Vidi punu verziju : Српски језик
Приметила сам да на интернету нема садржаја који се баве граматиком и правописом српског језика.Да ли постоји неки сајт који се бави овом темом?
Evo, ovo je drugo pitanje na forumu u vezi sa nepostojanjem sajta za srpski jezik na Internetu. Mislim da je pravo pitanje "A zasto nema"? Stvarno, zbog cega ne postoji takav sajt? Da li je srpski jezik nedovoljno zanimljiv kao tema? Ili (da budemo paranoicni) nekome ne odgovara da takav sajt postoji? I kome? Da li onome koji prodaje udzbenike, ili onima koji ga za skupe pare poducavaju, ili ljude jednostavno nije briga? Bice da je ovo poslednje. A kad smo vec kod toga: Je li u pitanju "srpski jezik", ili ipak "srpskohrvatski"? Da Vas cujem! :lol:
Actress
18.04.2004., 22:50
Mislim da je sramota što na netu nema ni jedan sajt koji se bavi ovom temom.Ako ništa drugo,bar bi trebalo da se na sajtu Filološkog fakulteta nađe malo mesta da se posveti pravopisu i gramatici.Ali izgleda da nikoga jednostavno nije briga.
da, bilo bi dobro, cak i na ovom forumu da se malo proceslja pravopis, gramatika....ja cu rado da se podsetim i da naucim ono sto nisam u skoli...
o sajtu: mislim da se ne radi o tome da nekom odgovara da nema sajta o srpskom, pre ce biti da su ljudi malo lenji...
Ako nekome treba neka promptna pomoc za srpski ili ima neko zanimljivo pitanje, neka ga postavi. Koliko mogu da pomognem, pomoci cu, ili cu pitati kolege ili profesore sa Filoloskog ono sto sam ne budem znao sam. Za sada, preporucujem casopis "Svet reci", stare brojeve.
pitanje: da li je pravilno reci ja se izvinjavam.To svi govore a ja mislim da je pravilno izvinite me ili izvinite...
i da li si primetio da mnogi pisu zajedno da li, ne mogu, ne dam i sl.?
Koliko ja znam, glagol "izviniti se" je mahom POVRATAN, sto znaci da se najcesce koristi sa povratnom reccom "se". Prema tome, pravilno je "izvinjavam se".
Pravilno je i "izvinite me", a razlika izmedju ove dve upotrebe lezi u znacenjskom kontekstu upotrebljenog oblika: "izvinjavam se" se moze reci kada govornik zali zbog neke upravo ucinjene pogreske, a "izvinite me" kada zeli da ustane od stola, napusti drustvo i slicno.
Za ovakva i slicna pitanja nije najbolji, ali je na zalost jedini "Recnik jezickih nedoumica" novosadskog profesora i italijaniste Ivana Klajna. Recnik je dosta dobar.
Primetio sam to o pisanju "da li" i slicno. Zalosno.
Evo jednog pitanja: treba li govoriti i pisati "Evro" ili "Euro"? I zasto?
Actress
20.04.2004., 23:31
Pravilno je evro jer naziv valute potiče od reči Evropa.
Za ovakva i slicna pitanja nije najbolji, ali je na zalost jedini "Recnik jezickih nedoumica" novosadskog profesora i italijaniste Ivana Klajna. Recnik je dosta dobar.
Primetio sam to o pisanju "da li" i slicno. Zalosno.
Odličan je i "Mali jezički poučnik" Milivoja Trnavca.
Da li je pravilno kćerka ili ćerka pošto u jednim rečnicima piše jedno,a u drugim drugo?
Мало математике (никада ми није ишла док нисам дошао на језик):
кћерка (потиче од) *ктјерка (ћ је безвучна африката, јел'). Онда долази до регресивне асимилације између к и т, односно к се једначи са т, па добијамо *ттјерка, из чега се онда губи т као у примерима читат ћу, казат ћу, знат ћу. Овде је спорно једначење к и т, којег нема међу нормативним правилима, и према томе Речник МС наводи кћерку као књижевни, а ћерку као покрајински пример. (ко има потврде ѕа оваква једначења у књиж. јеѕику нека јави). Мада. Не треба бити крут према јеѕичким стандардима, али мени лично кћерка, и поред тога што је правилнија, некако и сочније ѕвучи.
