izazivale zadovoljstvo odjednom vise ne pretstavljaju zadovoljstvo. Sa teskom disfunkcijom sistema dopamin/endorfin, zivot postaje ispunjen bolom i lisen svakog zadovoljstva.
 
Adrenalin, kao sto rekoh, izaziva pojacan protok krvi, jace udaranje srca, krv se preusmerava ka misicima i celo telo se sprema na borbu ili beg, nastaje pojacana misicna tenzija, cula su izostrenija (percepcija je jaca, primecuje se i ono sto se inace ne primecuje ili se manje primecuje), postoji reakcija straha koji sluzi u svrhu upozorenja......Ceo ovaj sistem pokrece primarni primitivni centar za strah (to je ono ko kad idete ulicom i iza coska naidje neko a ne ocekujete, sta ce se dogoditi? Srce pocinje ludacki da vam lupa, odskocite unazad, stvori se misicna tenzija, grc u zelucu, ubrzano disete - jednom recju primitivni centar za strah dao je signal telu da bude spremno za borbu ili bekstvo u odnosu na to sta je isplatljivija strategija. Ovo je reakcija svih zivih organizama i strah je ono sto je omogucilo coveku opstanak. Naravno, posle inicijalnog straha, sekundarni centri, koji su zaduzeni za analizu i obradu podataka, salju poruku da je to bio samo decak iz komsiluka koji je potrcao za loptom, da je subjekat mali, bezopasan i da nema potrebe za bezanjem ni borbom...telo se lagano uvodi u ponovnu ravnotezu...). Dakle, adrenalin je odgovor na reakciju primarnog (primitivnog) centra za strah. NO sa druge strane, taj adrenalinski boost zbog same cinjenice da povecava nivo energije (jace pumpa srce, vise krvi dospeva u sve organe, percepcija je izostrenija) cesto ima efekat koji ostvaruju neke droge koje ljude uvode u osecaj 'high'-a (ili ti dobrog tripa). Zbog toga se neretko desava da ljudi postanu zavisnici od sopstvenog adrenalina: bave se opasnim sportovima koji izazivaju reakcije straha (bandzi, padobranstvo, paraglajding itd), odlucuju se da postanu pripadnici spec. jedinica i uopste bave se svim onim stvarima koje drze adrenalin visoko. Prekomerni rad takodje dovodi telo u stanje prekomernog lucenja adrenalina i kortizola, tako da i workacholics takodje spadaju u adrenalinsku vrstu junky-a. Bice govora vise o tome kasnije. No idemo dalje.....
 
KAKO IZGLEDA PREKOMERNI STRES?

Kada je nivo stresa dovoljno visok da izazove otkazivanje ‘srecnih mesindzera’, sta ce se dogoditi sa vama? Kako cete se osecati?

Ako je opterecenje stresom dovoljno da utice na rad vasih ‘srecnih mesindzera’. vas telesni sat prestace da funkcionise adekvatno. Imacete poteskoce sa zaspivanjem ili cestim nocnim budjenjima, mozda cete imati zivopisne opterecujuce snove. Kada dodje jutro, necete se osecati odmorno. Dalje, primeticete nedostatak energije, nedostatak zelje da izadjete napolje i radite razlicite stvari, pad interesovanja za spoljasnji svet. Osecacete bolove i tegobu. Narocito cesti su bol u grudima, ramenima, vratu i ledjima, ali najverovatnije cete imati nelagodan osecaj u celom telu. Sa povecanjem osetlivosti na bolne senzacije dolazi i smanjenje osecaja zadovoljstva u zivotu. Stvari koje su nekad bile zabavne i ispunjavale vas srecom sada vas cine ravnodusnim. Kada se sve navedeno iskombinuje, zakljucicete da vam je tesko da se nosite sa svakodnevnim stvarima i bicete depresivni i placljivi ili iritabilni. Verovatno cete se takodje osecati napeto.

Sve ove dramaticne promene u vasem telu……! 'Zasto ne mogu da spavam? Zasto me sve boli? Da li imam srcani udar? Sta mi se desava?'

Nije neuobicajeno za osobe koje dozivljavaju gubitak funkcije ‘srecnih mesindzrea’ da dozivljavaju periode panike. Za vreme ovakvih panicnih napada, ne mozete da dodjete do vazduha, lupa vam srce, boli vas u grudima, vrti vam se u glavi, imate proliv…..Stres cini da se vase telo ponasa na cudan i komplikovan nacin. Pod tim uslovima, anksioznost i strah uopste nisu neocekivani!
Pre nismo znali sta je uzrok ovakvog stanja. Ovakve osobe smatrane su ‘mentalno bolesnim’ ili jos cesce – folirantima. Svet medicine danas prepoznaje simptome koji se javljaju zbog pada funkcije mozdanih transmitera. Ova disfunkcija uslovljena je cesto PREKOMERNIM STRESOM! Ono sto je jednom smatrano mentalnom bolescu izaslo je iz senke tog maglovitog sveta psihe i u uslo u svet biohemije i fizicke bolesti.

