Staro srpsko pisano nasleđe

Beogradski parimejnik


utorak, 01. sep 2009, 22:20
nedelja, 03. jan 2010, 16:00

Emisija "Beogradski parimejnik" Redakcije za nauku i obrazovanje, razotkriva neobičnu sudbinu srpskog kodeksa iz prve četvrtine 13. veka.

Stari srpski rukopisi pisani tokom srednjeg veka nosili su pečat vizantijsko-srpskih kulturnih prožimanja, duhovnih i umetničkih stremljenja. Neobična sudbina svedočanstva koja su sačuvana tokom burnih istorijskih previranja i danas bude radoznalost naučne i intelektualne javnosti.

Beogradski parimejnik, pored Miroslavljevog i Vukanovog jevanđelja je naš najstariji sačuvani rukopis. O umetničkim i književnim dometima Beogradskog parimejnika, vremenu kada je napisan i gde se koristio, o sudbini ovog rukopisa, mestu gde se danas čuva i rezultatima višedecenijskih istraživanja govore naši poznati naučnici: akademik Predrag Palavestra, istoričar dr Radivoj Radić, teolog dr Zoran Ranković, istoričar književnosti dr Irena Špadijer, arheograf Katarina Mano Zisi i filolog dr Gordana Jovanović.

Ovo je prva emisija u okviru ciklusa "Staro srpsko pisano nasleđe".

Urednik emisije i scenarista: Ivana Kovačević

Reditelj: Dragan Marković
 
Poslednja izmena:
Staro srpsko pisano nasleđe
utorak, 29. okt 2013, 15:58
ponedeljak, 23. sep 2013, 21:50




Radoslavljevo jevanđelje




Rukopis je u stručnoj literaturi bio poznat pod raznim nazivima: Radoslavljevo jevanđelje - po slikaru, Lenjingradsko srpsko jevanđelje - po mestu gde se čuva, Jevanđelje duhovnika Visariona - po naručiocu, Četvorojevanđelje Inoka iz Dalše - po pisaru.

Picture%20062.jpg

Dvanaest sačuvanih listova ovog srednjovekovnog srpskog rukopisa svedoče o njegovoj vrednosti i lepoti. Razotkrivaju priču otrgnutu od zaborava prohujalih vremena koja povezuje sudbine jednog despota, pisara, slikara i naručioca ovog vrednog kodeksa, a kasnije i kolekcionara pravoslavnih starina i naučnika.

Stručni konsultanti i učesnici u emisiji: prof. dr Gordana Jovanović, istoričar književnosti (Institut za srpski jezik SANU), prof. dr Irena Špadijer, istoričar književnosti (Filološki fakultet u Beogradu), i prof. dr Zoran Rakić, istoričar umetnosti (Filozofski fakultet u Beogradu).

Picture%20056.jpg


Emisija Radoslavljevo jevanđelje snimljena je u okviru dokumentarno-naučne serije Staro srpsko pisano nasleđe. Do sada su prikazane emisije: Beogradski parimejnik, Bratkov minej, Zbornik srpskih žitija, Srpski rukopisi u Pragu, Srpski rukopisi iz Slovačke i Srpski rukopisi iz Mađarske.

Serija je 2010. godine dobila značajno priznanje i nagradu na Festivalu Filmsko bdenje duše u Sremskim Karlovcima.

U seriji Staro srpsko pisano nasleđe, rađenoj u okviru Redakcije za nauku i obrazovanje, posebna pažnja posvećena je sudbini srednjovekovnih rukopisa, odnosu prema knjizi u srednjem veku, istorijskim događajima i vladarima u vreme nastajanja rukopisa, mestu gde se danas čuvaju, rezultatima višedecenijskih istraživanja i značaju sačuvanih rukopisa koji su po mnogo čemu zaslužili da budu deo srpskog kulturnog nasleđa.

Urednik i scenarista Ivana Kovačević, montažer Marko Dragojević, reditelj Dragan Marković.​
 
Bratkov minej


Staro srpsko pisano nasleđe: Bratkov minej

utorak, 28. sep 2010, 22:40

Bratkov minej je redak primer knjige koju je ispisivalo više pisarskih ruku u različito vreme. Prvi zapisi na rukopisu datiraju još iz vremena sv. Save, a poslednji iz vremena kneževanja Stefana Lazarevića.