Ево још једног питања: Шта је правилније: Христос ускрсе или Христос васкрсе, Ускрс или Васкрс?
Actress
21.04.2004., 10:04
Vaskrs je crkvenoslovenski oblik.I jedan i drugi oblik prisutni su u srpskom književnom i narodnom jeziku,uz izvesnu stilsku razliku(vas-je svojstvenije svečanijem i ekspr.stilu,a us-stilski neutralnom standardu).Pravopis srpskog jezika dozvoljava oba oblika kao dubletne.
A ako je ćerka u stvari poteklo od *ktjerka - *ćjerka (prema *rekti, *pekti - reći, peći)- ćerka (progresivno gubljenje sonanta). Onda bi oblik bio legitiman.
Inicijalna grupa V6- u stsl. prešla je u U- v6zdignuti - uzdignuti i sl. VA- je hibridni oblik, nastao neregularnom vokaliyacijom poluglasnika u slabom polozaju, ili je uticaj ruskosl.? To ce ynati Aca Milanovic. Kako je rekla nasa ljubazna Actress, to je ustaljeni oblik i nema smisla kukati kako je nepravilan.
Dajte jos neko, ovo je zanimljivo.
I am impressed! Ziveli Slavisti!
Нес, не ваља ти поставка, из неколико разлога:
1. Прасловенска група -*кти- (-*гти-) прешла је у
-ћи- на прелазу у старословенски период, дакле око 9.-г века. Сећаш се ваљда лекције која говори о времену трајања језичких промена? Промене имају своје време трајања и свој завршетак (зато имаш нпр. бицикл иако је л прешло у о, око 14. века у српском језику)
2. Случајеви са -*кти- важе искључиво за МЕДИЈАЛНЕ групе које су такве од праиндоевропског периода, а твоје -кти- је конструкт од -к- и -тј-(-ти-), гранични случај такорећи,
3. Морам да те разочарам до краја, али у времену о коме говориш, старословенска реч за кћи (кћер) је д6шти (д6штер6).
Е сад ти дугујем кафу на факултету. Поздрав:)
"Vidim da te je Obi-Van naucio dobro, stari neprijatelju". Ali i ti moras uzeti u razmatranje sledece:
1. Stslov. oblik "d6šter6" za "kćer" mogla je kao takva da postoji najkasnije do XII veka, kada je prešla u kćer. Moje je mišljenje da je u narodnom jeziku prešla u kćer ranije, budući da su postojala dva funkcionalna stila srpskohrvatskog jezika: stslovenski, petrifikovan (njime su se pisali isključivo crkveni dokumenti); i srpskoslovenski (govorni, koji je mnogo prostiji i stilom i izrazom). Prema tome, pokr. ćer moglo je nastati u doba jos aktivnih jezickih promena, medju koje spada i
2. Jezicka analogija, tj. cinjenica da se prethodno izlozena promena odigrala analogijom prema preobracanju praslovenskih grupa poput -*kti-.
3. Na zalost, sve ovo ima jedan veliki manjak, a to je da si ti u pravu. Drzim te za rec za onu kafu.
N.
Mala Mo
26.04.2004., 16:07
Znam da je Sutomore rijec nastala od Santa Maria. Moja drugarica, koja studira srpski jezik u Novom Sadu, cula je jednom prilikom njenu profesoricu kako upravo objasnjava ovu rijec, ali nije uspjela da zapise kako se od tog Santa Maria doslo do Sutomora. Mozete li mi to objasniti? Hvala!
Actress
08.05.2004., 16:40
Da li je pravilan oblik znaci li znakovi?U jednim gramatikama se navode oba oblika kao dubleti,a u drugim samo oblik znaci.
Gost 222
09.05.2004., 11:45
Pravilna su oba oblika za množinu i znakovi i znaci. Ta gramatika koja predlaže samo oblik vuci sigurno nije jedna od zvaničnih gramatika srpskog jezika. Kod nas se kao jedan od kritrijuma za pravilnost nekog oblika uzima posvedočenost u delima dobrih pisaca. Ne ulazeći u ocenu ovog kriterijuma, mogu da navedem jedan primer pronađen bez mnogo muke: Ivo Andrić - Znakovi pored puta.