‘PODIGNI-ME!’ SUPSTANCE – PODIZACI

Kada se ne osecate dobro, obicno pokusavate da ucinite nesto da vam bude bolje. Ispostavilo se da su svuda oko vas supstance koje mogu da ucine da se PRIVREMENO osecate bolje. Priroda je obezbedila gomilu ‘podizaca’ koje mozete jesti, piti, udisati ili cak ubrizgati. Svi ovi podizaci funkcionisu na hemijskom nivou, imitirajuci ili pojacavajuci funkcionisanje jednog ili vise vasih prirodnih ‘srecnih mesindzera’, pomazuci na taj nacin da se kratkotrajno uspostavi balans prekomerno stresiranog mozga.

UPOZORENJE: KORISCENJE ‘PODIZACA’ ZA BORBU PROTIV PREKOMERNOG STRESA JE LOSA IDEJA!!!!!!! ONI NE FUNKCIONISU NA DUGE STAZE I NE RESAVAJU PROBLEM!!!!! Sta vise, cesto izazivaju dodatne probleme. Sledece informacije su tu da vam pomognu da shvatite zasto je to tako, i zasto ‘podizaci’ nisu pravi nacin da se izborte sa stresom!!!!!

‘Podizaci’ mogu trenutno da ucine da vam bude bolje, da bolje spavate, oslobodite se bola ili vam daju enerigiju. Svi oni po pravilu rade tako sto podizu nivo ‘srecnih mesindzera’. Evo liste najcescih ‘podizaca’:

Secer

Seceri: glukoza (med), laktoza (mlecni secer), fruktoza (vocni secer) i sukroza (trskin secer) svi se zajedno nazivaju prostim secerima. To su relativno mali molekuli secera koji se lako absorbuju u telu. Ovi seceri se absorbuju tako brzo da stavljanje meda pod jezik ima isti efekat na podizanje secera u krvi skoro kao i da ste ga ubrizgali intravenski. Iznenadni rast secera u krvi dovodi do skoro trenutnog povecanja nivoa ‘srecnih mesindzera’ u mozgu. Prosti seceri su najpopularniji i najsire upotrebljavani ‘podizaci’

Kofein

Kofein je supstanca koja nakon upotrebe iz cirkulacije brzo prelazi u mozak i izaziva povecanje ‘srecnih mesindzera’. Svi smo svesni sposobnosti kofeina da podize energiju, jer je kofein drugi najsire upotrebljavanji ‘podizac’. Vazno je znati da se kofein ne nalazi samo u kafi vec i u cokoladi, gaziranim picima, i mnogim cajevima.

Alkohol

Konzumiranje alkohola veoma je potentan podizac nivoa ‘srecnih mesindzera’. Alkohol pomaze funkciju telesnog sata, sto pomaze ljudima da spavaju. Takodje podize energiju i agresivnost, podize prag bola na visi nivo i povecava zadovoljstvo. Zato ne treba da cudi da alkoholicar uzima pice uvece da ga uspava, pice ujutro da ‘otvori oci’, pice da postane asertivniji kad ide na sastanak kod sefa, pice da zaboravi na bol, ili ucini socijalno funkcionisanje zabavnijim. Alkohol je treci po redu najcesce korisceni ‘podizac’.
Zanimljivo je da razliciti rastvori mogu delovati kao podizaci imitirajuci efekat alkohola. Isparenja rastvora, kroz cirkulaciju ulaze u mozak gde imaju trenutna dejstva na mozak podizuci nivo ‘srecnih mesindzera’. Ovako deluju lepkovi, sredstva za ciscenje, boje, aceton…..Spominjemo ove supstance jer vecina ljudi koji rade sa ovim rastvorima nece cak ni shvatiti da oni direktno uticu na njihov mozak i deluju kao ‘podizaci’.

Duvan, marihuana, kokain, amfetamini, heroin


Duvan, marihuana, kokain, amfetamini i heroin se hemijske substance koje direktno podizu funkciju ‘srecnih mesindzera’. Nalaze se u sirokoj upotrebi i izuzetno su mocni.

Vas sopstveni adrenalin

Kao sto smo ranije pomenuli, adrenalin se luci iz nadbubrega kada se telo spema za akciju ‘bori se ili bezi’ u opasnosti. Lucenje adrenalina momentalno pojacava funkciju noradrenalina u mozgu. Mnogi ljudi koriste sopstveni adrenalin kao ‘podizac’ koji im je potreban da bi se osecali dobro. Tipican primer su ‘radoholici’. Radoholici su uzasno stresirani. Umesto da se potrude da supste nivo svog stresa, njihovo resenje je da rade 16-20 sati dnevno podizuci sebe svoji sopstvenim nivoom adrenalina sto cesto ima jednak efekat kao da je covek na sintetickom podizacu koji zovemo droga.
Drugi primer su osobe koje se izlazu stalno rizicima, riskantnim uzbudljivim ekstremnim sportovima ili kockanju. I u ovoj grupi nalazimo one koji su prenapeti od prekomernog stresa a koriste kao ‘podizac’ svoj sopstveni adrenalin umesto da smanje nivo stresa.
 

Back
Top