Kakav je bio odnos prema knjizi u srednjem veku? Gde i kako je nastajala? Čime se pisalo i ko su bili srednjovekovni pisari?

Najstariji mineji srpske redakcije imali su sudbinu većine knjiga ranog perioda naše pismenosti. Iz XII veka nije ostao nijedan, a iz XIII veka sačuvano je svega nekoliko primeraka. Među njima se izdvaja Bratkov minej, kao naš najstariji sačuvani minej.

O umetničkim i književnim dometima Bratkovog mineja, kada je napisan, gde se koristio, o sudbini rukopisa, mestu gde se danas čuva i rezultatima naučnih istraživanja govore: akademik Predrag Palavestra, istoričar književnosti dr Irena Špadijer, teolog dr Zoran Ranković, filolog dr Tatjana Subotin-Golubović i arheograf Milanka Ubiparip, u emisiji Bratkov minej u okviru serijala Staro srpsko pisano nasleđe.

Urednik emisije i scenarista: Ivana Kovačević

Reditelj: Dragan Marković
 
Poslednja izmena:
Srpski rukopisi iz Praga


Staro srpsko pisano nasleđe: Srpski rukopisi iz Praga

utorak, 19. apr 2011, 22:30

U Narodnom muzeju u Pragu čuva se oko 80 srpskih dela iz zbirke Pavela Jozefa Šafarika. Posle više od 40 godina ova dragocena svedočanstva srpske baštine ponovo su dostupna našim istraživačima.

Veliki je broj srpskih rukopisa koji su pohranjeni u depoima evropskih muzeja, arhiva i biblioteka. Da li će ikada ova svedočanstva biti vraćena u maticu, ne znamo, ali svi napori koje ulažu naši istraživači i uopšte zaljubljenici u slovensku kulturu doprinose oblikovanju važnog dela srpske baštine.

Istraživanja srpskih rukopisa u inostranstvu nije novina. U našoj mediavistici to je jedan od osnovnih zadataka Arheografskog odeljenja Narodne bibiloteke Srbije. Međutim, istraživanje u zemlji i neke objektivne mogućnosti koje nisu dozvoljavale puno putovanja nisu nam ostavile veći broj kataloških opisa srpskih rukopisa u inostranstvu.

Projekat "Istraživanje srpskih rukopisa u inostranim bibliotekama, zbirkama i manastirima" započet je 2008. godine u Biblioteci Srpske Patrijaršije.

Komisija naučnika, u kojoj su bili profesori sa Beogradskog Univerziteta Zoran Rakić, Irena Špadijer i Zoran Ranković, arheograf Narodne bibilioteke Srbije Vladan Trijić i upravnik Biblioteke Srpske Patrijaršije Zoran Nedeljković, vršila je tokom marta 2010. istraživanja u Nacionalnoj biblioteci u Klementinumu i Narodnom muzeju u Pragu.

O značaju Šafarikove zbirke i novim otkrićima komisije naučnika saznaćete više u emisiji Srpski rukopisi iz Praga u okviru serije Staro srpsko pisano nasleđe, Redakcije za nauku.

Urednik i scenarista Ivana Kovačević, reditelj Dragan Marković.
 
Poslednja izmena:
Srpski rukopisi iz Mađarske


Staro srpsko pisano nasleđe: Srpski rukopisi iz Mađarske

ponedeljak, 26. avg 2013, 19:55

„Velika seoba Srba 1690. godine predstavljala je „prvorazrednu i sudbonosnu prekretnicu u duhovnom i kulturnom životu srpskog naroda."

Posebna pažnja dokumentarno-naučnog serijala „Staro srpsko pisano nasleđe" posvećena je sudbini srednjovekovnih rukopisa, odnosu prema knjizi u srednjem veku, istorijskim događajima i vladarima u vreme nastajanja rukopisa, mestu gde se danas čuvaju, rezultatima višedecenijskih istraživanja i značaju sačuvanih rukopisa koji su po mnogo čemu zaslužili da budu deo srpskog kulturnog nasleđa.