Actress
09.05.2004., 15:49
Hvala!
Drago mi je da postoji ova tema na forumu jer se srpski jezik nalazi u velikoj krizi anglicizacije i generalnog nepostojanja brige za pravilno izrazavanje. Kao odgovor na jedno od prethodnih pitanja - pravilno je da se kaze evro jer je skracenica od naziva za kontinent, a ostavljeno je svakoj naciji da ga nazove po sopstvenoj varijanti reci za Evropu. Nema potrebe da i ovde oponasamo engleski jezik i preuzimamo njihovu transkripciju. Uostalom zvanicni naziv propisuje Narodna banka Srbije i on je evro (ali malim slovom).
Zelim da uputim sve zainteresovane za ove teme na sjajni casopis Jezik danas koji izdaje Matica srpska i koji se moze u elektronskom obliku naci na sajtu ove kuce. Pored strucnih clanaka postoji i deo za pitanja i odgovore u kojem cete naci ovakve prakticne primere. Nazalost casopis nije poznat siroj publici i opaske i preporuke koje se tamo nalaze citaju samo profesori fakulteta.
Imam i jedno pitanje: kako glasi genitiv mnozine za rec sorta - sorti ili sorata?
U, sto ne volim takve zackoljice, kao gramaticki je tacno ali u govoru neprihvaceno! Od sorata, majaka...i sl...
gost700
18.05.2004., 21:43
Gde se mogu pronaći zadaci sa ovogodisnjeg takmicenja iz srpskog ili spisak ucenika koji su zauzeli prva tri mesta?
Gost222
18.05.2004., 22:07
Testove sa takmičenja od ove godine tesko mozes pronaci do sledece godine, tada ce izaci u novom broju casopisa "Knjizevnost i jezik". A rezultate takmicenja u ovogodisnjem Biltenu. Njega mozes pronaci u Drustvu za srpski jezik i knjizevnost na Filoloskom fakultetu. S druge strane, svaka srednja skola, a i osnovna, bi trebalo da ga dobiju u narednih mesec dana. Takodje, vecina nastavnika i profesora su ga dobili sada u Trsicu.
Da li neko moze da mi ovde napise rezultate sa takmicenja za 1. i 2.razred srednjih skola ili da mi preporuci neki sajt na kome mogu da pronađem rezultate?Hvala.
No_Mercy
23.05.2004., 14:00
Приметила сам да на интернету нема садржаја који се баве граматиком и правописом српског језика.Да ли постоји неки сајт који се бави овом темом?
Nisam procitala sve postove na ovoj temi, pa ne znam da li je neko postavio ovaj link:
http://host.sezampro.yu/jezikdanas/index.html
i dalje, linkanjem do sajta "Matice srpske"
http://www.maticasrpska.org.yu/jezikdanas/
Postoji negde i sajt, pisan kao i tvoj tekst, cirilicnim pismom, ali se vajni jezicki strucnjak, vise bavi idejom da windows na srpskom jeziku postane "master windows", nego sto se bavi pravopisom i gramatikom srpskog (hrvatskim ni "pod razno")jezika.
...a nije rec o sajtu zafrkancije.com ili kako vec...
ako ga "izbunarim", ostavicu ga ovde, da i vi vidite kako i koliko moze da se voli jezik kojim govorimo. :roll:
Pozdrav.
"Ko istinu gudi, gudalom ga po prstima biju"- Vuk Karadzic
No_Mercy
23.05.2004., 14:03
Приметила сам да на интернету нема садржаја који се баве граматиком и правописом српског језика.Да ли постоји неки сајт који се бави овом темом?
Nisam procitala sve postove na ovoj temi, pa ne znam da li je neko postavio ovaj link:
http://host.sezampro.yu/jezikdanas/index.html
i dalje, linkanjem do sajta "Matice srpske"
http://www.maticasrpska.org.yu/jezikdanas/
Postoji negde i sajt, pisan kao i tvoj tekst, cirilicnim pismom, ali se vajni jezicki strucnjak, vise bavi idejom da windows na srpskom jeziku postane "master windows", nego sto se bavi pravopisom i gramatikom srpskog (hrvatskim ni "pod razno")jezika.
...a nije rec o sajtu zafrkancije.com ili kako vec...
ako ga "izbunarim", ostavicu ga ovde, da i vi vidite kako i koliko moze da se voli jezik kojim govorimo. :roll:
Pozdrav.
"Ko istinu gudi, gudalom ga po prstima biju"- Vuk Karadzic
No_Mercy
23.05.2004., 14:14
Evo jednog lepe price o recima, mozda i vama bude zanimljiva:-)
Priča o tome kako broj reči u nekom jeziku nije merilo za njegovo vrednovanje opšte je mesto opštelingvističkih priručnika. Lingvistika je utvrdila da i jezici malih i primitivnih zajednica sadrže srazmerno veliki broj reči koje uglavnom pripadaju sferama od značaja za datu kulturu. Tako se stalno navodi kako, recimo, Eskimi ili beduini ne mogu na svojim jezicima razgovarati o najnovijim dostignućima elektronike, ali zato prvi imaju desetak reči za označavanje raznih vrsta snega (nemajući pri tom opšte, neutralno ime za bilo koji sneg), dok drugi imaju dvadesetak izraza za pojam kamile. Ovo opštelingvističko opšte mesto ima svoje mesto u teoriji. No, kako kaže dosetka - u teoriji, nema razlike između teorije i prakse; u praksi, razlika postoji. Zaista postoji, jer postoje jezici koji obično daju reči i jezici koji obično primaju reči; danas ni jedan evropski jezik ne posuđuje iz drugog reči kao što su hleb, voda, vazduh, izboriRazmišljajući o ovom problemu shvatio sam, ipak, jedno. Mi smo srećan narod. Nije vam jasno zašto? Zato što u našoj kulinarskoj tradiciji ne postoji običaj da se kao desert služi sir. Inače bismo reč cheeseboard ("daska za služenje sira") morali preuzeti kao čizbord, a to bi već bilo previše. Zar mi, koji smo još u srednjem veku pitani zlatnim vilicama i lažicama … To bi bila nepravda … prema nama malima., ali postoji ogroman broj reči bez granica …
Naime, u ovo je vreme očiglednije nego ikada koliko razvoj materijalne kulture bogati jedan jezik i koliko zaostajanje u razvoju materijalne kulture zadržava bogaćenje drugog jezika. Videćemo, na svežem primeru, jedan od načina kako se uvećava leksički fond jezikv koji obično primaju reči.
Postoji u engleskom jeziku reč clipboard koja označava sledeći predmet - "tabla koja obično služi kao podloga za pisanje ili crtanje i koja pri vrhu ima ugrađenu stezaljku što drži listove papira". Engleska reč složena je od reči clip "spravica, obično od metala i plastike, koja je tako oblikovana da drži predmete spojene" (mogući prevodi na srpski: stezaljka, štipaljka, spajalica itd.) i od reči board "tabla, daska". Ovakve reči označavaju pojedinačan predmet koji ni u jeziku izvorniku nema sinonima, nego se opisuje bar jednom, skoro uvek složenom rečenicom. U našem jeziku za spomenuti predmet ne postoji leksički ekvivalent, čak ni asocijativni (onako kako je npr. "računar" ekvivalent za "kompjuter").
Dva su moguća puta kojim ova reč može ući u srpski. Prvi put jeste stvaranje nove reči, što se može postići, na jedan način, izmišljanjem nove kombinacije suglasnika i samoglasnika (nove, naravno, prema stranoj reči; tako su npr. u srpskom postale reči računar "computer", zamrzivač "freezer", zečica "bunny", u značenju "lepa, oskudno obučena kelnerica u lokalima s erotskom atmosferom"), ili, pak, na drugi način, prostim prevođenjem sastavnih delova strane reči (tako su u srpskom postale reči samoposluga "self service", novogovor "new?speak", čovekoljubac "Menschenfreud", cepidlaka "Haarspalter" i sl.). Prvi način je, za ovakvu vrstu reči, prilično nepopularan, jer traži da prevedenica bude dovoljno asocijativna, dovoljno specifična u srpskom i dovoljno prihvatljiva za uvo prosečnog elementa skupa "Nebeski narod". A to je tako teško postići. Drugi način nije pogodan, jer sastavni delovi izvorne složenice nemaju odgovarajuće srpske parnjake.