RTS%20ekipa%20u%20Pedagoskom%20muzeju%20-%20Rukopisi%20iz%20Madjarske.jpg


Ekipa RTS u Pedagoškom muzeju

Veliki je broj srpskih rukopisa koji su pohranjeni u depoima evropskih muzeja, arhiva i biblioteka. Da li će ikada ova svedočanstva biti vraćena u maticu, ne znamo, ali svi napori koje ulažu naši istraživači i uopšte zaljubljenici u slovensku kulturu doprinose oblikovanju važnog dela srpske baštine.

Sarađujemo sa stručnjacima iz Arheografskog odeljenja Narodne bibiloteke, sa profesorima Univerziteta u Beogradu monografski predstavljamo rukopise i pratimo aktuelni projekat koji je pokrenula Biblioteka Srpske Patrijaršije „Istraživanje i prikupljanje srpskih rukopisa u inostranim bibliotekama, manastirima i zbirkama" odnosno naučni rad stručnog tima koji je vezan za istraživanja u institucijama kulture i duhovnosti.

Serija je 2010. godine dobila značajno priznanje i nagradu na Festivalu „Filmsko bdenje duše" u Sremskim Karlovcima. Do sada su prikazane emisije "Beogradski parimejnik", "Bratkov minej", "Zbronik srpskih žitija", "Srpski rukipisi u Pragu" i "Srpski rukopisi iz Slovačke".

Tokom 2011/12. godine vršena su istraživanja u Mađarskoj. U bibliotekama u Sekešfehervaru - nekada zvanom Stoni Beograd, Medini, Šarošpataku, Debrecinu, Budimpešti i u Crkveno-umetničkoj zbirci u Sent Andreji kao najznačajnijoj.

O značaju rukopisnog značaja i novim otkrićima komisije naučnika saznaćete više u emisiji „Srpski rukopisi iz Mađarske" u okviru serije „Staro srpsko pisano nasleđe" ,Redakcije za nauku RTS.

Emisiju upotpunjuju inserti iz serije „Riznica srpskog kulturnog blaga-Sent Andreja" iz 1978. godine Dokumentacije RTS, u kojoj je o Sent Andreji govorio istoričar umetnosti akademik Dejan Medaković (1922-2008). S tim u vezi, emisiju posvećujemo svim naučnicima koji su od početka proučavanja do danas ostavili neizbrisiv trag u očuvanju srpske kulturne baštine severno od Dunava.

Montažer Marko Tisovec, reditelj Dragan Marković, urednik i scenarista Ivana Kovačević
 
Poslednja izmena:
Srpski rukopisi iz Slovačke



utorak, 22. nov 2011, 14:32

U Martinu u srednjoj Slovačkoj, pronađena su do sada nepoznata pisma Vuka Karadžića.

Veliki je broj srpskih rukopisa koji su pohranjeni u depoima evropskih muzeja, arhiva i biblioteka. Da li će ikada ova svedočanstva biti vraćena u maticu, ne znamo, ali svi napori koje ulažu naši istraživači i uopšte zaljubljenici u slovensku kulturu doprinose oblikovanju važnog dela srpske baštine.

Istraživanja srpskih rukopisa u inostranstvu nije novina. U našoj mediavistici to je jedan od osnovnih zadataka Arheografskog odeljenja Narodne bibiloteke Srbije. Međutim, istraživanje u zemlji i neke objektivne mogućnosti koje nisu dozvoljavale puno putovanja nisu nam ostavile veći broj kataloških opisa srpskih rukopisa u inostranstvu.

Projekat "Istraživanje srpskih rukopisa u inostranim bibliotekama, zbirkama i manastirima" započet je 2008. godine u Biblioteci Srpske Patrijaršije.

Komisija naučnika, u kojoj su bili profesori sa Beogradskog univerziteta Branislav Todić, Zoran Ranković i upravnik Biblioteke Srpske Patrijaršije Zoran Nedeljković, u decembru 2010. proučavala je srpske rukopise nastale od kraja 16. do 18. veka koji se nalaze u Slovačkoj.

Istraživanja su vršena u Univerzitetskoj bibiloteci u Bratislavi, u Nacionalnoj bibiloteci Republike Slovačke u gradu Martinu i u Muzeju u Košicama.

Srpski rukopisi u Slovačkoj nisu nepoznati našoj nauci. Većina ih je kataloški obrađena, a samo nekoliko ih je pažljivije izučeno, svega desetak. Neki su odlično sačuvani i uzorno konzervirani, a od drugih je preteklo tek po nekoliko listova. Knjige su uglavnom bogoslužbenog sadržaja, mada je među njima i jedna Pesmarica iz 18. veka.

O njihovom značaju i novootkrivenim pismima Vuka Karadžića, saznaćete više u emisiji "Srpski rukopisi iz Slovačke" u okviru serije Staro srpsko pisano nasleđe, Redakcije za nauku.

Urednik i scenarista Ivana Kovačević, reditelj Dragan Marković.

***

ponedeljak, 03. mar 2014, 20:00

Srpski rukopisi iz Slovačke

Ove godine se navršava 150 godina od smrti Vuka Karadžića i dva veka od objavljivanja njegovih dela - Pismenice serbskoga jezika i zbirke pesama Pesnarica. Tim povodom prikazujemo emisiju Srpski rukopisi iz Slovačke, u kojoj se pominju do sada nepoznata pisma Vuka Karadžića koja su u gradu Martinu u Slovačkoj 2010. godine pronašli naši naučnici.
pismo%20Vuka%20Karadzica.JPG


Pismo Vuka Karadžića

Srpska rukopisna baština u Slovačkoj proučavana je u okviru velikog projekta Istraživanje srpskih rukopisa u inostranim bibliotekama, zbirkama i manastirima, koji je pokrenula Srpska patrijaršija 2008. godine.

Srpski rukopisi u Slovačkoj nisu nepoznati našoj nauci. Većina ih je kataloški obrađena, a samo nekoliko ih je pažljivije izučeno, svega desetak. Neki su odlično sačuvani i uzorno konzervirani, a od drugih je preteklo tek po nekoliko listova. Knjige su uglavnom bogoslužbenog sadržaja, mada je među njima i jedna pesmarica iz 18. veka.

O njihovom značaju i pismima Vuka Karadžića saznaćete više u emisiji Srpski rukopisi iz Slovačke,u okviru serije Redakcije za nauku i obrazovanje Staro srpsko pisano nasleđe.

Urednik i scenarista Ivana Kovačević, reditelj Dragan Marković.
 
Zbornik srpskih žitija



Staro srpsko pisano nasleđe: Zbornik srpskih žitija

petak, 06. apr 2012, 15:03

Zbornik srpskih žitija je delo hilandarskog monaha Marka iz sedamdesetih godina XIV veka. Do pred Drugi svetski rat nalazio se u staroj Narodnoj biblioteci na Kosančićevom vencu. Ovo je jedini rukopis koji je izbegao kobnu sudbinu biblioteke i ogromnog rukopisnog fonda 6. aprila 1941. godine

U Zborniku se nalazi prepis Domentijanovog Žitija svetog Simeona, Savinog Hilandarskog tipika, Teodosijevog Žitija svetog Save i Pohvale svetom Simeonu i svetom Savi.

sken.rukopis%20ZBORNIK%20SRP.ZITIJA.jpg


Kako je knjiga iz Hilandara dospela u Narodnu biblioteku u Beogradu? Na koji način je spašena i gde se čuvala do kraja Drugog svetskog rata? Kako su metodom atribucije u Arheografskom odeljenju NBS naši istoričari književnosti i arheografi uspeli da identifikuju veliki broj knjiga srpskih srednjovekovnih pisara? Na koji način je Zbornik povezivao ljude i vreme, monaha Marka iz 14. veka, Savu Hilandarca iz 19. veka, Ljubu Stojanovića i istoričara Vladimira Ćorovića iz 20. veka kao i mnoge naše naučnike, istraživače i ljubitelje starina.