Drugi put kojim reč clipboard može ući u srpski jeste posrbljivanje engleske reči. Kako izvesti to posrbljivanje? Opet su pred nama dve mogućnosti. Prva mogućnost jeste da reč uzmemo u njenom izvornom obliku - KLIPBORD, mada će u ovom slučaju posrbljivanje nužno biti rogobatno zbog različitosti fonetskih struktura srpskog i engleskog; središnja sekvenca ?PB? objasnila bi se onako kako se objašnjava ispravnost reči "posTDdiplomski"; po padežima bi se reč menjala ovako: klipbord, klipborda, klipbordu, klipbord, (o, klipborde!) itd. Druga mogućnost jeste da reč uzmemo u obliku KLIBORD, koji bi više odgovarao fonetskoj strukturi srpskog (primetili ste, verovatno, da sam reč, menjajući je po padežima, upravo tako i izgovarao, kao što bih reč postdiplomski normalno izgovorio poZDiplomski). To bi, međutim, teško prihvatili oni koji znaju engleski, a takvih je sve više; njima bi reč izgledala osakaćeno i verovatno bi insistirali na pisanom obliku klipbord. I tu bi se krug zatvorio.
Razmišljajući o ovom problemu shvatio sam, ipak, jedno. Mi smo srećan narod. Nije vam jasno zašto? Zato što u našoj kulinarskoj tradiciji ne postoji običaj da se kao desert služi sir. Inače bismo reč cheeseboard ("daska za služenje sira") morali preuzeti kao čizbord, a to bi već bilo previše. Zar mi, koji smo još u srednjem veku pitani zlatnim vilicama i lažicama … To bi bila nepravda … prema nama malima.
" Ko istinu gudi, gudalom ga po prstima biju"- Vuk Karadzic
No_Mercy
03.06.2004., 11:00
Evo, ovo je drugo pitanje na forumu u vezi sa nepostojanjem sajta za srpski jezik na Internetu. Mislim da je pravo pitanje "A zasto nema"? Stvarno, zbog cega ne postoji takav sajt? Da li je srpski jezik nedovoljno zanimljiv kao tema? Ili (da budemo paranoicni) nekome ne odgovara da takav sajt postoji? I kome? Da li onome koji prodaje udzbenike, ili onima koji ga za skupe pare poducavaju, ili ljude jednostavno nije briga? Bice da je ovo poslednje. A kad smo vec kod toga: Je li u pitanju "srpski jezik", ili ipak "srpskohrvatski"? Da Vas cujem! :lol:
U moru sajtova na kojima se vode diskusije o srpskom jeziku na internetu, prilazem samo ovoliko...nadam se da ce biti dovoljno, ako ni zbog cega drugog, ono radi oslobadjanja od paranoje o propasti "srpskog carstva":p
http://srpskalatinica.tripod.com/abeceda.htm
http://www.danas.co.yu/20021120/com_media.htm
http://www.yurope.com/zines/nasa-borba/posta/20/0100.html
http://www.cirilica.org/dokumenti/dokumenti.jezik.html
http://www.branex.co.yu/dijaspora/www/cbukvar.htm
Za pocetnike malo cirilice u slici
http://yurope.com/people/sen/prezentacije/azbuka/index.html
No_Mercy
03.06.2004., 11:01
Evo, ovo je drugo pitanje na forumu u vezi sa nepostojanjem sajta za srpski jezik na Internetu. Mislim da je pravo pitanje "A zasto nema"? Stvarno, zbog cega ne postoji takav sajt? Da li je srpski jezik nedovoljno zanimljiv kao tema? Ili (da budemo paranoicni) nekome ne odgovara da takav sajt postoji? I kome? Da li onome koji prodaje udzbenike, ili onima koji ga za skupe pare poducavaju, ili ljude jednostavno nije briga? Bice da je ovo poslednje. A kad smo vec kod toga: Je li u pitanju "srpski jezik", ili ipak "srpskohrvatski"? Da Vas cujem! :lol:
lol, lol...