U igrano-dokumentarnoj emisiji "Zbornik srpskih žitija" u okviru serijala "Staro srpsko pisano nasleđe" učestvuju istoričari književnosti dr Irena Špadijer, dr Ljiljana Juhas Georgievska, dr Tomislav Jovanović, istoričar umetnosti dr Danica Popović i glumac Rade Miljanić.

Urednik emisije i scenarista Ivana Kovačević, reditelj Dragan Marković.
 
Staro srpsko pisano nasleđe: Bogorodičina crkva u Zemunu, 1. deo

Published on 7 Mar 2016
Tokom minulih vekova u nekadašnjem neolitskom naselju, potom u rimskom Taurunumu - današnjem Zemunu, život je naizmenično bujao, gasio se i ponovo se sa poletom budio iz pepela.

Posebnu važnost imali su putevi koji su se ukrštali na ovom prostoru. Njima se kretala trgovina sa Istoka na Zapad i sa Zapada na Istok. Smenjivali su se Rimljani, Kelti, Huni, Ostrogoti, Franci, Germani, Sloveni i drugi narodi. Prolazili su krstaši ka istoku i Turci ka Evropi. Mnoge priče zauvek su zaboravljene - nestale u dugom vremenskom hodu kroz istoriju Zemuna. A neke su se sačuvale i do današnjih dana.
U emisijama Nova crkva u Donjoj varoši i Umetnost i riznica govorićemo o izgradnji Bogorodičine crkve u Zemunu i njenom trajanju dužem od dva veka.

O istorijskim prilikama u Zemunu, pojedincima koji su zabeleženi u hronikama Zemuna, duhovnim stremljenjima pravoslavnog življa, arhitekturi i umetnosti crkve, o dragocenostima koje se u njoj čuvaju, restauratorskim i konzervatorskim poduhvatima govore prof. dr Nenad Makuljević, Branko Najhold, prof. Jovan Pantić i starešina Bogorodičine crkve protojerej stavrofor Božo Bakajlić.

Urednik i scenarista: Ivana Kovačević
Reditelj: Dragan M. Ćirjanić
Snimatelj: Aleksandar Beatović
Montažer: Marko Dragojević

Label and copyright: Radio televizija Srbije
 
Staro srpsko pisano nasleđe: Svet srpske rukopisne knjige, 2. deo




Kontakt sa srednjovekovnom knjigom koja je preživela vekove i koja se našla u rukama autora, naručilaca, korisnika i kasnije naučnika otvara široko polje delovanja. Izložba pod nazivom "Svet srpske rukopisne knjige 12. - 17. veka" priređena u Galeriji SANU tokom jeseni 2016. godine, bila je dragocena prilika da javnost upozna neka od remek dela srpskog pisanog nasleđa.

Do sada je priređeno više izložbi posvećenih različitim temama vezanih za srpske rukopise, ali od 1973. godine i "Izložbe srpske pisane reči" u Narodnoj biblioteci Srbije nije bilo ovako sveobuhvatnog prikaza pisanog nasleđa u Srba, istakla je prof. dr Smilja Marjanović Dušanić.

Autori izložbe profesor dr Zoran Rakić, istoričar umetnosti sa Filozofskog fakulteta u Beogradu i profesor dr Irena Špadijer, istoričar književnosti sa Filološkog fakulteta u Beogradu govore o književnim, istorijskim i umetničkim dometima srednjovekovnih majstora, duhovnih tragalaca i posvećenih naručilaca kao i o sudbini knjiga koje su "preživele" burne istorijske događaje.

Nove epizode iz serije "Staro srpsko pisano nasleđe" otkrivaju nam taj čudesan i mističan svet knjige u emisiji "Svet srpske rukopisne knjige" 1. deo.

Snimatelj:Aleksandar Beatović
Montažer: Marko Dragojević
Urednik i scenarista: Ivana Kovačević
 
Staro srpsko pisano nasleđe: Zapis u kamenu



Oduvek čovek ostavlja zapis u kamenu: rečju - koju kleše u kamenu, slikom - koju pravi od komadića kamena. U mozaiku i na fresci i oblikom - koji izvlači iz kamena, u vajarstvu i arhitekturi. Osim boje poseban domen izražajnosti kamena čini struktura, zrnastost i prozirnost kamena, kao i mogućnost upijanja ili odbijanja svetlosti. Reč uklesna u kamen - nosi postojanost i dostojanstvo samog kamena. Kao što Njegoš u "Gorskom vijencu" govori da udar nađe iskru u kamenu-bez njega bi u kam očajala, tako i čovek traži skrivene puteve svog duhovnog traganja i ideju večnosti. U jezgrovitosti kamena, savremeni umetnik, podjednako kao i umetnik praistorije ili srednjeg veka pronalazi nevidljive sile; obelodanjuje energiju kamena; otkriva duh kamena nataloženih milenijuma; nevidljivim silama daje vidljivi oblik. Ako je kamen, metaforično, zgusnuće vremena, prostora i materije, onda bi zapis u kamenu - bilo rečju, slikom ili oblikom - bio zgusnuće "misli", u emisiji "Zapis u kamenu" u okviru serije "Staro srpsko pisano nasleđe", Redakcije za nauku.

Scenario: dr Rajka Bošković i Ivana Kovačević
Autor serije: Ivana Kovačević
 
Staro Srpsko pisano nasleđe: U svetosti i svetlosti



Isposnica svetog Prohora Pčinjskog na planini Kozjak, izgradnja crkve u kojoj se nalaze čudotvorne mošti, kao i poštovanje njegovog kulta tokom vekova stvaraju osoben prostor koji se u nauci naziva - sakralna topografija. Takav sveti prostor je svojstven ne samo monaškoj kulturi Balkana nego i ostalim duhovnim žarištima. Pre više od jedne decenije započeta su sistematska naučna istraživanja na području cele Vranjske eparhije u okviru Odeljenja za istoriju umetnosti Filozofskog fakulteta u Beogadu i uz podršku Srpske pravoslavne crkve. Kao rezultat istraživanja publikovana je monografija grupe autora profesora Nenada Makuljevića, Svetlane Smolčić Makuljević, Tanje Subotin Golubović, Vuka Dautovića, Irene Ćirović, Ivane Ženarju Rajović, Ane Đekić i Jadranke Prolović.

O istoriji manastira, umetničim dostignućima, riznici i celokupnim naučnim poduhvatima o manastiru Svetog Prohora Pčinjskog saznajemo u emisiji "U svetosti i svetlosti" u okviru serije "Staro srpsko pisano nasleđe" Redakcije za nauku.

Urednik i scenarista Ivana Kovačević
Reditelj Slobodan Simojlović
 
Staro srpsko pisano nasleđe: Drži u pismu tradiciju



Govorni i pisani srpski jezik danas su dva ravnopravna vida komunikacije, ali u prošlosti je bilo drugačije. Postojala su dva pisma srpske srednjovekovne azbuke: glagoljica i ćirilica. Književni i narodni jezik su se razlikovali, ali s vremenom, tokom svog razvoja, sve više su se međusobno prožimali. Na širenje svesti o značaju pisane reči i jezika veliki uticaj vršila su sačuvana dela srednjovekovne književnosti, povelje i drugi pravni dokumenti. Srednjovekovna pismenost na našem području poistovećuje se sa crkvom, bogoslužbenim tekstovima, manastirskim skriptorijima i kancelarijama srednjovekovnih vladara i vlastelina. Nauka o jeziku otkriva nam mnogobrojna saznanja. U emisiji "Drži u pismu tradiciju", u okviru serije "Staro srpsko pisano nasleđe" Redakcije naučnog programa, saznajemo kakvu je predstavu o važnosti pisane reči imao srednjovekovni čovek na našem tlu, kojim pismom su pisani najstariji slovenski spomenici pismenosti, koje su karakteristike staroslovenskog, srpskoslovenskog, crkvenoslovenskog ili ruskoslovenskog, slavenoserbskog jezika sve do reformi Vuka St. Karadžića i dr.

Urednik i scenarista: Ivana Kovačević
Montažer: Marko Dragojević
Realizacija: Marko Dragojević
 

Back
Top