U moru sajtova na kojima se vode diskusije o srpskom jeziku na internetu, prilazem samo ovoliko...nadam se da ce biti dovoljno, ako ni zbog cega drugog, ono radi oslobadjanja od paranoje o propasti "srpskog carstva":p
http://srpskalatinica.tripod.com/abeceda.htm
http://www.danas.co.yu/20021120/com_media.htm
http://www.yurope.com/zines/nasa-borba/posta/20/0100.html
http://www.cirilica.org/dokumenti/dokumenti.jezik.html
http://www.branex.co.yu/dijaspora/www/cbukvar.htm
Za pocetnike malo cirilice u slici
http://yurope.com/people/sen/prezentacije/azbuka/index.html
"Ko istinu gudi, gudalom ga po prstima biju"- Vuk Karadzic
Actress
03.06.2004., 17:44
Slažem se da na internetu ima mnogo sajtova koji se bave srpskom ćirilicom i problemom dvoazbučja,ali problem predstavlja to što ne postoji sajt koji se bavi srpskom gramatikom.Iskreno,mislim ta je prava šteta što takav sajt ne postoji.Bio bi od velike koristi kako za đake tako i za sve druge koji žele da nauče nesto više o jeziku.
takmicar
14.06.2004., 20:28
Da li neko moze da mi napise spisak ucenika koji su osvojili prvih 5 mesta na Republičkom takmoičenju iz srpskog jezika:
2001/2002. u sedmom razredu
2002/2003. u osmom razredu
2003/2004. u prvom razredu srednjih skola
Znam da taj spisak postoji u izvestaju sa zimskog seminara ,ali ja do njega nisam uspeo da dodjem,pa vas zato molim da mi neko ispise terezultate posto su mi jako bitni.
Hvala unapred
Electra
12.07.2004., 11:40
2002/2003 osmi razred, Tihana Smiljanic (Sombor) trece mesto
2003/2004 prvi razred, Tihana Smiljanic (Sombor) drugo mesto 8)
jovan125
05.10.2004., 16:37
Moze li neko da mi objasni kako je izvedena imenica lov.
poljakinja
15.10.2004., 22:38
Koliko problema imate. A za vas srpski je maternji. Jer mozete da zamislite - ja ucim srpski kao strani.
Zivela slavistika!
Marija 25
17.10.2004., 15:34
Moze li neko da mi objasni kako je izvedena imenica lov.
Imenica "lov" izvedena je od glagola loviti dodavanjem nulte morfeme.
black_dove
28.02.2005., 20:18
Da li je pravilno srpskohrvatski (za grupu juznoslovenskih jezika) ili posebno srpski i hrvatski?
U gramatici za srednje skole pise srpskohrvatski,ali sta da napisem na prijemnom?Sta se priznaje? Hvala
lingua_girl88
28.02.2005., 22:39
Da li neko moze da mi objasni pojam semikopulativnih glagola, i da mi da primer?
A vec ako postoji termin semikopulativan, sta bi znacilo kopulativan?
Da li je pravilno srpskohrvatski (za grupu juznoslovenskih jezika) ili posebno srpski i hrvatski?
U gramatici za srednje skole pise srpskohrvatski,ali sta da napisem na prijemnom?Sta se priznaje? Hvala
Од пре неколико година су поново званично раздвојени српски и хрватски, а твој уџбеник је вероватно неко старије издање.
Iverson88
04.03.2005., 21:04
Ljudi ako vam je dosadno ili obozavate Anu karenjinu,
napisite mi sastav na temu "Nije na nama da sudimo..." Tolstoj. Ko Boga vas molim, ako do ponedeljka ne budu napisane pisane 3 A4 strane nagrabusio sam zesce. SAZALITE SE MOLIM VAS!!!!
MOLIM VAS POMAGAJTE !!!!!!
Unapred zahvalan :cry: